Uživo: Još tisuću boraca ostalo u Azovstalu, Rusi objavili lokacije onih koji su se predali
Pratimo 84. dan ruske invazije na Ukrajinu, s novim informacijama iz minute u minutu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
- Finska i Švedska službeno podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u
- Ukrajina: Rusija nastavlja s raketnim napadima diljem Ukrajine
- Nejasna je sudbina evakuiranih ukrajinskih boraca iz čeličane
- Potpredsjednik ruske vlade posjetio Hersonsku oblast u Ukrajini
- Britansko izvješće: Neobjedinjeno rusko zapovjedništvo nastavlja ometati njihove operacije u Ukrajini
- Rusija tvrdi da su se unatrag 24 sata predala 694 vojnika iz Azovstala
- EK predložila novih devet milijardi eura pomoći Ukrajini
- Ruski vojnik na suđenju priznao krivnju za ubojstvo 62-godišnjeg civila
- EK objavila plan za okončanje energetske ovisnosti od Rusije
- Rusija protjeruje diplomate iz Španjolske, Francuske i Italije
Razvoj događaja pratite uživo na Telegramu:
Zapovjednik Azova: ‘Izvučeni su oni u najgorem stanju’
22:55 Oleg Supereka, zapovjednik jedinice Kraken pukovnije Azov, dao je najnovije informacije o trenutnoj situaciji u Mariupolju koji je pod ruskom kontrolom. “Neki od onih koji su bili na području tvornice Azovstal, mnogi od njih su izvučeni… Ne samo pripadnici bojne Azov, nego i predstavnici 21. i 36. brigade, možda čak i iz nekih drugih postrojbi. Nisu to svi ranjenici, već samo oni u najgorem stanju.”
Rusija je danas priopćila da se od ponedjeljka ukupno 959 ukrajinskih boraca, uključujući 80 ranjenika, predalo iz bunkera i tunela ispod mariupoljske čeličane.
Zelenski produljio izvanredno stanje i mobilizaciju
21:40 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je u srijedu uredbu u produljenju izvanrednog stanja i mobilizacije u zemlji za još 90 dana, počevši od 25. svibnja, javlja BBC. Tekst je poslan ukrajinskom parlamentu i mora ga odobriti najmanje polovica zastupnika. Izvanredno stanje u Ukrajini je uvedeno 24. veljače, na dan kada je Rusija izvršila invaziju. Početni rok od 30 dana do sada je dva puta produljen.
Erdoganov savjetnik razgovarao s kolegama iz Finske i Švedske
21:00 Napredak u nastojanjima Finske i Švedske za članstvom u NATO-u bit će moguć samo ako se poduzmu konkretni koraci za rješavanje pitanja nacionalne sigurnosti Turske, poručio je glasnogovornik predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana svojim skandinavskim kolegama u telefonskom razgovoru u srijedu.
Ibrahim Kalin, koji je i Erdoganov glavni savjetnik za vanjsku politiku, razgovarao je sa švedskim, finskim, njemačkim, britanskim i američkim kolegama o predloženom proširenju NATO-a, objavio je ured turskog predsjednika. “Naglašeno je da napredak u procesu neće biti moguć ako očekivanja Turske ne budu ispunjena”, navodi se u priopćenju.
I SAD ponovno otvorile veleposlanstvo u Kijevu
20:00 Veleposlanstvo Sjedinjenih Država ponovno je u srijedu otvoreno u Kijevu, nakon tromjesečnog razdoblja u kojem je bilo zatvoreno zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače. “Službeno ponovno otvaramo rad”, rekao je glasnogovornik Daniel Langenkamp za Reuters, nakon čega se ubrzo američka zastava zavijorila iznad ambasade. Glasnogovornik je rekao da će se u početku manji broj diplomata vratiti u misiju.
Konzularne operacije neće se odmah nastaviti a savjet State Departmenta američkim građanima da ne putuju u bilo koji dio Ukrajine i dalje je na snazi, rekao je Langenkamp. Američko veleposlanstvo zatvorilo se 14. veljače, deset dana prije nego je Rusija započela punu invaziju.
Biden: SAD će surađivati s Finskom i Švedskom u slučaju agresije
19:20 Sjedinjene Države će surađivati s Finskom i Švedskom u slučaju potencijalne agresije, dok se razmatra članstvo dviju zemalja u NATO-u, rekao je Biden. “Finska i Švedska su dugogodišnji, čvrsti partneri Sjedinjenih Država. Ulaskom u NATO dodatno će ojačati našu obrambenu suradnju i koristiti cijelom Transatlantskom savezu”, rekao je, pa dodao:
“Dok se razmatraju njihove prijave za članstvo u NATO-u, Sjedinjene Države će surađivati s Finskom i Švedskom kako bi ostale na oprezu protiv bilo kakvih prijetnji našoj zajedničkoj sigurnosti, te kako bi odvratile i suočile se s agresijom ili prijetnjom agresije”. Rekao je da će Amerika zadržati svoju “snažnu prisutnost i aktivnosti vježbanja” u regiji Baltičkog mora.
Još tisuću ukrajinskih boraca ostalo u Azovstalu
18:40 Tisuću ukrajinskih vojnika sa svojim zapovjednicima još brane položaj u metalurškoj tvornici Azovstalju u Mariupolju, rekao je u srijedu proruski separatistički čelnik nakon informacije koju je objavila Moskva da se 959 branitelja predalo od ponedjeljka. Na početku je u čeličani bilo “više od 2000 ljudi”, rekao je čelnik samoproglašene Donjecke Republike Denis Pušiljin na sastanku s novinarima u Mariupolju, na kojemu je bila i agencija France Presse u okviru putovanja koje je organiziralo rusko ministarstvo obrane.
Nakon predaje koja je počela u ponedjeljak, ostalo ih je “malo više od pola”, dodao je, što znači oko tisuću. “Zapovjednici i viši časnici bojne Azov još nisu izašli”, rekao je separatistički čelnik. Tijekom dopodneva rusko ministarstvo obrane je priopćilo da su “u zadnja 24 sata zarobljena 694 branitelja, među kojima je 80 ranjenika”, dodao je. Isti izvor navodi da je 51 primljen u bolnicu u Novoazovsku, koji je pod kontrolom Rusa i njihovih separatističkih saveznika.
Ministarstvo nije reklo ništa o tome kakvu je sudbinu namijenilo zarobljenicima, a ruske vlasti su u nekoliko navrata isticale da barem dio njih ne smatra vojnicima, nego neonacističkim borcima. Ukrajinske vlasti pak žele razmjenu ratnih zarobljenika. Pušiljin je rekao da su “svi koji su zdravi u pritvoru u koloniji Eljenovskaja”. “O sudbini ratnih zločinaca i nacionalista, ako polože oružje, odlučit će sud”, dodao je.
Rusija: ‘Borci iz Azovstala prebačeni su u bolnicu u Novoazovsku’
18:00 Ukrajinski borci koji su se predali u čeličani Azovstal u Mariupolju prebačeni su u bolnicu u Novoazovsku u otcijepljenoj republici Donjeck, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Gotovo 1000 boraca koji su se ranije zabarikadirali u tunele golemog pogona od ponedjeljka do sada predalo se ruskim i proruskim snagama. Ukrajinski dužnosnici obustavili su svu javnu komunikaciju o sudbini boraca, nakon što su prethodno izrazili bojazan da su odvedeni u rusku kaznenu koloniju.
Moskva tvrdi da u Ukrajini koristi novo, snažno lasersko oružje
17:25 Rusija je u srijedu otkrila da koristi novu generaciju snažnog laserskog oružja u Ukrajini za spaljivanje dronova te da razmješta tajno oružje kako bi se suprotstavila velikoj količini zapadnog oružja koje se isporučuje toj susjednoj zemlji. Jurij Borisov, zamjenik premijera zadužen za vojni razvoj, rekao je na konferenciji u Moskvi da oružje može spržiti dronove i drugu opremu. Borisov je rekao da je u utorak provedeno testiranje oružja kojim je spržen dron udaljen pet kilometara u roku od pet sekundi. “Nova generacija laserskog oružja dovodi do fizičkog uništenja mete – toplinskog uništenja, oni izgaraju”, rekao je Borisov za rusku državnu televiziju. Na upit koristi li se takvo oružje u Ukrajini, Borisov je rekao: “Da. Prvi prototipovi ondje se već koriste”. Rekao je da je oružje nazvano “Zadira”.
Rusija zatvara moskovski ured kanadske televizije CBC
16:50 Rusko ministarstvo vanjskih poslova danas je objavilo da zatvara moskovski ured kanadskog CBC-a i povlači vize i akreditacije novinarima javnog emitera nakon što je Kanada zabranila rusku državnu TV postaju Russia Today.
“Sa žaljenjem i dalje primjećujemo otvorene napade na ruske medije iz zemalja takozvanog kolektivnog Zapada koji sebe nazivaju civiliziranima”, izjavila je novinarima Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.
“Donesena je odluka da se poduzmu uzvratne, naglašavam uzvratne mjere u vezi s akcijama Kanade: zatvaranje moskovskog ureda Canadian Broadcasting Corporation, uključujući poništenje akreditacija i viza njihovim novinarima.”
Pušlin: Zapovjednici iz Azovstala se nisu predali
16:40 Vođa samoproglašene Narodne Republike Donjeck Denis Pušilin rekao je da ukrajinski zapovjednici unutar Azovstala u Mariupolju nisu među onima koji su se do sada predali. “Trenutačno nema najviših zapovjednika, oni nisu otišli”, kazao je.
Policija: ‘Pronađeno oko 1300 mrtvih civila nakon invazije u kijevskoj regiji’
16:15 Andrij Niebitov, šef policije u kijevskoj regiji, rekao je ukrajinskom Intefaxu da je u toj regiji, nakon što su se iz nje povukli Rusi, pronađeno 1288 mrtvih civila. “Naglašavam, civila”, kazao je. “Većina je upucana iz automatskog oružja”, rekao je i dodao da policija i dalje pronalazi zakopana tijela civila u toj regiji.
Rusija protjeruje i španjolske diplomate
15:45 Moskva je proglasila 27 zaposlenika španjolskog veleposlanstva personama non grata nakon protjerivanja francuskih i talijanskih diplomata, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Događa se to kao “uzvratni udarac”, jer je Španjolska ranije protjerala ruske diplomate.
“Kao odgovor, 27 zaposlenika španjolskog veleposlanstva u Moskvi i španjolskog generalnog konzulata u Sankt Peterburgu proglašeno je personama non grata. Oni moraju napustiti zemlju u roku od sedam dana od datuma kada je odgovarajuća nota predana veleposlaniku”, stoji u priopćenju koje su prenijele Ria Novosti.
Guverner Kurske regije tvrdi da je granatirano selo Aleksejevka
15:41 Guverner Kurske oblasti Roman Starovoit objavio je da je granatirano selo Aleksejevka u okrugu Gluškovski. “Danas se još jednom selo Aleksejevka, okrug Gluškovski, našlo pod minobacačkom vatrom. Očito je neprijatelj namjerno ciljao na toranj mobilne telefonije, koji je upravo popravljen”, napisao je Starovoit na svom Telegram kanalu, a prenio je Interfax. Prema njegovim riječima, ruska vojska i graničari su uzvratili vatru, a žrtava nema.
Više od 200 Rusa u travnju zatražilo azil u Njemačkoj
15:28 Njemačka je od početka rata u Ukrajini zabilježila blagi porast broja ruskih državljana koji su zatražili azil, potvrdio je danas glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova.
U travnju, drugom punom mjesecu rata, oko 222 osobe iz Rusije zatražile su azil u Njemačkoj, rekao je glasnogovornik na redovnoj vladinoj konferenciji za novinare u Berlinu.
Finska za vikend ostaje bez ruskog plina?
15:13 Glavna finska plinska tvrtka, Gasum, upozorava da bi isporuke ruskog plina mogle biti prekinute ovog vikenda. “Gasum smatra da postoji stvarni rizik od prestanka isporuke prirodnog plina prema ugovoru o opskrbi plinom tvrtke i da je vjerojatno da će uvoz prirodnog plina iz Rusije u Finsku prestati ili kasno u petak, 20. svibnja, ili u subotu, 21. svibnja 2022. Nismo primili nikakve informacije po tom pitanju od Gazprom Exporta”, stoji u njihovom priopćenju.
Šišimarin priznao krivnju za ubojstvo civila
14:45 Vadim Šišimarin, 21-godišnji ruski vojnik, priznao je danas pred sudom da je kriv za ubojstvo 62-godišnjeg civila u sjeveroistočnom selu Čupahivka u veljači ove gdoine. Ako bude proglašen krivim, Shishimarin prijeti doživotni zatvor.
Šišimarina tužiteljstvo tereti da je tijekom bijega od ukrajinskih snaga dobio naređenje da puca u civila kako ih ne bi otkrio. Civil se nalazio na cesti i u trenutku kada su na njega pucali razgovarao je na mobilni telefon. Tužiteljstvo nije otkrilo tko je Šišimarinu naredio da puca.
EK predstavila plan za veću neovisnost od ruskih energenata
14:25 Europska komisija objavila je u srijedu plan težak oko 300 milijardi eura pomoću kojeg bi Unija trebala doći do svog zacrtanog cilja da izvore obnovljive energije podigne s 40 na 45 posto do 2030. godine i time postane neovisnija o ruskim energentima. “Danas podižemo našu ambiciju na drugu razinu kako bismo osigurali da što prije postanemo neovisni o ruskoj energiji”, kazala je novinarima Van der Leyen.
Predlozima Komisije bi se ukupni kapaciteti EU za proizvodnju obnovljive energije povećali na 1236 GW do 2030., uz veće oslanjanje na energiju sunca i biometana, kao i ubrzanu elektrifikaciju europske teške industrije.
Kao dio plana, Von der Leyen je također obećala ubrzati izdavanje dozvola za infrastrukturu obnovljive energije, sa šest na devet godina. Takozvani plan REPower EU predlaže skoro udvostručenje trenutnih solarnih fotonaponskih kapaciteta EU-a do 2025.. Predložene mjere također će vidjeti “postupnu obvezu ugradnje solarnih krovnih panela u određene zgrade”, navodi Komisija, a prenosi CNN
Van der Leyen predložila novih 9 milijardi eura pomoći Ukrajini
14:17 Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u srijedu novu makrofinancijsku pomoć Ukrajini u iznosu do 9 milijardi eura ove godine. “Nastavit ćemo biti uz njih tijekom cijelog ovog rata i kada će obnoviti svoju zemlju”, rekla je von der Leyen.
“Naravno da moramo razmišljati o danu poslije i širim naporima za obnovu”, rekla je, dodajući da EU ima “strateški interes u vođenju ovih napora obnove”.
Rusija protjeruje talijanske diplomate
14:13 Rusija će u znak odmazde protjerati 24 talijanska diplomata, što je talijanski premijer nazvao “neprijateljskim” činom te upozorio na opasnost od prekida diplomatskih kanala s Moskvom, javljaju u srijedu agencije. Rusija se odlučila na čin odmazde nakon što su europske zemlje prve protjerale rusko diplomatsko osoblje, javila je u srijedu ruska novinska agencija RIA.
Kirilenko o napadima na Donjeck
14:00 Pavlo Kirilenko, načelnik vojne uprave regije Donjeck, rekao je da su naselja Bakmut, KostiantInivka i Soledar, danas također napadnuta iz zraka tijekom napada na prvu crtu ukrajinske bojišnice udaljenu svega dvadesetak kilometara. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je, pak, da su gađali skladišta projektila, topničkog oružja i streljiva u Soledaru i Bakhmutu.
Kirilenko je potvrdio da su Rusi pokušali probiti ukrajinske linije sjeveroistočno od grada Slavjanska. “Ovo je bila ofanziva velikih razmjera u regiji Donbas, koja je krenula sa sjevera regije, iz naselja Dolina”, rekao je za selo 20 kilometara udaljeno od Slavjanska. “Izgubivši mnogo vojnika i opreme, neprijatelj je promijenio smjer i krenuo prema Limanu”, dodao je.
Na drugom frontu u blizini grada Donjecka, Kirilenko je rekao da “neprijatelj nadmašuje [nas] svojom opremom i trupama, ali mi ih eliminiramo.” Ruske snage također su se fokusirale oko grada Avdiivka, gdje je “bilo pokušaja proboja”, rekao je.
Erdogan: ‘Turska neće odobriti ulazak Švedske u NATO’
13:30 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan rekao je da Švedska ne bi trebala očekivati da će dobiti tursko odobrenje svoje prijave za NATO bez povratka “terorista”, prenosi Reuters. “Švedska i finska delegacija ne bi smjela dolaziti u Tursku kako bi je uvjerili da podrži njihove kandidature za pridruživanje savezu”, rekao je Erdoğan u govoru zastupnicima iz svoje vladajuće stranke AK. “Osjetljivi smo na zaštitu naših granica od napada terorističkih organizacija. Širenje NATO-a za nas ima smisla samo srazmjerno poštovanju koje će biti iskazano našoj osjetljivosti”, rekao je Erdogan.
Turska je optužila Švedsku i Finsku za skrivanje ljudi za koje kaže da su povezani sa skupinama koje smatra teroristima, uključujući militantnu skupinu Kurdistanske radničke stranke (PKK) i sljedbenike Fethullaha Gulena, kojeg Ankara optužuje da je organizirao pokušaj državnog udara 2016. godine. “Dakle, nećete nam vratiti teroriste, ali tražite od nas članstvo u NATO-u? NATO je entitet za sigurnost, organizacija za sigurnost. Stoga ne možemo reći ‘da’ ovoj sigurnosnoj organizaciji koja je lišena sigurnosti”, kazao je.
Rusija protjerala 34 francuska diplomata
13:05 Rusija je protjerala 34 francuska diplomata i djelatnika kao odmazdu, priopćilo je njezino ministarstvo vanjskih poslova. Prošlog mjeseca Francuska je protjerala 35 Rusa s diplomatskim statusom u sklopu vala protjerivanja u kojem je više od 300 Rusa protjerano iz europskih prijestolnica.
Kasnije tog mjeseca, francusko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je šest ruskih agenata koji su se predstavljali kao diplomati “personom non grata” nakon što je obavještajna istraga zaključila da rade protiv francuskih nacionalnih interesa.
Kremlj o suđenju Šišimarinu za ratni zločin: ‘Nemamo informacija’
13:00 Kremlj tvrdi da nema informacija o suđenju 21-godišnjem ruskom vojniku Vadimu Šišimarinu optuženom za ratni zločin. Također optužuju Kijev za izmišljanje optužbi. “Za sada nemamo informacija. A mogućnosti pomoći (optuženiku) su vrlo ograničene u nedostatku diplomatskog predstavništva”, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
Šišimarin je optužen za ubojstvo nenaoružanog civila u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu. Prijeti mu doživotni zatvor ako ga osude. Tužitelji kažu da se Šišimarin vozio u ukradenom vozilu s drugim vojnicima u sjeveroistočnoj regiji Sumi kada su naišli na 62-godišnjeg biciklista koji je koristio telefon. Navode da je Šišimarinu naređeno da puca u civila kako bi ga spriječio da otkrije njihovu lokaciju ukrajinskim braniteljima.
U tijeku pripreme Putinovu za tradicionalnu konferenciju za javnost uživo
12:49 Vladimir Putin i ove godine planira održati tradicionalnu tiskovnu konferenciju s ruskom javnošću, priopćio je Kremlj. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije otkrio kada će se to održati, ali je rekao da su “preliminarne pripreme u tijeku”, prenosi ruska državna novinska agencija Tass.
Događaj obično traje satima, a prenose ga glavni državni TV kanali. Prošlogodišnja konferencija 30. lipnja trajala je gotovo četiri sata, a predsjednik Putin je odgovorio na 70 pitanja, prenosi Tass.
Bivši njemački kancelar bit će kažnjen zbog odnosa prema Rusiji
12:40 Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder bit će dodatno kažnjen jer ne želi izravno osuditi rusku invaziju na Ukrajinu. Njemačka vladajuća koalicija, koju vode socijaldemokrati (SPD), stranka kojoj pripada i Schröder i koju je nekoć vodio, oduzet će mu posebna prava koja uživa kao bivši kancelar.
Ostat će bez svojeg ureda i zaposlenika, po prijedlogu vlade koji treba odobriti Odbor za proračun u četvrtak. Schröder će moći zadržati mirovinu i osobnu zaštitu. Konzervativna oporba tražila je da ostane i bez mirovine.
Oporba tvrdi da on šteti njemačkom ugledu u svijetu jer se nije distancirao od ruskog predsjednika Vladimira Putina i jer je zadržao svoje dužnosti u raznim ruskim energetskim poduzećima.
Zaharova: ‘Zelenski širi laži o predaji vojnika iz čeličane’
12:25 Rusija je optužila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za “laži i propagandu” zbog izjave u kojoj se predaja boraca koji brane Mariupolj ruskim snagama opisuje kao “spašavanje” koje je pokrenula ukrajinska strana. Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova kazala je za Sputnik Radio da je izjava Zelenskog “remek-djelo koje je proizašlo iz pera onih koji stvaraju u studiju Kvartal 95”. Riječ je o produkciju koju je osnova Zelesnki prije no što je postao šef države.
“Pod dojmom sam da pišu novu seriju ili tekst za svoj sljedeći korporativni događaj”, dodaje ona, tvrdeći da Rusija stoji iza plana za evakuaciju ukrajinskih boraca iz čeličane. Zakharova kaže da ukrajinske vlasti tvrde da je riječ o humanitarnoj operaciji koju je organizirao Kijev “pokazuje njihove laži i propagandu temeljenu na lažima koje su koristili cijelo ovo vrijeme”. Ona također tvrdi da je Ukrajina “naučila lagati” od “američkih i NATO stručnjaka”, prenosi BBC.
Peskov: ‘Nema pomaka u pregovorima s Ukrajinom’
12:02 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nema pomaka u mirovnim pregovorima s Ukrajinom, te ustvrdio da Kijev pokazuje potpunu nespremnost da ih nastavi. “Pregovori ne napreduju i bilježimo potpunu nespremnost ukrajinskih pregovarača da nastave ovaj proces”, rekao je Peskov.
Podsjetimo, jučer je novinska agencija Interfax citirala zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Andreja Rudenka koji je rekao da Rusija i Ukrajina ne vode pregovore “ni u kojem obliku”, te da se Kijev “praktički povukao iz pregovaračkog procesa”.
Pušlin: ‘Sud će odlučivati o vojnicima iz Azovstala’
11:43 Denis Pushilin, čelnik samoproglašene republike Donjeck u Ukrajini izjavio je kako će sud odlučiti o sudbini ukrajinskih boraca koji su se predali u čeličani Azovstal u Mariupolju, javlja Reuters pozivajući se na lokalne medije.
Status boraca ostaje nejasan, jer u ruskoj državnoj Dumi postoje potezi da se Azovski bataljon tretira kao teroristička organizacija, što bi onda dovelo u pitanje hoće li se Rusija osjećati dužnom tretirati one koji su se predali u Azovstalu kao ratne zarobljenike.
EK danas objavljuje plan za okončanje energetske ovisnosti o Rusiji
11:37 Europska komisija u srijedu će predstaviti dugoočekivane prijedloge za odustajanje Europske unije od uvoza ruskih fosilnih goriva, posebice plina, potaknuta ratom u Ukrajini, koji uključuju diversifikaciju plinskih dobavnih pravaca i ubrzanje investicija u zelenu energiju.
U nacrtima prijedloga koje je dpa dobio na uvid, Komisija će, kako se doznaje, predložiti nove ciljeve za proizvodnju i učinkovitost obnovljive energije, ubrzati izdavanje dozvola za projekte zelene energije poput vjetroturbina, proširiti infrastrukturu za iskorištavanje vodika i diversificirati uvoz plina.
Kako bi povećala proizvodnju održive električne energije, Komisija treba predložiti nove ciljeve kako bi se do 2030. godine 45 posto energije u EU-u dobivalo iz obnovljivih izvora, u odnosu na 40 posto kako je prethodno planirano. Komisija želi da se do 2028. više nego udvostruči broj solarnih elektrana u EU-u, a omogućit će i brže dobivanje dozvole za planirane solarne elektrane, kao i opremanje industrijskih zgrada solarnim panelima. Druge predložene mjere uključuju povećanje proizvodnje vodika u EU korištenjem električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, kao i uvoz vodika
Ministar vanjskih poslova Austrije: ‘Ostajemo neutralni, pomoći ćemo ali ne u streljivu’
11:07 Nakon što su Finska i Švedska podnijele zahtjev za ulazak u NATO, Ministar vanjskih poslova Austrije izjavio je kako će njegova zemlja zadržati neutralni status. Govoreći jutros za radio Deutschlandfunk Alexander Schallenberg je također kazao da će Austrija nastaviti pružati humanitarnu potporu Ukrajini, ali da im neće slati smrtonosno oružje.
“Pomažemo u velikim razmjerima, ali ne ratnim streljivom i mislim da se pomoć Ukrajini ne može svesti samo na ratno streljivo”, rekao je, a prenio Reuters.
Britanska ministrica: ‘Otvoreni smo za ideju da se Putinu sudi na Međunarodnom kaznenom sudu’
10:50 Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je da je Velika Britanija otvorena za ideju da međunarodni kazneni sud sudi Vladimiru Putinu i drugim ruskim čelnicima zbog rata u Ukrajini. PA Media citira njene riječi iznesene za Times Radio:
“Vrlo smo jasni da Putin i svi oni koji stoje iza užasnih ratnih zločina koji se počine u Ukrajini moraju biti pozvani na odgovornost, a mi vrlo blisko surađujemo s međunarodnim kaznenim sudom. Poslali smo podršku Ukrajini kako bismo pomogli u prikupljanju dokaza, od izjava svjedoka do video dokaza.
Razgovarala sam s ukrajinskom vladom o ovoj ideji. Otvoreni smo za ideju suda, trenutno je razmatramo, ali ono što želimo je najučinkovitiji način procesuiranja onih ljudi koji su počinili ove užasne ratne zločine, uključujući silovanje, seksualno nasilje, neselektivno gađanje civila. Ako će Tribunal pomoći u tome, onda Velika Britanija definitivno razmišlja o tome da ga podupre.”
Zamjenik ruskog premijera se pohvalio novim oružjem
10:35 Ruska vojska opskrbljuje se laserskim sustavima Peresvet, koji su već spremni za serijsku proizvodnju, a koji omogućuju spaljivanje dronova u nekoliko sekundi, rekao je potpredsjednik ruske vlade Jurij Borisov, a prenio Interfax. “Uz uobičajeno, već poznato oružje, danas smo sve bliže sustavu oružja zasnovanom na novim fizičkim principima, elektromagnetskom, širokopojasnom oržju koje će zavladati u idućem desetljeću”, rekao je Borisov, govoreći na New Knowledge maraton. Pritom je istaknuo sustav Peresvet.
“Već se serijski isporučuje postrojbama, a može zaslijepiti sve satelitske izviđačke sustave potencijalnog neprijatelja na visinama do 1500 kilometara, stavljajući ih iz pogona tijekom leta zbog upotrebe laserskog zračenja”, kazao je. Prema njegovim riječima, sada su ruski znanstvenici “razvili i praktički masovno proizvode laserske sustave koji su za red veličine superiorniji u snazi, koji omogućuju toplinsko uništavanje različitih sredstava”. “Konkretno, jučer je demonstrirano na udaljenosti od pet kilometara, u roku od sedam sekundi bespilotno vozilo je izgorjelo”, dodao je Borisov.
Rusija: Unatrag 24 sata predala su se 694 vojnika iz Azovstala
10:10 Rusko ministarstvo obrane objavilo je svoj najnovije operativno izvješće. U njemu se navodi da se od ponedjeljka iz čeličane Azovstal predalo ukupno 959 boraca. Također stoji da su se unatrag 24 sata predala 694 borca. Navodi se i da su među njima 80 ranjenih te da je 51 prebačen u bolnicu.
Rusko ministarstvo: ‘Ukrajina je zaposlenike bolnica koristila kao živi štit’
10:00 Rusko ministarstvo obrane objavilo je priopćenje na Telegramu u kojem se navodi da je od istražnog odbora Rusije zatražilo da dostavi informacije o “nezakonitim radnjama ukrajinskih oružanih formacija u vezi s korištenjem civilnih objekata u vojne svrhe”. Ministarstvo tvrdi da je “bojna Azov koristila zgrade vrtića i škola za opremanje vojarni” te da pripadnici bojne ‘Aidar’ opremaju i vatrene položaje na mjestima koja za to nisu predviđena, stvarajući stvarnu opasnost za civilno stanovništvo.
Rusko ministarstvo obrane također tvrdi da su u regiji Dnjepropetrovsk ukrajinske snage organizirale vojne operacije u bolnicama te da se “osoblje i pacijenti medicinskih ustanova drže kao živi štit”. U priopćenju se zaključuje da će “u sklopu kaznenih predmeta koji se istražuju, istražni odbor zabilježiti ove informacije i nastaviti utvrđivati sve okolnosti incidenta, kao i ukrajinske sigurnosne snage uključene u to.”
Danas evakuacija iz Pokrovska
9:40 Guverner Luhaska Serhij Haidai objavio je danas na Telegramu da u 16 sati i 30 minuta počinje evakuacija građana iz Pokrovska. Odvijat će se vlakom, a cilj joj je da ljude koji to žele s istoka zemlje prebaci na područje Lavova, dodao je.
Human Rights Watch istražuje zločine kod Kijeva i Černihiva
9:30 Članovi organizacije Human Rights Watch u travnju i svibnju posjetili su područje Kijeva i Černihiva kako bi utvrdili informacije o navodnim ratnim zločinima. U sada objavljenom izvješću navode da su “istražili 22 navedena pogubljenja po prijekom postupku, devet drugih nezakonitih ubojstava, šest mogućih prisilnih nestanaka i sedam slučajeva mučenja”. Vjeruje se da su navodne zločine u veljači i ožujku počinile ruske trupe jer su kontrolirale veći dio područja.
Kako navode, trenutno prikupljaju dokaze za “brojna kršenja zakona ratovanja koja bi mogla biti jednaka ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti”. Direktor HRW-a za Europu i središnju Aziju Giorgi Gogia nazvao je navodne ruske zločine “odvratnim, nezakonitim i okrutnim”, prenosi CNN.
‘U Azovstalu je još puno ljudi, nadamo se pozitivnom ishodu pregovora’
9:15 Operacija spašavanja čeličane Azovstal bit će gotova tek kada svi branitelji Mariupolja budu evakuirani na teritorije pod ukrajinskom kontrolom, izjavila je za BBC zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar. Prema njenim riječima, u Azovstalu je još puno ljudi i pregovori oko njihovog izvlačenja se nastavljaju. Riječ je, dodaje, o osjetljivoj operaciji i “svaka naredba može biti opasna za živote ljudi.”
Komentirala je i izjave ruskih političara prema kojima bi borci iz čeličane trebali biti izvedeni pred sud. “Pozivi političara u Moskvi da se neki od onih koji su odvedeni iz čeličane izvedu na suđenje za ratne zločine ‘najvjerojatnije su upućeni zbog domaće propagande u Rusiji”, kaže Maliar te dodaje kako se nadaju pozitivnom ishodu pregovora.
Finska i Švedska službeno podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u
9:03 Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u sjedištu saveza u srijedu, pokrenuvši proces pristupanja za koji se očekuje da će trajati samo nekoliko tjedana. “Ovo je povijesni trenutak koji moramo iskoristiti”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na kratkoj ceremoniji.
I Švedska i Finska bile su neutralne tijekom hladnog rata, a njihova odluka o pridruživanju NATO-u potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu jedna je od najznačajnijih promjena u europskoj sigurnosnoj arhitekturi u više desetljeća. Ta odluka odražava veliku promjenu javnog mnijenja u nordijskoj regiji od ruske invazije 24. veljače.
Finska i Švedska danas traže ulazak u NATO
7:44 Finska i Švedska objavile su da će u srijedu zajedno podnijeti svoje zahtjeve za pridruživanje NATO-u, unatoč prijetnji Turske da će blokirati širenje vojnog saveza. “Sretna sam što smo krenuli istim putem i možemo to učiniti zajedno”, rekla je švedska premijerka Magdalena Andersson u utorak na zajedničkoj konferenciji za novinare s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom.
Finska, koja dijeli granicu s Rusijom dugačku 1300 kilometara, i susjedna Švedska, zastrašene su invazijom Moskve na Ukrajinu. Prijave za članstvo u Sjevernoatlantskom paktu znači da odbacuju desetljeća vojne nesvrstanosti. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u ponedjeljak da bi proširenje NATO-a moglo izazvati odgovor Moskve.
Ukrajina: Rusija nastavlja s raketnim napadima diljem Ukrajine
7:29 Ukrajinska vojska kaže da ruske snage nastavljaju s raketnim napadima na vojne ciljeve i civile diljem Ukrajine. U Mariupolju, koji je, čini se, na rubu pada nakon borbe s višemjesečnom opsadom, ruski vojnici blokiraju jedinice u čeličani Azovstal, prema izvješću ukrajinskog Glavnog stožera Oružanih snaga. Dodaju da ruske snage također napadaju u Donjecku te nastavljaju granatirati pogranična područja Černihiv i Sumy.
Britansko izvješće: rusko zapovjedništvo je heterogeno
7:15 “Unatoč ruskoj opsadi Mariupolja preko više od 10 tjedana, nepokolebljivi ukrajinski otpor odgodio je rusko preuzimanje potpune kontrole nad gradom.
“To je prouzrokovalo teške gubitke u redovima ruskih snaga”, stoji u novom britanskom obavještajnom izvješću. Stoga je Rusija morala koristiti veliki broj pomoćnih snaga, što uključuje regrutiranje čečenskih boraca. Te su se snage vjerojatno sastojale od pojedinih dobrovoljaca te pripadnika Nacionalne garde, koja je inače posvećena osiguranju vladavine čelnika Čečenske Republike, Kadirova”, dodaju Britanci u izvješću.
“Kadirov vjerojatno osobno nadgleda raspoređivanje navedenih snaga, dok njegov rođak Adam Delimkanov vjerojatno djeluje kao zapovjednik čečenskih snaga u Mariupolju. Raspoređivanje tako različitih borbenih snaga ukazuje na značajne ruske probleme s resursima u Ukrajini i vjerojatno doprinosi neobjedinjenom zapovjedništvu koje nastavlja ometati ruske operacije”, stoji još u britanskom izvješću.
Nejasna sudbina evakuiranih ukrajinskih boraca iz čeličane
7:10 Više od 25o ukrajinskih vojnika jučer je autobusima evakuirano iz čeličane Azovstal u Mariupolju. Vojnici su u pet autobusa stigli u grad pod ruskom kontrolom, Novoazovsk, gdje je Moskva rekla da će ozlijeđenima pružiti liječničku pomoć. Još sedam autobusa stiglo je u novootvoreni zatvor u gradu Olenivka, pod kontrolom proruskih separatista. Međutim, sudbina boraca koji su evakuirani ostaje nejasna.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da se akcija spašavanja vojnika nastavlja. “Nadziru se naši vojni i obavještajni časnici. U to su uključeni najutjecajniji međunarodni posrednici”, rekao je. Neka od još uvijek otvorenih pitanja su – koliko je još boraca ostalo u čeličan i je li dogovorena razmjena zarobljenika te pod kojim uvjetima. Kremlj je najavio da će se prema zarobljenicima postupati u skladu s međunarodnim standardima.
U Kijevu suđenje 21-godišnjem ruskom vojniku za ratni zločin
7:05 Na sudu u Kijevu danas se nastavlja suđenje u slučaju ratnog zločina u kojem se 21-godišnjeg ruskov vojnika tereti za ubojstvo 62-godišnjeg civila. Vojniku Vadimu Šišimarinu prijeti doživotna kazna zatvora. Prema optužnici, vojnik je u pokušaju bijega pred ukrajinskim vojnicima iz ukradenog automobila pucao na 62-godišnjaka na biciklu koji je razgovarao na mobitel.
“On razumije za što je optužen”, rekao je njegov odvjetnik za AFP, bez otkrivanja detalja obrane.
Potpredsjednik ruske vlade posjetio Hersonsku oblast u Ukrajini
7:00 Potpredsjednik ruske vlade Marat Khusnullin posjetio je jučer Hersonsku oblast na jugu Ukrajine. Regija koja okružuje ovaj lučki grad zauzela bi “vrijedno mjesto u našoj ruskoj obitelji”, rekao je Khusnullin tijekom posjeta, prenose RIA Novosti.
U toj ukrajinskoj regiji, Rusija je 1. svibnja uvela ruski rubalj kao službenu valutu, a prije nekoliko dana, vlada koju je ondje instalirala Rusija najavila je svoje planove da od Moskve zatraži pravo da postane dio Rusije.
Regionalni pro-ruski potpredsjednik vlade Kiril Stremousov rekao je kako neće biti referenduma, kao niti opcije da ta regija postane republika. Neodržavanje referenduma opravdao je činjenicom da referendum o pripajanju krimskog poluotoka, održan 2014. godine, nije bio međunarodno priznat. S druge strane, ukrajinska je vlada uvjerena da rusifikacija Hersonske oblasti neće uspjeti.