Uživo. Šef agencije za atomsku energiju: 'Postoji realan rizik od nuklearne katastrofe u Ukrajini'
Pratimo 164. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 164. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
ŠTO SE DANAS DOGAĐA:
- Britansko ministarstvo: ‘Rat ulazi u novu fazu’
- Ukrajina optužuje Rusiju za napad na elektranu
- Aktivirane mjere zaštite u nuklearnoj elektrani
- Šefica Amnestyja u Ukrajini dala ostavku zbog izvješća
U Ukrajinu stigao prvi strani brod od početka rata
- U Ukrajini je u subotu pristao prvi strani teretni brod od početka rata u veljači i u njega će biti utovareno žito, rekao je ukrajinski ministar za infrastrukturu Oleksandar Kubrakov. Ukrajina počinje ponovno izvoziti žito, po dogovoru postignutom s Rusijom, uz posredovanje Turske i UN-a, čiju provedbu nadgleda Zajednički koordinacijski centar u Istanbulu.
Kubrakov je rekao da se teretni brod Fulmar S, koji plovi pod zastavom Barbadosa, nalazi u luci Čornomorsk. “Poduzimamo sve što je moguće kako bismo osigurali da naše luke mogu primati i obrađivati više brodova. U prvom redu planiramo postići razinu od najmanje tri do pet brodova na dan za dva tjedna”, napisao je na Facebooku.
Ukrajina planira izvoziti 3 milijuna tona žita na mjesec iz luka na Crnom moru, rekao je. Oko 20 milijuna tona žita od prošle godine još je blokirano u zemlji.
IAEA upozorava na ‘realan rizik nuklearne katastrofe’
- Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pozvala je na hitan prestanak svih vojnih aktivnosti blizu ukrajinske nuklearne elektrane u Zaporižji, upozorivši na “vrlo realan rizik nuklearne katastrofe”, javlja u subotu BBC.
Šef IAEA Rafael Mariano Grossi rekao je da je “iznimno zabrinut” zbog izvješća o granatiranju najveće europske nuklearne elektrane. Ukrajina je objavila da su dijelovi postrojenja “ozbiljno oštećeni” u ruskim vojnim napadima. Rusija je zauzela elektranu u ožujku.
U njoj su zadržani ukrajinski zaposlenici, ali Kijev optužuje ruske snage da raketiraju civilne mete iz postrojenja, koristeći “taktiku terora”. “Svako vojno vatreno djelovanje usmjereno na ili iz postrojenja znači igru s vatrom, s potencijalno katastrofalnim posljedicama”, rekao je Grossi.
Ukrajinski djelatnici moraju imati mogućnost obavljati svoje važne zadaće “bez prijetnji ili pritisaka”, naglasio je, dodajući da bi njegova agencija trebala moći dati tehničku potporu. “U svrhu zaštite ljudi u Ukrajini i drugdje od potencijalne nuklearne nesreće, svi moramo ostaviti po strani naše razlike i djelovati, odmah. IAEA je spremna”, rekao je Grossi, nekoliko dana nakon što je izjavio da je elektrana “potpuno izvan kontrole “.
Operater elektrane u Zaporižji kazao je da su ruski raketni udari doveli do zatvaranja jednog od reaktora te da postoji opasnost curenja radioaktivnih tvari. Dan ranije je ruska uprava okupiranog ukrajinskog grada Enerhodara objavila da su električni vodovi u nuklearki Zaporižja presječeni ukrajinskim granatiranjem, no Kijev tvrdi da odgovornost za granatiranje snosi ruska strana.
Šefica ukrajinskog Amnestyja podnijela ostavku nakon kontroverznog izvješća
- Direktorica ukrajinskog ogranka Amnesty Internationala podnijela je ostavku nakon objave kontroverznog izvješća koje optužuje ukrajinsku vojsku da ugrožava civile svojim borbenim taktikama. “Imajući cilj zaštite civila, studija je umjesto toga postala alat za rusku propagandu”, objavila je Oksana Pokalčuk na Facebooku u petak navečer.
Amnesty International optužio je u četvrtak ukrajinsku vojsku da ugrožava živote civila uspostavom vojnih baza u stambenim četvrtima. Amnesty je naglasio da “takva kršenja nipošto ne opravdavaju ruske neselektivne napade, u kojima su poginuli i ranjeni nebrojeni civili”. Kijev je izvješće oštro osudio, a ruski mediji lojalni Kremlju o njemu su detaljno izvijestili.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da je sramota da Amnesty sudjeluje u ruskoj propagandi i širenju dezinformacija kojima se želi prekinuti slanje oružja Ukrajini sa Zapada. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je u četvrtak Amnesty da krivnju prebacuje na žrtvu, dodajući da se time pomaže teroristima.
Amnesty je branio svoje izvješće u razgovoru za rusku državnu novinsku agenciju TASS. “Ako utvrdimo da Ukrajina krši međunarodno humanitarno pravo, kao što smo utvrdili u ovom slučaju, izvijestit ćemo o tome pošteno i točno”, navodi se u priopćenju.
Moskva tvrdi da je ubila 600 ukrajinskih vojnika
- Ruska vojska rekla je da je ubila blizu 600 ukrajinskih vojnika i pripadnika njihovih savezničkih snaga tijekom nedavnih zračnih i topničkih napada u južnoj regiji Herson i obližnjem Dnjepropetrovsku. “Blizu sela Bilohirka u regiji Herson, zračnim napadima i topničkom vatrom pogođena je privremena lokacija 46. ukrajinske zračne jurišne brigade”, rekao je u subotu glasnogovornik ruskog ministarstva obrane, Igor Konašenkov.
Više od 400 ukrajinskih vojnika ubijeno je u napadu na privremenu bazu, rekao je. Dodatno, više od 70 drugih vojnika je ubijeno i 150 ranjeno u raketnim napadima drugdje na frontu u regiji Herson, rekao je. Više od 80 “stranih plaćenika” poginulo je u raketnim napadima u regiji Dnjepropetrovska.
Konašenkov je također izvijestio o uništenju nekoliko ukrajinskih topničkih sustava proteklog dana u regiji Harkiva, uključujući i napredni topnički raketni sustav HIMARS koji je Ukrajina dobila od SAD-a. Moskva je izvijestila o uništenju ovih oružanih sustava nekoliko puta u prošlosti, a Kijev i Washington zanijekali su takve vijesti. Nisu mogle biti nezavisno potvrđene brojke o vojsci i žrtvama koje je iznio Konašenkov.
Ukrajina bi mogla početi s izvozom žita u rujnu
- Zamjenik ukrajinskog ministra poljoprivrede Taras Visocki kazao je danas da bi Ukrajina mogla u rujnu početi s izvozom žita iz ovogodišnje žetve. Prije nekoliko dana brod s ukrajinskim žitaricama prvi put je napustio Odesu od početka rata u Ukrajini nakon što su Moskva i Kijev, uz posredstvo UN-a i Turske, sklopili sporazum o izvozu žitarica. Brodovi nisu mogli napustiti ukrajinske luke zbog ruske blokade Crnog mora. Visocki vjeruje da bi se izvoz žitarica sada mogao biti između 3 i 3,5 milijuna tona mjesečno.
Ukrajinski regulator: ‘Aktivirane su hitne mjere zaštite u nuklearnoj elektrani’
- Ukrajinski nuklearni regulator Energoatom ustvrdio je na aplikaciji Telegram da su aktivirane hitne mjere zaštite za nuklearnu elektranu Zaporižje nakon što je jučer pogođena, kako se vjeruje, ruskom protuzračnom raketom. Energoatom navodi da je došlo do značajnog oštećenja te da je isključen jedan od tri reaktora za energiju, koji su bili u funkciji.
Iz državne tvrtke su poručili da je elektrana dalje pod kontrolom ruske vojske, ali da u njoj radi ukrajinsko osoblje koje “čini sve napore da bi održali nuklearnu sigurnost”. Elektrana u Zaporižju je najveća u Europi i treća najveća u svijetu, a od 4. ožujka drže je Rusi. Jučer je raketirana, a dok Ukrajina tvrdi da se radi o ruskoj raketi, Moskva optužuje Kijev.
Ukrajina optužila Rusiju za napad na nuklearku: ‘Čudom nije eksplodirala’
- Ukrajina je optužila Rusiju za “opasnu provokaciju” nakon što je u jučerašnjem granatiranju pogođena nuklearna elektrana Zaporižje, najveća u Europi. “Ovo jutro u Europi je moguće jedino jer nekim čudom nuklearna elektrana jučer nije eksplodirala”, ustvrdio je jutros Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Zelenskog. Optužio je Moskvu da u elektrani “izvode opasne provokacije”.
U sinoćnjem obraćanju Zelenski je ustvrdio da je Rusija odgovorna optuživši ih za “drski zločin i teroristički čin”. “Stvorili su još jednu ekstremno rizičnu situaciju za sve u Europi. Dvaput su u jednom danu napali Zaporižje”, ustvrdio je. Rusko ministarstvo obrane, pak, optužuje Ukrajince za granatiranje tvrdeći da je zbog toga došlo do smanjenja opskrbe energijom. “Srećom nisu pogodili skladište nafte i goriva”, tvrde Rusi.
Ukrajinska šefica Amnestyja dala ostavku zbog izvještaja o ukrajinskoj vojsci
- Čelnica ukrajinskog ureda nevladine udruge Amnesty International, Oksana Pokačluk, podnijela je ostavku nakon što je organizacija za promicanje ljudskih prava ovog tjedna objavila izvještaj u kojem optužuju ukrajinsku vojsku za kršenje međunarodnih zakona. Isti izvještaj ranije je već kritizirao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali i zapadni diplomati.
U izvještaju organizacija je optužila ukrajinske snage da su civile izložili riziku jer su postavili baze u stambenim područjima – u školama i bolnicama – što je dovelo do ruskog granatiranja urbanih područja. Ruski državni mediji taj su izvještaj počeli koristiti kao dokaz njihovih lažnih tvrdnji da napadaju samo vojne mete.
Pokačluk tvrdi da je njezin doprinos izvještaju izbrisan te da su na kraju objavili konačnu verziju. “Ako ne živite u zemlji pod invazijom i koju napadači komadaju, vjerojatno ne razumijete što znači osuditi braniteljsku vojsku. Nema riječi ni u kojem jeziku koje mogu predočiti to nekome tko nije osjetio tu bol”, napisala je Pokalčuk na Facebooku. Amnesty ustraje na izvještaju tvrdeći da je napravljen prema prikupljenim dokazima tijekom opširne istrage.
Britanci: ‘Rat ulazi u novu fazu’
- “Ruski rat protiv Ukrajine ulazi u novu fazu”, ustvrdilo je u današnjem izvještaju britansko ministarstvo obrane. Navode da će se najteže borbe odvijati na oko 350 kilometara dugoj liniji bojišnice koja će se protezati jugozapadno od blizine Zaporišja do Hersona, paralelno s rijekom Dnjepar.
“Ruske snage gotovo sigurno se okupljaju na jugu u očekivanju ukrajinske protuofenzive ili kao pripreme za mogući napad”, konstatiralo je britansko ministarstvo dodajući da su ruski vojni kamioni, tenkovi, artiljerija i drugo naoružanju u velikim konvojima počeli napuštati regiju Donbas prema jugozapadu. Navode da je Rusija počela premještati opremu i iz okupiranih Melitopola, Berdjanska i Mariupolja te iz Rusije u Krim.
Britanci smatraju da će Rusi borbene skupine u narednim danima najvjerojatnije poslati prema hersonskoj regiji. U izvještaju stoji i da ukrajinske snage na jugu učestalije ciljaju mostove, skladišta oružja i željezničke pruge, uključujući i strateško važan dio pruga koji spaja Herson s Krimom. Ukrajinci time namjeravaju poremetiti sposobnost ruskih snaga da uspostave opskrbni lanac.
Putin se jučer sastao s Erdoganom
- Vladimir Putin jučer se sastao s turskim predsjednikom Recepom Erdoganom u Sočiju. Kako javljaju mediji, prema pojedinim glasinama, tema sastanka su bili i napori Kremlja da zaobiđu zapadne sankcije. Prema zajedničkoj izjavi dvojice čelnika nakon četverosatnog sastanka, Putin je Erdoganu zahvalio na pomoći oko postizanja međunarodnog dogovora za nastavak izvoza žitarica iz Ukrajine, koje je bilo zaustavljeno zbog ruske blokade Crnog mora.