(FILES) In this file photo taken on December 28, 2022 Ukrainian servicemen fire with a CAESAR self-propelled howitzer towards Russian positions in eastern Ukraine. - France will send 12 further Caesar truck-mounted howitzers to Ukraine for its fight against Russian invaders, Defence Minister Sebastien Lecornu said on January 31, 2023. The artillery pieces, adding to 18 already delivered, would be financed from a 200-million-euro ($217-million) fund France set up to fund arms for Kyiv, Lecornu said in a joint Paris press conference with his Ukranian counterpart Oleksiy Reznikov. (Photo by Sameer Al-DOUMY / AFP)
Rat u Ukrajini
Uživo. Europa osniva novi Haški tribunal za Putinove zločine u Ukrajini; Lavrov dao niz zloslutnih izjava
Pratimo 344. dan ruske invazije na Ukrajinu
Piše Helena Kolar 77 preporuka 02. 02. 2023.
Russian President Vladimir Putin (C), accompanied by Defence Minister Sergei Shoigu (L) and Valery Gerasimov, the chief of the Russian General Staff, oversees the 'Vostok-2022' military exercises at the Sergeevskyi training ground outside the city of Ussuriysk on the Russian Far East on September 6, 2022. - The Vostok 2022 military exercises, involving several Kremlin-friendly countries including China, takes place from September 1-7 across several training grounds in Russia's Far East and in the waters off it. Over 50,000 soldiers and more than 5,000 units of military equipment, including 140 aircraft and 60 ships, are involved in the drills. (Photo by Mikhail KLIMENTYEV / SPUTNIK / AFP)
Rat u Ukrajini
Uživo. Šojgu upravo smijenio zapovjednika Putinove invazije na Ukrajinu. Nasljeđuje ga najmoćniji ruski general Gerasimov
Pratimo 322. dan ruske invazije na Ukrajinu
Piše Telegram 103 preporuka 11. 01. 2023.
BAKHMUT, UKRAINE - JANUARY 4: Ukrainian soldiers are seen in their positions on the Bakhmut frontline, Ukraine on January 4, 2023. Diego Herrera Carcedo / Anadolu Agency/ABACAPRESS.COM,Image: 747677772, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
Rat u Ukrajini
Uživo: Novi intenzivni udari, Moskva optužila Ukrajinu za smrtonosni napad na bolnicu
Pratimo 339. dan ruske invazije na Ukrajinu
Piše Telegram 80 preporuka 29. 01. 2023.
Rat u Ukrajini

Uživo. Zelenski: 'Želimo raditi s Kinom na postizanju mira', ruski veleposlanik prekinuo minutu šutnje za Ukrajince

Pratimo 366. dan ruske invazije na Ukrajinu

An elderly woman looks at her phone in the city of Kherson on December 31, 2022, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by Dimitar DILKOFF / AFP)
FOTO: AFP
24. 02. 2023. 110 preporuka

Danas je 366. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Prošlo je godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu
  • Zelenski: ‘Znamo da će ovo biti godina naše pobjede’
  • SAD najavio 2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini
  • Francuski ministar: Europa radi na novim sankcijama
  • Australija šalje dronove Ukrajini, nameće nove sankcije Rusiji
  • SAD i Velika Britanija najavili nove sankcije

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

Zelenski: ‘Želimo raditi s Kinom na postizanju mira’

  • Pobjeda nad Rusijom “neizbježiva” je ako svi ukrajinski partneri odrade svoju zadaću, rekao je u petak, na godišnjicu ruske agresije, ukrajinski predsjednik i ocijenio “nužnim” raditi s Kinom na postizanju mira. Kineska vlada pozvala je Rusiju i Ukrajinu da se vrate dijalogu te je odbacila kao neprihvatljivu svaku upotrebu nuklearnog oružja, u dokumentu u dvanaest točaka objavljenom u petak, godinu dana nakon početka sukoba.

“U tom dokumentu (Peking) čini mi se navodi poštivanje teritorijalne cjelovitosti, zatim sigurnost. Moramo raditi s Kinom na tome”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare. “Mislim da je Kina otkrila moje misli. Kina je počela govoriti o Ukrajini i to je dobro”, naglasio je, kako ga prenosi agencija AFP. Najavio je da planira sastanak s kineskim predsjednikom Xijem Jipingom, prenosi Reuters.

Ranije u petak Zelenski je rekao da je pobjeda nad Rusijom moguća ove godine ako zapadni partneri održe riječ u pogledu vojne pomoći. “Budu li partneri održali riječ i poštivali rokove, očekuje nas neizbježiva pobjeda (…) Želim doista da se to dogodi ove godine”, rekao je na godišnjicu početka ruske invazije.

Ruski veleposlanik pri UN-u prekinuo minutu šutnje za Ukrajince

  • Ruski veleposlanik pri UN-u u petak je pred Vijećem sigurnosti prekinuo minutu šutnje na koju je pozvao ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u počast “žrtvama agresije”, zatraživši da se ona održi za sve žrtve. Kuleba je, završivši govor pred Vijećem sigurnosti, pozvao na minutu šutnje u znak počasti “žrtvama agresije” ali kada je ustao, ruski veleposlanik Vasilij Nebenzija počeo je lupkati po mikrofonu. Zatraživši riječ, rekao je: “Dižemo se u znak sjećanja na sve živote koje smo izgubili”. Potom je i on ustao kako bi sudjelovao u minuti šutnje.

Dačić ponovio da Srbija ne podržava sankcije Rusiji

  • Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je u petak da Beograd smatra pogrešnim narušavanje teritorijalnog integriteta bilo koje države, ali da ne podržava uvođenje restriktivnih mjera prema Rusiji, u danu kad je i u srbijanskoj prijestolnici obilježena obljetnica početka ruske invazije na Ukrajinu.

Protivljenje narušavanju teritorijalnog integriteta smo zastupali kada se radilo o Ukrajini, Španjolskoj, Cipru jer je to naše temeljno načelo, kakvo vrijedi i što se tiče Kosova, rekao je Dačić novinarima poslije sastanka s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem, javila je agencija FoNet.

SAD će uvesti carinu od 200 posto na aluminij iz Rusije

  • Sjedinjene Države uvest će carinu od 200 posto na aluminij proizveden u Rusiji počevši od 10. ožujka, objavila je u petak Bijela kuća, najavljujući širok spektar sankcija zbog ruske invazije na Ukrajinu.

SAD će uvesti i carinu od 200 posto na uvezeni aluminij u kojem se nalazi aluminij iz Rusije, počevši od 10. travnja, po Bijeloj kući. Ruski aluminij proizvodi Rusal koji pokriva šest posto globalne opskrbe. Izvoz u SAD činio je sedam posto prihoda Rusala u prvoj polovici 2022. godine.

Aktivisti dovezli uništeni tenk T-72 pred rusko veleposlanstvo u Berlinu

  • Obilježavajući godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu, njemački aktivisti su u petak pred rusko veleposlanstvo u Berlinu dovezli uništeni ruski tenk. “Uništeni tenk simbolizira propast. Ukrajina će biti Putinov Staljingrad”, rekao je Wieland Giebel, kustos muzeja Berlin Story Bunker, referirajući se na bitku u kojoj je Sovjetski Savez porazio nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.

Tenk T-72 B1 uništen je protutenkovskom minom 31. ožujka 2022. kod sela Dmitrivka kod Kijeva. Giebel i njegov kolega Enno Lenze rekli su da je prebačen u Njemačku uz pomoć ukrajinskog ministarstva obrane i Nacionalnog muzeja vojne povijesti. Postavljen je na raskrižju Schadowstrassea i Unter den Lindena, glavne turističke ulice njemačke prijestolnice gdje će ostati do ponedjeljka.

Kuleba: ‘Ukrajina će pobijediti’

  • Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je Vijeću sigurnosti UN-a da svaki novi mirovni prijedlog za okončanje rata treba biti usklađen sa zahtjevima iznesenim u nedavnoj rezoluciji Opće skupštine UN-a. “Ukrajina će pružiti otpor kao i do sada. Ukrajina će pobijediti. Putin će izgubiti mnogo prije nego što misli”, rekao je Kuleba Vijeću sigurnosti. Opća skupština UN-a usvojila je kasno u četvrtak rezoluciju kojom se poziva na povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine i prekid borbi u toj zemlji.

Zelenski drži konferenciju za novinare u Kijevu

  • Ukrajinski predsjednik Zelenski obratio se okupljenima u Kijevu na obilježavanju prve godišnjice od početka rata. Nedugo nakon početka konferencije za novinare, Zelenski je stajao na trenutak šutnje kako bi se prisjetio onih koji su poginuli.

Zelenski je potom rekao kako želi da Latinska Amerika, Afrika, Kina i Indija sudjeluju u ukrajinskoj mirovnoj formuli. “Te su zemlje također vrlo važne”, rekao je, dodavši kako bi želio organizirati summit sa zemljama Latinske Amerike i Ukrajinom. Zelenski je također sugerirao da je “pobjeda neizbježna” ako svi ukrajinski partneri “naprave svoju domaću zadaću”.

Ruski veleposlanik prekinuo minutu šutnje za Ukrajinu

  • Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a na minutu šutnje kojom bi se odala počast žrtvama agresije, ali dok je ustao, ruski veleposlanik počeo je lupkati po mikrofonu. Svi su članovi skupštine ustali kako bi odali počast, ali su ponovno sjeli nakon što je objavljeno da je ruski predstavnik Vasilij Nebenja zatražio riječ. “Ustajemo kako bismo odali počast svim žrtvama onoga što se dogodilo u Ukrajini, počevši od 2014. Svi oni koji su stradali. Svi su životi neprocjenjivi”, rekao je, misleći na ruske život koji su izgubljeni u sukobu.

Guterres: ‘Život je postao pravi pakao za narod Ukrajine’

  • António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, obratio se Vijeću sigurnosti. Rekao je da je godinu dana kasnije “život za narod Ukrajine postao pravi pakao”. “Procjenjuje se da je 17,6 milijuna ljudi, gotovo 40 posto stanovništva Ukrajine, trebalo humanitarnu pomoć i zaštitu.” Guterres je dodao da si 40 posto ljudi u Ukrajini ne može priuštiti ili pristupiti dovoljno hrane. “Više od osam milijuna ukrajinskih izbjeglica zabilježeno je diljem Europe”, rekao je, dodavši da je 5,4 milijuna ljudi koji su interno raseljeni.

Počinju razgovori Vijeća sigurnosti UN-a

  • Vijeće sigurnosti UN-a održava sjednicu povodom prve godišnjice ruske invazije. Prvi je za govornicu izašao predstavnik Rusije Vasilij Nebenja. Tvrdi da Ukrajina ne bi trebala govoriti pred članovima Vijeća. “Nemamo ništa protiv izjave koja će biti dana”, rekao je, no dodaje da to bi ona trebala biti “strogo” u skladu s već postojećim pravilima. Nebenya je tvrdio da Zapad koristi Vijeće sigurnosti za promicanje vlastite agende. Iz UN-a su odgovorili da je na prethodna dva sastanka Srbija prva govorila.

Biden: ‘Ukrajina nikada neće biti pobjeda Rusije’

  • Zapadni dužnosnici cijeli dan obilježavaju godinu dana od početka rata u Ukrajini. Najnovija izjava u nizu je od američkog predsjednika Joea Bidena, koji je ponovio izjavu koji je dao prije godinu dana. “Danas ću ponoviti ono što sam rekao prije godinu dana kada je Rusija napala Ukrajinu. Diktator odlučan obnoviti carstvo nikada neće izbrisati ljubav ljudi prema slobodi. Brutalnost nikada neće samljeti volju slobodnih. A Ukrajina nikada neće biti pobjeda za Rusiju. Nikada”, poručio je Biden.

Zelenski će se pridružiti čelnicima G7 na virtualnim razgovorima

  • Ukrajinski predsjednik Zelenski trebao bi prisustvovati internetskom summitu s čelnicima Grupe sedam (G7), a očekuje se da će obećati veću potporu Ukrajini i pooštriti sankcije Rusiji. Američki predsjednik Joe Biden najavio je nove sankcije Rusiji ranije danas, a očekuje se da će to učiniti i drugi zapadni saveznici oko summita kojim će obilježiti godinu dana od ruske invazije. Japan, zemlja koja trenutnmo predsjeda G7, rekao je da razmatra nove mjere, ne navodeći nikakve detalje.

Širom Ukrajine čuju se sirene za zračnu uzbunu

  • U posljednjih nekoliko trenutaka u niz regija Ukrajine počele su se oglašavati upozorenja o zračnoj opasnosti. Uzbune dolaze u trenutku kada su stručnjaci predvidjeli potencijalni ruski napad u petak – na prvu godišnjicu rata Vladimira Putina.

Kanada šalje 32 milijuna dolara pomoći

  • Kanada će osigurati više od 32 milijuna dolara kao potporu za daljnje jačanje sigurnosti i stabilizacije Ukrajine, objavila je njezina vlada. “Cijelu su se godinu Kanada i međunarodna zajednica okupile kao nikada prije kako bi poduprle otpornost Ukrajine u suočavanju s agresijom predsjednika Putina. Potpora Kanade suverenitetu Ukrajine je nepokolebljiva. Nećemo odstupiti dok Rusija ne odgovara za svoje zločine”, rekla je kanadska ministrica vanjskih poslova Mélanie Joly.

Paket vrijedan 32 milijuna dolara uključuje 7,5 milijuna dolara za napore razminiranja, više od 13 milijuna dolara za napore u vezi s odgovornošću koji uključuju rješavanje seksualnog nasilja povezanog sa sukobom i više od 12 milijuna dolara za “suprotstavljanje kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim prijetnjama”, objavila je vlada.

Švedska šalje tenkove

  • Švedska će poslati do 10 tenkova Leopard i protuzračnih sustava u Ukrajinu, potvrdili su danas premijer Ulf Kristersson i ministar obrane Pål Jonson.

Poljska se nada da će Ukrajina uskoro biti dio EU

  • Poljska se nada da će Ukrajina biti dio Europske unije “u ne tako dalekoj budućnosti”, rekao je premijer te Mateusz Morawiecki. Govoreći nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskijem u Kijevu, Morawiecki je rekao da također želi vidjeti zemlju primljenu u NATO savez. Njegov posjet koincidirao je s isporukom prva četiri tenka Leopard 2 u glavnom gradu Ukrajine, koje je isporučila Poljska. “Poljska i Europa stoje na vašoj strani. Definitivno vas nećemo ostaviti, podržavat ćemo Ukrajinu do potpune pobjede nad Rusijom”, rekao je Morawiecki.

Rusija optužena za pokušavanje ometanja pregovora Srbije i Kosova

  • Rusija pokušava poremetiti pregovore između Srbije i Kosova, upozorio je u petak dužnosnik EU-a, uoči pregovora za koje se Bruxelles nada da će dovesti do “de facto priznanja” Kosova. U ponedjeljak će visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell ugostiti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija, nastojeći pomoći u normalizaciji veza.

Obje strane, rekao je visoki dužnosnik EU, načelno su prihvatile uvjete neobjavljenog plana EU koji bi doveo do njihove ponovne uspostave veza. Uspjeh plana ovisit će o tome hoće li dvije strane provesti prijedloge u nadolazećim mjesecima, unatoč naporima Moskve da potakne protivljenje u Srbiji bilo kakvom dogovoru. “Rusija je uskočila i pokušala poremetiti ovaj dogovor”, rekao je visoki dužnosnik EU, napominjući da je ruski “hiperaktivni” veleposlanik kod svog tradicionalnog saveznika Srbije dao niz intervjua medijima.

Moskva upozorava na akcije protiv trupa u Pridnjestrovlju

  • Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da bi bilo kakve radnje koje prijete njegovim vojnicima u otcijepljenoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlju bile viđene kao izravan napad na samu Rusiju i izazvale bi “adekvatan odgovor”. “Svaka radnja koja ugrožava njihovu sigurnost smatrat će se prema međunarodnom pravu napadom na Rusku Federaciju”, poručuje ministarstvo.

Današnje upozorenje uslijedilo je dan nakon što je rusko ministarstvo obrane navelo da Ukrajina planira izvršiti invaziju na otcjepljenu moldavsku regiju Transnistria nakon što je organizirala operaciju pod lažnom zastavom. Regija Transnistrija odvojila se od tadašnje Sovjetske Moldavije 1990. godine i kontroliraju je ruski separatisti. Rusko ministarstvo ustvrdilo je u četvrtak da Ukrajina – koja graniči s Moldavijom – predstavlja “izravnu prijetnju” ruskim trupama u regiji ruskog govornog područja. Moldavska vlada odbacila je optužbe, pozivajući na “smirenost i na primanje informacija javnosti iz službenih i vjerodostojnih izvora Republike Moldavije”.

Odvojeno, ruska državna novinska agencija TASS citirala je zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Mihaila Galužina koji je rekao da je Zapad naložio moldavskoj vladi u Kišinjevu da prekine svaku interakciju s vlastima Pridnjestrovlja koje podržava Moskva.

Ukrajinski tužitelj kaže da je zabilježeno više od 69.000 ratnih zločina

  • Glavni ukrajinski tužitelj za ratne zločine kaže da su dužnosnici zabilježili više od 69.000 slučajeva kršenja zakona ratovanja, otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju prije godinu dana. “Pokušavamo odlučiti na što bismo se prvo trebali usredotočiti. Na primjer, gdje ima napada na infrastrukturu, gdje imamo ubijanja civila. “Pokušavamo strukturirati istrage tako da koriste moderne tehnologije prikupljanja dokaza, koristeći rješenja koja nam daju priliku raditi s ovim opterećenjem”, rekao je Jurij Belousov za Al Jazeeru.

Upitan vjeruje li da će pravda biti zadovoljena, Belousov je rekao da je “uvjeren” da hoće. “Nije ovo samo stvar Ukrajine. Cijeli svijet nas podržava. Imamo podršku više od 20 zemalja koje su započele vlastite istrage. Imamo potporu Međunarodnog kaznenog suda i sve naše snage usmjerene su na prikupljanje dokaza. Zato smo sigurni da ćemo ih procesuirati. Trebat će vremena. Neki će biti procesuirani pred našim nacionalnim sudovima, neki će biti procesuirani u drugim zemljama”, rekao je.

Rusija tvrdi da je u posljednja 24 sata ubila 240 ukrajinskih vojnika

  • Moskva tvrdi da je u posljednja 24 sata ubila do 240 ukrajinskih vojnika u istočnoj regiji Donjecka. Ministarstvo obrane zemlje priopćilo je da su njegove snage nastavile s napadima duž prve crte područja u sklopu svoje “specijalne vojne operacije”. Dodaje se da su jedinice ruske Južne skupine snaga pokrenule “sveobuhvatni napad” na ukrajinske trupe i njihovu opremu.

Poljski tenkovi Leopard stigli u Ukrajinu

  • Poljska je Ukrajini isporučila svoje prve tenkove Leopard, rekao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost u petak. “Premijer nije mogao biti ovdje, otišao je u Kijev da doveze tenkove Leopard, čija je prva serija već isporučena Ukrajini”, rekao je predsjednik Andrzej Duda u uvodnom obraćanju na sastanku u Varšavi. Zapadne zemlje obećale su Kijevu isporuke modernih tenkova Leopard, ali se prve veće količine očekuju tek kroz nekoliko mjeseci.

Podoljak: ‘Svaki mirovni plan mora poštivati granice Ukrajine iz 1991.’

  • Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak, rekao je da svaki plan za okončanje ruskog rata u Ukrajini mora uključivati povlačenje moskovskih trupa natrag na ukrajinske granice iz 1991. Podoljak je govorio nakon što je Kina predstavila plan od 12 točaka za prekid vatre u Ukrajini, a mislio je na granice Ukrajine u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine

“Svaki ‘mirovni plan’ samo s prekidom vatre i, kao rezultat toga, novom linijom razgraničenja i kontinuiranom okupacijom ukrajinskog teritorija nije o miru, već o zamrzavanju rata, ukrajinskom porazu [ sljedećim fazama ruskog genocida. Stav Ukrajine je poznat – povlačenje ruskih trupa na granice iz 1991.”, rekao je u objavi na Twitteru.

Gladkov priznao da je u bolnici

  • Guverner ruske regije Belgorod Vjačeslav Gladkov objavio je da je bolestan, te da je pod nadzorom liječnika. Kaže kako će biti pušten iz bolnice “danas ili sutra”. “Nije ništa kritično. Pod nadzorom sam liječnika. Pustit će me kući danas ili sutra. Imam previše posla – nema vremena za bolest”, piše Gladkov na Telegramu.

Jučer je REN TV izvijestio da je Gladkov završio u bolnici zbog trovanja, te da je njegovo zdravstveno stanje srednje teško – “ništa nije ugroženo”.

Glasnogovornik njemačke vlade kaže da je kineski plani prekida vatre manjkav

  • Glasnogovornik njemačke vlade oprezno je pozdravio plan od 12 točaka koji je predstavila Kina za prekid vatre u Ukrajini, ali je dodao da u prijedlogu nedostaju važni elementi, poput povlačenja ruskih trupa. “Važno je da Kina sada razgovara o ovim idejama izravno s Ukrajinom, jer je to jedini način da se pronađe uravnoteženo rješenje koje uzima u obzir legitimne interese Ukrajine”, rekao je glasnogovornik.

Kralj Charles osuđuje ruski neisprovocirani napad na godišnjicu rata

  • Kralj Charles III pohvalio je “izvanrednu hrabrost i otpornost” Ukrajine na prvu godišnjicu ruske invazije. “Prošlo je već godinu dana otkako je narod Ukrajine nezamislivo patio od neizazvanog napada punog opsega na njihovu naciju. Pokazali su doista nevjerojatnu hrabrost i otpornost suočeni s takvom ljudskom tragedijom”, rekao je britanski monarh u izjavi.

“Svijet je s užasom gledao svu nepotrebnu patnju nanesenu Ukrajincima. Mogu se samo nadati da će izljev solidarnosti iz cijeloga svijeta donijeti ne samo praktičnu pomoć, već i snagu iz spoznaje da smo zajedno ujedinjeni”, dodao je.

Njemačka obećala dugoročnu potporu Ukrajini

  • Olaf Scholz, njemački kancelar, obećao je potporu Ukrajini koliko god bude potrebno. Također je naglasio da Putin nije uspio postići nijedan od svojih ciljeva tijekom invazije. “Što prije ruski predsjednik shvati da neće postići svoj imperijalistički cilj, to su veće šanse da će ovaj rat uskoro završiti. Putin to drži u svojim rukama. On može okončati ovaj rat”, poručuje njemački kancelar.

SAD najavljuje nove sankcije, kao i vojnu i energetsku pomoć

  • SAD je najavio niz dodatnih mjera potpore Ukrajini, uključujući energetsku pomoć, oružje i nove sankcije Rusiji. Bidenova administracija poslat će bespilotne letjelice, “veliku količinu” topništva i opreme za čišćenje mina na prvu liniju. Pošiljka mobilnih generatora trebala bi stići do kraja ožujka, a Joe Biden planira osigurati do 250 milijuna dolara hitne energetske pomoći ako Kongres pristane.

Američko ministarstvo financija danas je sankcioniralo 200 pojedinaca i tvrtki diljem Rusije, Europe, Azije i Bliskog istoka, ciljajući na financijske institucije, obrambenu industriju te sektor metala i rudarstva. SAD će podići carine na 100 ruskih metala, minerala i kemijskih proizvoda u vrijednosti od oko 2,8 milijardi dolara. Daljnjih 90 tvrtki koje podupiru rusku obrambenu industriju bit će predmet mjera kontrole izvoza. Isporuka sigurne komunikacijske opreme i opreme za detekciju elektroničkog ratovanja također je uključena u današnju objavu.

Vijest dolazi nakon što su se SAD ranije ovog tjedna obvezale poslati više radara za nadzor zraka i više protutenkovskog oružja Javelin. Svjetska banka počela je izdvajati 9,9 milijardi dolara koje je SAD osigurao kao bespovratna sredstva za ukrajinsko zdravstvo, obrazovanje i hitne službe. Državni tajnik Antony Blinken ponovno će potvrditi američku nepokolebljivu predanost Ukrajini na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o miru u zemlji kasnije danas.

Poljska danas, na obljetnicu invazije, šalje prve Leoparde

  • Poljski premijer Mateusz Morawiecki na obljetnicu početka ruske invazije stigao je u nenajavljeno posjet Kijevu, i to s velikim vijestima. Njegova država, naime, već danas Ukrajini počinje slati prve tenkove tipa Leopard 2. Riječ je o prvim od dosad 14 obećanih gusjeničara, objavio je Bloomberg pozivajući se na izvore u Varšavi.

Danska je otvorena za slanje aviona u Ukrajinu

  • Danska je “otvorena” prema ideji slanja borbenih zrakoplova u Ukrajinu kako bi pomogla njezinim ratnim naporima protiv ruske invazije, rekao je u petak danski ministar obrane, prema državnoj televiziji DR. “Neću isključiti da će u jednom trenutku možda biti potrebno razmotriti slanje borbenih zrakoplova”, rekao je vršitelj dužnosti ministra obrane Troels Lund Poulsen. Danske su zračne snage kupile 77 zrakoplova F-16 iz1970-ih, prema oružanim snagama. Oko 30 ih je trenutno u funkciji, prema izvješćima lokalnih medija.

Orbán: ‘Potrebni su dodatni razgovori za ratifikaciju članstva Finske i Švedske’

  • Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je u petak da su potrebni dodatni razgovori između parlamentarnih skupina prije ratifikacije članstva Finske i Švedske u NATO-u od strane Mađarske, o čemu će zastupnici započeti raspravu sljedeće srijede. Reuters izvještava da je, govoreći na javnom radiju, Orbán rekao da je zatražio od zastupnika svoje nacionalističke stranke Fidesz da podrže njihovu kandidaturu, dodajući međutim da neki zastupnici “nisu baš oduševljeni” proširenjem i tražili su daljnje rasprave o tome.

Orbán je dodao da bi na kraju trebalo biti jasno da Mađarska podržava članstvo Finske i Švedske u NATO-u, ali je rekao da se također treba čuti zabrinutost Turske u vezi s ulaskom Švedske, inače bi napori za proširenje mogli propasti. “Što se tiče Turske, oni su također naši saveznici i stoga moramo čuti njihov glas”, rekao je Orban. Ankara tvrdi da je Stockholm pružao utočište onima koje Turska naziva članovima terorističkih skupina i nedavno je nagovijestio da bi trenutno odobrio samo Finsku za članstvo u NATO-u.

Kličko: ‘Sve ćemo prebroditi i pobijediti’

  • Gradonačelnik Kijeva, Vitali Kličko, objavio je na Telegramu poruku povodom obilježavanja godinu dana od početka rata.

“Prijatelji! Već godinu dana živimo u novoj stvarnosti. Tragično i psihički iscrpljujuće. Ali mi se borimo, vjerujemo u sebe i svoju zemlju. Stoga ćemo sve prebroditi i pobijediti. Prije godinu dana rusko rješenje ovog barbarskog rata većini se Ukrajinaca činilo nestvarnim. Ali prijestolnica se pripremala za moguću ofenzivu. Dragovoljci su se pridružili redovima teritorijalne obrane i naša je vojska pomogla u zaštiti i držanju glavnog grada. Kritična infrastruktura grada funkcionirala je unatoč granatiranju i stvarnoj prijetnji uličnih borbi. Bolnice su primale ranjenike iz predgrađa, gdje su se vodile žestoke borbe. Trgovine mješovitom robom i javne ljekarne ostale su otvorene. Poduzeća i brižni građani Kijeva pružili su podršku onima kojima je bila potrebna”, piše Kličko.

Medvedev se osvrnuo na godinu dana od početka invazije

  • Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je u petak da je jedini način da Moskva na kraju osigura trajni mir s Ukrajinom da pomakne vlastite granice što je više moguće. Medvedev, dugogodišnji Putinov saveznik i zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, pisao je jutros na Telegramu.

“Prošlo je godinu dana otkako traje specijalna operacija. Godinu dana otkako su naši vojnici uspostavili red, mir i pravdu u našoj zemlji, zaštitili naš narod i uništili korijene neonacizma. Pobjeda će biti ostvarena. Svi želimo da se to dogodi što prije. I taj dan će doći. Vratit ćemo naše teritorije i pouzdano zaštititi naš narod koji je patio tijekom godina genocida i granatiranja. Tada slijede pregovori koji će, siguran sam, postati teški i nervozni. Prije svega zato što su formalni sudionici pregovora sa strane našeg neprijatelja jedni, a stvarni vođe sasvim drugi. Odluke za kijevski režim, naravno, neće donositi nekakav Zelenski, ako bude još živ, ili njegova klika. Odluka će se donijeti preko oceana. Od strane onih u čijim je rukama opskrba Kijeva oružjem i izdvajanje novca za održavanje ostataka ukrajinskog gospodarstva. Toliko je važno ostvariti sve ciljeve specijalne vojne operacije. Pomaknite granice prijetnji našoj zemlji što dalje, pa makar to bile i granice Poljske”, piše Medvedev.

Britanci: Rusi su sada fokusirani na degradiranje ukrajinske vojske

  • Rusija je vjerojatno ponovno promijenila svoj pristup ratu u Ukrajini i sada je fokusirana na degradiranje kijevske vojske, priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svom jutrošnjem izvješću. U svojoj analizi, Ministarstvo obrane reklo je da je ruska kampanja pomaknula fokus sa “zauzimanja značajnog novog teritorija”. “Rusko vodstvo vjerojatno provodi dugoročnu operaciju u kojoj računa da će ruske prednosti u stanovništvu i resursima na kraju iscrpiti Ukrajinu”, rečeno je.

Osvrćući se na prvu godinu rata, Ministarstvo obrane je dodalo da je Moskva shvatila da nije uspjela postići svoj cilj povratka cijele Ukrajine u travnju. Kao rezultat toga, Vladimir Putin svoju je pozornost usmjerio na “proširenje i formaliziranje” ruske vlasti nad Donbasom, u istočnoj Ukrajini i jugu zemlje. Od tada je “sporo i izuzetno skupo napredovalo”.

Wagner tvrdi da kontrolira ukrajinsko selo

  • Ruska plaćenička skupina Wagner tvrdi da je preuzela kontrolu nad ukrajinskim selom u blizini Bahmuta. Osnivač tvrtke, Jevgenij Prigožin, rekao je da su njegovi vojnici zauzeli Berhivku, koja se nalazi sjeverno od grada na istoku Ukrajine. Bahmut je bio mjesto žestokih borbi nekoliko mjeseci, a bitka je bila toliko intenzivna da su ga zapovjednici s obje strane nazivali “mlinom za meso”.

Kontrola nad Bahmutom dala bi Rusiji odskočnu dasku za napredovanje prema dva veća grada za kojima je dugo žudjela u regiji Donjeck: Kramatorsk i Slovjansk. Rusija kontrolira gotovo petinu Ukrajine, ali je pretrpjela brojne neuspjehe u posljednjih nekoliko mjeseci kada su ukrajinske snage pokrenule protunapade, koristeći oružje dobiveno od zapadnih saveznika.

Wagnerova skupina, koja djeluje kao privatna vojna tvrtka, borila se u ime Moskve u Ukrajini, a Prigožin je preuzeo javniju ulogu od početka ruske invazije. No posljednjih tjedana suočio se s pritiskom vlasti, usred nekih poteza Kremlja i ministarstva obrane da obuzdaju njegov rastući utjecaj.

UK najavljuje nove sankcije

  • UK je najavio novu rundu sankcija Rusiji, zabranjujući izvoz svih predmeta koje je Moskva koristila na bojnom polju u Ukrajini. Paket međunarodno koordiniranih sankcija i trgovinskih mjera uključuje zabrane izvoza stotina roba, poput dijelova zrakoplova, radio opreme i elektroničkih vojnih komponenti. Sankcije Ujedinjenog Kraljevstva Rusiji sada premašuju 1500 i ciljaju na 92 pojedinca i entiteta, uključujući one povezane s ruskom tvrtkom za nuklearnu energiju Rosatom.

Bliski saveznici Vladimira Putina također su sankcionirani, uključujući njegovog bivšeg šefa sigurnosti i izvršnog direktora plinovoda Sjeverni tok 2. Četiri banke, uključujući MTS, i šefovi dviju najvećih ruskih obrambenih kompanija također su sankcionirani kao dio današnjeg paketa.

“Ukrajinci preokreću plimu protiv Rusije, ali to ne mogu učiniti sami. Zato moramo učiniti više kako bismo pomogli Ukrajini da pobijedi. Danas sankcioniramo elite koje upravljaju Putinovim ključnim industrijama i obvezujemo se da ćemo zabraniti izvoz u Rusiju svih artikala za koje se utvrdi da ih Rusija koristi na bojnom polju”, rekao je ministar vanjskih poslova James Cleverly.

Ministarstvo je reklo da su vojni obavještajci pokazali da su sankcije već sada uzrokovale manjak komponenti u Rusiji, što utječe na njihovu sposobnost proizvodnje vojne opreme za izvoz. Dodaje se da će ih današnje nove sankcije “dodatno oštetiti” i potkopati “Putinov vojni stroj”.

Velika Britanija neće uskoro slati borbene zrakoplove u Ukrajinu

  • Velika Britanija neće slati borbene zrakoplove u Ukrajinu u “kratkoročnom razdoblju”, rekao je ministar obrane Ben Wallace. Govoreći za Sky News, Wallace je rekao: “Jedina stvar koju sam naučio u ovom sukobu je da ne možete ništa presuditi niti isključiti.”

Ukrajina već mjesecima traži Zapad da pošalje borbene zrakoplove, ali do sada nijedna zemlja nije pristala isporučiti ih. Umjesto toga, mnogi su odlučili poslati tenkove ili oklopna vozila, a Wallace je rekao da je Britanija Kijevu dostavila gotovo 200 tenkova i helikoptera. Dodao je da Ujedinjeno Kraljevstvo mora osigurati da kada poklanja bilo kakvo oružje Ukrajini, pruža obuku i sposobnosti uz to.

No, kada je riječ o borbenim zrakoplovima, to bi značilo slanje “stotina ljudi” u zemlju, a “Zapad neće slati trupe u Ukrajinu u tim razmjerima”. Upitan je li zabrinut za zalihe oružja i streljiva u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da nije jer je vlada “već počela izdavati narudžbe za njihovo obnavljanje”. “Počeli smo raditi kako bismo bili sigurni da imamo opskrbni lanac ili pronašli alternativne izvore”, rekao je, pa dodao da također postoje planovi za povećanje proizvodnje streljiva.

Biden: Putin mislio brzo zauzeti Kijev, a onda se suočio s čeličnom voljom nacije

  • Prije godinu dana, Putin je mislio da će brzo zauzeti Kijev. Onda se suočio s hrabrošću Ukrajinaca i čeličnom voljom nacije, objavio je američki predsjednik Joe Biden na Twitteru u povodu godišnjice rata u Ukrajini.

Francuski ministar: Europa radi na novim sankcijama

  • Financijski čelnici G20 moraju osuditi rusku agresiju na Ukrajinu, rekao je u petak francuski ministar financija Bruno Le Maire u razgovoru za Reuters, dodajući da Europa radi na novim sankcijama protiv Moskve. Indija, koja trenutačno predsjeda skupinom G20, ne želi da blok raspravlja o dodatnim sankcijama protiv Rusije te traži da se u komunikaciji izbjegava koristiti riječ “rat” za opis jednogodišnjega sukoba, rekli su dužnosnici G20 Reutersu. Prvoga dana sastanka financijskih čelnika G20 koji se održava u blizini Bengalurua, Le Maire je rekao da će “sankcije biti sve snažnije i sve učinkovitije”. “Razrađujemo novi val sankcija protiv Rusije na europskoj razini”, dodao je.

Australija šalje dronove Ukrajini, nameće nove sankcije Rusiji

  • Australska vlada priopćila je u petak da će poslati još dronova Ukrajini kako bi joj pomogla u borbi protiv Rusije te je nametnula nove ciljane financijske sankcije protiv 90 ruskih pojedinaca i 40 subjekata, na godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu. Na popisu osoba pod sankcijama su ruski ministri energetike, prirodnih resursa i industrije te koncern Kalašnjikov, proizvođač zrakoplova Tupoljev i proizvođač podmornica Admirality Shipyards. “I dalje smo uz Ukrajinu”, priopćio je premijer Anthony Albanese. “Bespilotni zrakoplovni sustavi pružaju obavještajne podatke s bojišta i omogućuju nadzor i izviđanje ukrajinskim oružanim snagama”, dodao je. Nije naveo koliko će točno dronova biti poslano ni o kojim je modelima riječ te hoće li biti naoružani.

Kina predstavila mirovni plan, poziva na dijalog

  • Kineska vlada pozvala je Rusiju i Ukrajinu da se vrate dijalogu te je odbacila kao neprihvatljivu svaku upotrebu nuklearnog oružja, u dokumentu u dvanaest točaka objavljenom u petak, godinu dana nakon početka sukoba. “Sve strane moraju poticati Rusiju i Ukrajinu da krenu u istom smjeru i što prije se vrate izravnom dijalogu”, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova. Ministarstvo je potvrdilo da se “nuklearno oružje ne smije koristiti”, dok je s druge strane ruski predsjednik Vladimir Putin njime prijetio. “Nuklearno oružje ne smije se koristiti i ne treba se upuštati u nuklearni rat. Treba se usprotiviti prijetnji nuklearnim oružjem ili njegovoj uporabi”, ističe se u dokumentu nazvanom “Kinesko stajalište o političkom rješavanju ukrajinske krize”. Usto, Kina od dviju zemalja traži da izbjegavaju napade na civile. “Strane u sukobu moraju se strogo držati međunarodnoga humanitarnog prava, izbjegavati napade na civile i civilne građevine”, naglašava ministarstvo.

Kako je žuto-plava zastava osvojila Europu

  • Žuto-plava ukrajinska zastava postala je snažan simbol milijunima ljudi na zapadu koji žele izraziti solidarnost sa žrtvama agresije ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Politico u povodu godišnjice ruske invazije.

Službeno usvojena 1992., kad je Ukrajina postala neovisna od Sovjetskog Saveza, zastava predstavlja ponos zemlje kao europske žitnice i predstavlja beskrajna polja pšenice ispod plavog neba.

U prvim danima ruske otvorene invazije na Ukrajinu, te su boje bile izložene na nekim od najpoznatijih europskih znamenitosti, od Eiffelova tornja do Brandenburških vrata. Zastava se od tada proširila do svakog kutka kontinenta i dalje, u rukama prosvjednika, na službenim vladinim zgradama u Londonu i Washingtonu i na prozorima privatnih kuća i automobila.

U žuto-plavo u četvrtak su navečer osvijetljeni i Banski dvori. Zastava simbolizira ne samo hrabar ukrajinski otpor u ratu koji je okončao desetljeća mira u Europi, nego je i brzo postala simbolom europskog jedinstva nasuprot najveće prijetnje sigurnosti kontinentu u ovom stoljeću.

Zelenski: ‘Znamo da će ovo biti godina naše pobjede’

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskio oglasio se povodom godišnjice početka ruske invazije. “Na dan 24. veljače milijuni su se odlučili – ne za bijelu zastavu, već za plavo-žutu. Ne bijeg, nego suočavanje s neprijateljem. Otpor i borba. Bila je to godina bila, tuge, vjere i jedinstva. A ovo je godina naše nepobjedivosti. Mi znamo da će ovo biti godina naše pobjede!”, objavio je Zelenski.

SAD najavio 2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini

  • Sjedinjene Države najavile su da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći u vrijednosti od 2 milijarde dolara, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

“Nastavit ćemo pratiti što je potrebno i pobrinuti se da to i osiguramo tako da Ukrajina dobije što joj je potrebno za uspjeh na bojištu”, rekao je Sullivan na događaju koji je organizirao CNN. Dodao je da će zemlje skupine G7 najaviti u petak novi krug sankcija koje će uključivati zemlje koje pokušavaju dopremiti proizvode koji su uskraćeni Rusiji u sklopu sankcija.

“Kako vrijeme prolazi vidjet ćete trajnu eroziju kvalitete i sposobnosti ruskoga gospodarstva”, rekao je Sullivan. Na pitanje o ukrajinskom zahtjevu da im se pošalju američki borbeni avioni F-16, Sullivan je rekao da iz perspektive Washingtona “F-16 nisu pitanje kratkoročne borbe”. Oni su, dodao je, “pitanje dugoročne obrane Ukrajine”.

Rat u Ukrajini, Rusija, Ukrajina, uživo,