Nekad je nužno odabrati stranu

Uživo. U Moskvi, bijesni zbog limitiranja cijene ruske nafte, pripremaju odmazdu; Nijemci: 'Stiže novi val izbjeglica'

Pratimo 284. dan ruske invazije na Ukrajinu

A woman walks near a cut off of the wall (C) of a damaged building from where a group people tried to steal a work of the famous British artist Banksy in the town of Gostomel, near Kyiv, on December 3, 2022, amid the Russian invasion of Ukraine. - Ukraine has detained eight people over the theft from a wall in the Kyiv suburbs of a mural painted by elusive British street artist Banksy, the authorities said. "A group of people tried to steal a Banksy mural. They cut out the work from the wall of a house destroyed by the Russians," Kyiv governor Oleksiy Kuleba said in a post on Telegram. (Photo by Dimitar DILKOFF / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 284. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Institut za rat očekuje intenziviranje borbi, obavještajci ne
  • Kina zasad ne pomaže Rusima u Ukrajini
  • Dio Ukrajine i dalje bez struje
  • OPEC+ ne popušta
  • Prvi brod s ukrajinskom pšenicom stigao u Afriku

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Rusi se suočavaju s nestašicom struje unatoč svojih rezerva nafte

  • Nisu samo Ukrajinci suočeni s nestašicom struje ove zime. Unatoč tome što žive u jednoj od naftom najbogatijih zemalja na svijetu, Rusi se suočavaju s nedostatkom električne energije kao i većina Europe. Rat u Ukrajini znači da su se mnogi komunalni radnici, uključujući inženjere i servisere, prijavili u vojsku, ostavljajući nedostatak ljudi koji bi održavali zastarjelu infrastrukturu iz sovjetske ere. Stanovnici udaljenih dijelova zemlje žale se na probleme sa strujom na društvenim mrežama. Vijesti iz Rusije dolaze usred teškog bombardiranja ukrajinske elektroenergetske mreže, uzrokujući sve veće nestanke struje koji bi mogli potrajati do ožujka.

Rusija želi zabraniti gornju granicu cijena nafte

  • Rusija radi na mogućnosti zabrane korištenja gornje granice cijena ruske nafte koje je nametnuo Zapad, rekao je u nedjelju potpredsjednik ruske vlade Aleksander Novak, javlja Reuters. Pojasnio je da će, pa i ako bude prisiljena smanjiti proizvodnju, naprosto odbiti isporučivati naftu koja bude podvrgnuta limitiranju cijene. “Radimo na mehanizmima za zabranu korištenja instrumenta gornje granice cijene nafte, bez obzira o kojem se limitu radilo, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište. Smatramo da je ovaj instrument netržišni i neučinkovit te da grubo zadire u tržišne instrumente. Protivan je svim pravilima, što uključuje pravila WTO-a. U našoj praksi nećemo koristiti alate koji se odnose na ograničenje cijena”, rekao je Novak. Rusija neće raditi pod ograničenjem cijena, čak i ako Moskva bude morala smanjiti proizvodnju, istaknuo je Novak.

Njemački veleposlanik: ‘Tijekom zime nas očekuje još jedan val izbjeglica’

  • Njemački veleposlanik u Velikoj Britaniji Miguel Berger rekao je da očekuje “još jedan val” ukrajinskih izbjeglica “u nadolazećim tjednima”, dok niske temperature pogađaju zemlju. “Putin nastavlja terorizirati civilno stanovništvo i vrlo smo zabrinuti zbog toga jer ovi napadi na energetsku infrastrukturu znače da bi mnogi ljudi na niskim temperaturama mogli biti prisiljeni napustiti Ukrajinu. Zato očekujemo još jedan val izbjeglica u nadolazećim tjednima”, rekao je za Berger SkyNews.

Gradovi, uključujući glavni grad Kijev, već su vidjeli snježne padaline ove godine, a stanovnici se bore s kombiniranim izazovom niskih temperatura i ruskih napada koji prekidaju opskrbu energijom. Stotine tisuća ukrajinskih izbjeglica pobjeglo je u Njemačku od početka rata.

Što se tiče diplomacije, Berger je rekao da Njemačka ne vidi temeljnu promjenu u ruskom stajalištu i da “još uvijek nije optimist” u pogledu pregovora između Moskve i Kijeva. “Ne vidimo temeljnu promjenu u ruskom stajalištu. Ne, u doglednoj budućnosti ne vidimo spremnost da se uključimo u diplomatsko rješenje u razgovoru”, kaže Berger za SkyNews.


Dio Ukrajine i dalje bez struje

  • Više od 500 ukrajinskih naselja ostalo je bez struje u nedjelju nakon višetjednih ruskih zračnih napada na električnu mrežu, rekao je dužnosnik ministarstva unutarnjih poslova Jevgenij Jenin. “Neprijatelj nastavlja napadati bitnu infrastrukturu zemlje. Trenutno je 507 mjesta u osam regija naše zemlje isključeno iz opskrbe električnom energijom. Regija Harkiva je najteže pogođena sa 112 izoliranih sela”, rekao je ukrajinskoj televiziji zamjenik ministra unutarnjih poslova Jenin, prenosi AFP. Dodatnih 90 sela odsječeno je u regijama Donjecka i Hersona, rekao je, s ostalima u regijama Mikolajeva, Zaporožja i Luganska.

Ponovljena svakodnevna isključenja struje ostavila su milijune ljudi bez grijanja ili rasvjete, dok su vanjske temperature pale ispod nula stupnjeva Celzijevih posljednjih dana. S daljnjim napadima na mrežu koji se uvelike očekuju, Ukrajinci se boje teške i dugotrajne zime, kao i poplave odlazaka izbjeglica iz rata koji je već u desetom mjesecu. Privatni ukrajinski energetski operater DTEK rekao je u četvrtak da je gotovo polovica ukrajinske električne mreže i dalje oštećena nakon što je Rusija počela ciljati ukrajinska energetska postrojenja u listopadu.


OPEC+ će se držati svojih ciljeva

  • OPEC+ se na sastanku u nedjelju složio pridržavati se svojih ciljeva proizvodnje nafte, rekla su Reutersu dva izvora iz OPEC+. Odluka dolazi dva dana nakon što je Grupa sedam (G7) nacija dogovorila ograničenje cijene ruske nafte. OPEC+, koji se sastoji od Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznika uključujući Rusiju, razljutio je Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje u listopadu kada je pristao smanjiti proizvodnju za dva milijuna barela dnevno, oko dva posto svjetske potražnje, od studenog do kraja 2023.

Washington je optužio skupinu i jednog od njezinih vođa, Saudijsku Arabiju, da su stali na stranu Rusije unatoč ratu Moskve u Ukrajini. OPEC+ je tvrdio da je smanjio proizvodnju zbog slabijih gospodarskih izgleda. Cijene nafte pale su od listopada zbog sporijeg kineskog i globalnog rasta te viših kamata. U petak su zemlje G7 i Australija dogovorile ograničenje cijene ruske sirove nafte dopremljene morem na 60 dolara po barelu u pokušaju da liše predsjednika Vladimira Putina prihoda, a istovremeno zadrže dotok ruske nafte na globalna tržišta. Moskva je rekla da neće prodavati svoju naftu ispod ograničenja i da analizira kako odgovoriti.


Britanci: ‘Samo 25 posto Rusa želi da se rat nastavi’

  • Britansko ministarstvo obrane u svojem jutrošnjem obavještajnom izvješću ukazalo je na nove članke neovisnog ruskog medija u kojima tvrde da je javna potpora vojnoj kampanji u Rusiji “značajno pala”. Meduza je objavila da je došla do nedavnog povjerljivog istraživanja javnog mnijenja koje je provela Federalna služba zaštite, koja je zadužena za čuvanje Kremlja i osiguranje najviših državnih dužnosnika.

Istraživanje, koje je naručio Kremlj, pokazalo je da 55 posto ispitanika podržava mirovne pregovore s Ukrajinom, dok 25 posto želi da se rat nastavi. U izvješću se ne spominje margina pogreške.
Levada centar, vodeći ruski neovisni istraživač javnog mnijenja, otkrio je u sličnoj anketi provedenoj u studenom da 53 posto ispitanika podržava mirovne pregovore, 41 posto se izjasnilo za nastavak borbe, a 6 posto je bilo neodlučno. Ta anketa od 1600 ljudi imala je marginu pogreške od najviše 3,4 posto.

“Unatoč naporima ruskih vlasti da provedu sveobuhvatnu kontrolu medijskog i informacijskog prostora, sukob je postao sve opipljiviji za mnoge Ruse otkako je proglašena djelomična mobilizacijea u rujnu 2022. godine. Budući da Rusija vjerojatno neće postići veće uspjehe na bojnom polju u sljedećih nekoliko mjeseci, Kremlju će vjerojatno biti sve teže zadržati čak i prešutno odobravanje rata među stanovništvom”, navodi britansko ministarstvo.

Posljednjih tjedana ruski vojni fokus bio je na udarima na ukrajinsku infrastrukturu i vođenju ofenzive na istoku, u blizini grada Bakmuta, dok su granatirane lokacije u gradu Hersonu, koji su ukrajinske snage oslobodile prošlog mjeseca nakon osam mjeseci ruske okupacije.


Šef talijanskog Enela: ‘Smanjenje cijena energije na prijeratnu razinu trajat će godinama’

  • Trebat će godine da se cijene energije za kućanstva vrate na razine prije rata u Ukrajini, rekao je za BBC Francesco Starace, izvršni direktor Enela, talijanskog energetskog diva. Starace tvrdi da će pad cijena ovisiti o novim izvorima energije poput obnovljivih izvora energije, te novih tehnologija poput dizalica topline. Enel opskrbljuje više od 70 milijuna domova i tvrtki u više od 30 zemalja, ali planira napustiti nekoliko njih kako bi svoje poslovanje preusmjerio na obnovljive izvore energije. Starace je rekao da je energetska kriza “vrlo jasno pokazala koliko je ovisnost o jednom izvoru energije opasna za Europu”.

Kijev sankcionira svećenike optužene za pomaganje Rusiji

  • Kijev je zamrznuo imovinu desetoro svećenika koji su optuženi za pomaganje Rusiji i spriječit će ih da posjeduju imovinu u Ukrajini, izvijestio je sinoć Reuters. Sankcionirani vjerski vođe pripadaju ili su usko povezani s ukrajinskim ogrankom Pravoslavne crkve, koji je povijesno povezan s Moskvom. To je posljednji u nizu koraka koje je ukrajinska vlada poduzela protiv nje.

Ukrajinske sigurnosne službe rekle su da je deset svećenika pristalo na suradnju s okupacijskim vlastima na razne načine, promoviralo proruske narative i opravdavalo rusku vojnu agresiju u Ukrajini. Većina svećenika živi na teritorijima pod kontrolom Rusije ili su u inozemstvu. U međuvremenu, predsjednik Zelenski rekao je da Ukrajina planira “snažne korake” za prosinac i siječanj, a šef američke obavještajne službe predvidio je protuofenzivu nakon zime.


Poginulo do 13.000 ukrajinskih vojnika

  • Tvrdi se da je između 10.000 i 13.000 ukrajinskih vojnika ubijeno od početka invazije u veljači ove godine. Glavni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak, rekao je da je broj daleko ispod procjena zapadnih čelnika. “Imamo službene brojke iz Glavnog stožera i imamo službene brojke iz vrhovnog zapovjedništva, a one iznose između 10.000 i 12.500-13.000 ubijenih”, rekao je Podoljak. Dodao je da su civilne žrtve bile “značajne”.

Zelenski kaže da ograničenja cijena ruske nafte neće odvratiti Rusiju

  • Ukrajinski predsjednik Zelenski reagirao je na dogovor koji su sklopile zemlje G7 i Australija, o postavljanju gornje granice cijene ruske morske nafte na 60 dolara, nazvavši ga “neozbiljnim i ne čineći dovoljno da odvrati Rusiju od vođenja rata”. G7 i Australija usvojili su ograničenje cijena ruske morske nafte nakon što su se oko njega dogovorile zemlje EU-a. Mjera ima za cilj smanjiti prihode Rusije od prodaje nafte i ograničiti ključni izvor financiranja njezina rata u Ukrajini, a istovremeno spriječiti skok svjetskih cijena.

“Ne možete nazvati ozbiljnom odlukom postavljanje ovakvog ograničenja za ruske cijene. Ovno je prilično ugodno za proračun terorističke države. Samo je pitanje vremena kada će se ionako morati koristiti jači alati. Šteta je što će ovo vrijeme biti izgubljeno”, rekao je Zelenski u video obraćanju u subotu.

Rusija je opetovano rekla da neće isporučivati naftu zemljama koje provode ograničenje, a odgovorila je na dogovor ponovivši da “neće prihvatiti” ograničenje, te da analiziraju kako odgovoriti. Ograničenje cijena G7 omogućit će zemljama koje nisu članice EU da nastave uvoziti rusku sirovu naftu preko mora, ali će zabraniti brodarskim, osiguravajućim i reosiguravajućim tvrtkama rukovanje teretima ruske sirove nafte diljem svijeta, osim ako se ne prodaje za manje od 60 dolara. To bi moglo zakomplicirati isporuku ruske sirove nafte iznad gornje granice, čak i u zemlje koje nisu dio sporazuma. Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je da će ograničenje posebno koristiti zemljama s niskim i srednjim dohotkom koje su podnijele najveći teret visokih cijena energije i hrane.


Nuland: ‘Putin podiže rat na novu razinu barbarstva’; Zaharova: ‘A napadi na Srbiju?’

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin nije iskren u pogledu mirovnih pregovora s Ukrajinom i podiže rat na novu razinu “barbarstva” pokušavajući ugasiti svjetla civilima, rekla je u subotu visoka američka diplomatkinja. Podtajnica SAD-a za politička pitanja Victoria Nuland sastala se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim visokim ukrajinskim dužnosnicima u Kijevu kako bi iskazala potporu u trenutku kada Rusija pokušava uništiti energetsku infrastrukturu zemlje. “Diplomacija je očito svačiji cilj, ali morate imati voljnog partnera”, rekla je novinarima. “I vrlo je jasno, bilo da se radi o napadima na energetsku infrastrukturu, bilo da je riječ o retorici iz Kremlja i općem stavu, da Putin nije iskren niti spreman na to.”

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da je spreman razgovarati s Putinom ako je ruski čelnik zainteresiran za okončanje rata. Ali ideja je brzo pokopana kada je Kremlj rekao da Zapad mora priznati moskovsku aneksiju četiri ukrajinske regije. Takva reakcija Rusije, rekla je Nuland, pokazala je “koliko su neozbiljni”. “Putin je podigao ovaj rat na novu razinu barbarstva, unoseći ga u svaki ukrajinski dom dok pokušava ugasiti svjetla i vodu i postići ono što nije mogao na bojnom polju”, rekla je Nuland.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova brzo je odgovorila. “Nije na Nuland da podučava svijet – samo su SAD i NATO zajedno uništili više energetskih mreža nego što su Sjedinjene Države same uništile”, rekla je Zaharova na kanalu Telegram, podsjećajući na napade na Srbiju 1999. godine. Tijekom napada borbeni su zrakoplovi u Srbiji isključili struju na više od 70 posto područja, prema NATO-u.

Nuland se također susrela s Andrijem Jermakom, predstojnikom ureda Zelenskog, koji je izrazio zahvalnost na milijardama dolara vrijednoj pomoći koju je Washington osigurao Ukrajini. “Pobjeda Ukrajine, u koju smo sigurni, bit će naša zajednička pobjeda”, citirao ga je ured Zelenskog.


Rusi požnjeli ukrajinsko žito u vrijednosti od milijardu dolara

  • Rusija je ove godine na ukrajinskim poljima požnjela žito u vrijednosti od otprilike jedne milijarde dolara, objavila je američka svemirska agencija NASA. Oko 5,8 milijuna tona pšenice je požeto na poljima u područjima “koje nisu pod ukrajinskom kontrolom”, objavio je NASA Harvest, program agencije za prehrambenu sigurnost i poljoprivredu, a prenijela njemačka agencija dpa. NASA Harvest je u suradnji s nekoliko partnerskih ustanova radi istraživanja koristio satelitske podatke i modeliranje.

Ukupno je na ukrajinskom teritoriju ove godine požeto 26,6 milijuna tona pšenice, što je značajno više od prošlogodišnjih predviđanja, procjenjuju znanstvenici uključeni u istraživački projekt. Iako je to manje od prošlogodišnje rekordne žetve od 33 milijuna tona, količina je i dalje blizu petogodišnjeg prosjeka od 27,9 milijuna tona. Ukrajina nije imala pristup 22 posto žita u istočnom dijelu zemlje zbog ruske invazije u tijeku. Ukupno je 88 posto prošlogodišnjih zimskih usjeva požeto u područjima koje nisu pod ukrajinskom kontrolom, prema NASA-i. Žito koje nije požeto uglavnom se nalazi na poljima u blizini crte bojišnice.


Institut za rat: ‘Očekujemo intenziviranje borbi’

  • Za razliku od čelnika američke obavještajne zajednice, analitičari iz Instituta za proučavanje ratovanja (ISW) procjenjuju da će zimski uvjeti uskoro postati idealno za ubrzavanje ukrajinskih vojnih operacija na istoku države. U najnovijem biltenu citiraju jednog ruskog vojnog blogera koji se javio s linije razgraničenja Kremina-Svatove u Luganskoj oblasti i koji tvrdi da se tlo ondje smrznulo te da očekuje da Ukrajinci ubrzo pojačaju pritisak na rusku obranu. U petak je ukrajinski čelnik Luganske oblasti Sergij Gajdaj također izjavio da se vremenski uvjeti na ovoj fronti mijenjaju te da vjeruje kako će ukrajinske snage uskoro, čim se kaljuža u potpunosti smrzne, moći poboljšati svoja protuofenzivna djelovanja.

U ISW-u ocjenjuju da je ukrajinska zima idealna za uporabu mehaniziranih vojnih jedinica.


Amerikanci pokušavaju omesti isporuke iranskog oružja Rusima

  • Specijalni američki izaslanik za Iran Robert Malley izjavio je da je Washington u odnosu prema Teheranu sada više fokusiran na sprečavanje isporuke iranskog naoružanja Rusiji nego na oživljavanje nuklearnih pregovora. “Iran nije zainteresiran za nuklearni sporazum pa smo se usredotočili na druge stvari. U ovom trenutku najviše možemo učiniti tako što ćemo omesti isporuke iranskog naoružanja Rusiji, a usput ćemo i podržavati iranski narod koji zahtijeva osnovna prava”, rekao je Malley za Bloomberg.

‘Zasad nismo uočili da Kina pomaže Rusiji u Ukrajini’

  • Direktorica američke Nacionalne obavještajne službe Avril Haines izjavila je da njezina agencija zasad nije uočila da je Kina Rusiji poslala bilo kakvu pomoć u pogledu rata u Ukrajini. Izjavila je to na jednoj konferenciji u Kaliforniji na kojoj je bio i američki ministar obrane Lloyd Austin koji je Rusiju optužio za “namjernu brutalnost” referirajući se na napade na civile i civilnu infrastrukturu u Ukrajini. “U ruskim napadima ginu djeca, ruske bombe uništavaju škole i bolnice”, izjavio je Austin između ostalog ponovno obećavajući američku pomoć Kijevu “dok god bude potrebno”.

Amerikanci očekuju manji intenzitet borbi tijekom zime

  • Američke obavještajne službe očekuju da će se smanjeni tempo u borbama u Ukrajini nastaviti sljedećih nekoliko mjeseci, rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines u subotu. Rekla je da će se i ukrajinska i ruska vojska pokušati opskrbiti kako bi se pripremile za protuofenzivu nakon zime, ali je izrazila „priličnu dozu skepse“ o tome hoće li Rusi biti spremni to učiniti. „Mislim da je to optimističnije za Ukrajince u tom vremenskom okviru.”, kazala je.

Haines je rekla kako misli da je ruski predsjednik Vladimir Putin bio iznenađen što njegova vojska nije postigla više. “Mislim da postaje sve informiraniji o izazovima s kojima se njegova vojska suočava. Ali još uvijek nam nije jasno ima li on u ovoj fazi punu sliku o tome koliko su izazovni ti problemi“, kazala je spominjući nestašice streljiva, moral, probleme s opskrbom i druge. Haines je rekla da se Putinovi politički ciljevi u Ukrajini nisu promijenili, ali da bi on mogao privremeno smanjiti svoje kratkoročne vojne ciljeve.


Stigao prvi brod s ukrajinskom pšenicom za Etiopiju

  • Brod s ukrajinskom pšenicom namijenjen Etiopiji stigao je u luku u subotu, prvi brod koji je isplovio u sklopu nastojanja da se hrana pošalje zemljama koje su najosjetljivije na glad i sušu, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski. Prošle subote Ukrajina i savezničke zemlje pokrenule su inicijativu za izvoz žitarica u vrijednosti od 150 milijuna dolara u Etiopiju, Sudan, Južni Sudan, Somaliju, Kongo, Keniju i Jemen.

“Šaljemo hranu. Šaljemo nadu”, rekao je Zelenski u tvitu uz kratku snimku broda koji prevozi 25.000 tona pšenice za Etiopiju za koji je rekao da je stigao u luku Doraleh, u susjednom Džibutiju. Zelenski je u petak rekao da će do početka sljedeće godine ukupno oko 60 brodova isporučiti teret.