Rat u Ukrajini

Uživo. Kremlj upravo potvrdio: sastali se Putin i Prigožin; Erdogan: 'Švedska može u NATO, ali prvo Turska treba u EU'

Pratimo 502. dan ruske invazije na Ukrajinu

Businessman Yevgeny Prigozhin shows Russian Prime Minister Vladimir Putin his school lunch factory outside Saint Petersburg on September 20, 2010. - Kremlin-linked businessman Yevgeny Prigozhin has filed a lawsuit in an EU court to remove him from the bloc's sanctions list, his company said on December 15, 2020. The European Union in October sanctioned Prigozhin -- nicknamed "Putin's chef" because his company Concord has catered for the Kremlin -- accusing him of undermining peace in Libya by supporting the Wagner Group private military company. (Photo by Alexey DRUZHININ / SPUTNIK / AFP)
FOTO: AFP
10. 07. 2023. 44 preporuka

Ovo su ključni događaji:

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

  • Rusija napala Zaporožje – četiri poginulih i 13 ozlijeđenih
  • Gerasimov se pojavio u javnosti nakon dugo vremena
  • Poljska uhitila još jednog ruskog špijuna
  • Nove analize tvrde: Rusija je izgubila 50.000 vojnika

Lavrov: ‘Napori UN-a oko dogovora o žitu nisu dali rezultate’

  • Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da napori Ujedinjenih naroda da osiguraju provedbu “ruskog dijela” izvoznog sporazuma o crnomorskom žitu još nisu dali rezultate. “Ovi nevjerojatni napori nisu dali nikakve rezultate”, rekao je Lavrov na konferenciji nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova iz Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC). Moskva je opetovano rekla da ne vidi osnove za produljenje sporazuma o žitu, koji Ukrajini omogućuje izvoz žitarica iz svojih crnomorskih luka, nakon 17. srpnja.

Scholz: ‘Pristupanje Švedske u NATO nije povezano s turskom kandidaturom za EU’

  • Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da kandidatura Turske za EU nije povezana s pristupanjem Švedske NATO-u, nakon što se činilo da Recep Tayyip Erdoğan uvodi novu prepreku koju Švedska mora riješiti prije nego što se pridruži vojnom savezu. Turski predsjednik rekao je novinarima u Istanbulu: “Turska već više od 50 godina čeka na vratima EU, a gotovo sve zemlje članice NATO-a sada su članice EU.”

Govoreći u Berlinu, Scholz je odgovorio: “Švedska ispunjava sve uvjete za članstvo u NATO-u. Drugo je pitanje ono koje nije povezano s tim i zato ne mislim da ga treba promatrati kao povezano pitanje.” Erdoğan nije jasno dao do znanja je li dugo odugovlačena težnja Ankare za pridruživanje EU-u doista novi uvjet za švedsko pristupanje NATO-u ili je to jednostavno pitanje koje Turska želi ponovno pokrenuti. Ranije tijekom dana, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je podršku ambiciji Turske da postane članica EU.

Bijela kuća, poput Scholza, nastojala je umanjiti značaj svake veze. Reuters izvještava da je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće rekao da su SAD uvijek podržavale težnje Turske za članstvom u EU i da to nastavlja činiti, ali je dodao da su te rasprave stvar između Turske i članica bloka. “Naš fokus je na Švedskoj, koja je spremna pridružiti se NATO savezu”, nastavio je američki glasnogovornik.

Stoltenberg ‘apsolutno siguran’ da će NATO imati ‘jedinstvo i snažnu poruku’ o članstvu Ukrajine

  • Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je “apsolutno siguran” da će do kraja tjedna savez imati “jedinstvo i snažnu poruku” o budućem članstvu Ukrajine. Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s litavskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom u Vilniusu uoči summita, također je rekao da je Švedska ispunila prethodno dogovorene uvjete dogovorene s Turskom, te da je još uvijek moguće da se suzdržanost Ankare može prevladati tijekom summita.

Summitom će dominirati rasprave o opcijama članstva za Ukrajinu, rješavanje spora između Turske i Švedske oko pristupanja potonje savezu, te pitanje isporuka kazetnog streljiva Ukrajini. Nausėda je rekao da je perspektiva članstva iznimno važna za Ukrajinu, koja se “herojski borila s ruskim čudovištem gotovo godinu i pol”, te da “moramo izbjeći da članstvo Ukrajine postane kao horizont – ‘Što više hodaš prema njemu, to je dalje'”. Čini se da je NATO bio jasan da vrata ostaju otvorena i da se očekuje da će se Ukrajina naposljetku pridružiti, ali je oklijevao reći kada bi to bilo moguće.

Prethodno je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov imao oštre riječi o izgledima članstva Ukrajine u NATO savezu, rekavši: “Znate apsolutno jasan i dosljedan stav Ruske Federacije da će članstvo Ukrajine u NATO-u imati vrlo, vrlo negativne posljedice za sigurnosnu arhitekturu, već napola uništenu sigurnosnu arhitekturu u Europi. I to će biti apsolutna opasnost, prijetnja našoj zemlji, koja će od nas zahtijevati dovoljno jasnu i čvrstu reakciju”.

Norveška produljuje prisutnost svojih snaga u Litvi

  • Norveška će produžiti prisutnost svojih snaga NATO-a u Litvi do 2024. godine, priopćila je u ponedjeljak vlada države. Norveška je dio NATO-ove ojačane prednje prisutnosti u Litvi od 2014. godine, prenosi Reuters kako je vlada rekla u priopćenju, dodajući da se njezin doprinos sastoji od oko 150 ljudi. Kanada je u ponedjeljak obećala rasporediti do 1.200 dodatnih vojnika u Latviji, što je dio plana NATO-a za jačanje svojih bataljuna koji odvraćaju rusku agresiju u baltičkoj regiji.

Vlasti na sjeveru Ukrajine naredile evakuaciju civila iz pograničnih područja

  • Regionalna vojna uprava u sjevernoj ukrajinskoj regiji Sumi naredila je evakuaciju pograničnih područja usred neprestanog prekograničnog granatiranja. “Evakuacija stanovnika regije Sumi iz zone od pet kilometara je nužnost na koju se dugo čekalo”, rekao je Vododimir Artiuh, načelnik regionalne vojne uprave Sumi. Granatiranje je dovelo do širokog razaranja imovine i smrti civila.

Odluka je donesena nakon “temeljite analize operativne situacije” u tom području “temeljene na rezultatima izvješća vojske, šefova okruga i teritorijalnih zajednica”, kazao je Artiuh. Krajem lipnja ukrajinska vojska pozvala je stanovnike pograničnih područja u regiji Sumi da napuste svoje domove. Zapovjednik združenih snaga, Serhi Naev, rekao je tada: “Pravac Sumy ostaje najopasniji u sjevernoj operativnoj zoni.”

Njemačka najavljuje “nove pakete podrške” za Ukrajinu na summitu NATO-a

  • Njemačka će objaviti nove pakete potpore Ukrajini tijekom nadolazećeg summita NATO-a u Vilniusu u Litvi, rekao je u ponedjeljak njemački ministar obrane Boris Pistorius. Preliminarni rad je “praktički završen”, rekao je Pistorius na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa svojim francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom u Berlinu.

Pistorius je dodao kako očekuje da će summit NATO-a biti “vrlo ujedinjen” i da to “mora biti, u svjetlu trenutne situacije”. Dok su rasprave prije summita ojačale njegovu nadu, Pistorius je rekao da promatra pitanje pristupanja Švedske NATO-u i “kako će postupiti Turska i Mađarska”. Lecornu kaže da je za saveznike ključno da Švedska postane članica NATO-a “što je prije moguće”.

Sunak i Biden suglasni po pitanju održavanja podrške Ukrajini

  • Britanski premijer Rishi Sunak i američki predsjednik Joe Biden složili su se da je potrebno “ojačati” svoje savezništvo i zadržati podršku Ukrajini, rekao je glasnogovornik Downing Streeta u priopćenju u ponedjeljak. Dvojica čelnika razgovarali su o ukrajinskoj protuofenzivi i naglasili “važnost predanosti međunarodnih partnera zemlje njezinoj dugoročnoj obrani, pružajući podršku potrebnu Ukrajini za pobjedu u ovom ratu i osiguranje pravednog i trajnog mira”, rekao je glasnogovornik u izjavi.

Sunak i Biden također su se složili da je potrebno osigurati da Švedska ima “brz put do punog pristupanja NATO-u”, rekao je glasnogovornik. Izjava je zaključena rekavši da su oba čelnika priznala važnost svog prijateljstva i nastavka “bliskog dijaloga koji su imali u nekoliko mjeseci”.

Kineski predsjednik Xi obećava bliže veze s Rusijom

  • Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je nastaviti suradnju s Rusijom na razvoju sveobuhvatnog strateškog partnerstva suradnje, prema izvješćima kineskih državnih medija. Na svom sastanku s predsjednicom ruskog gornjeg doma Valentinom Matvijenko u Pekingu, Xi je naglasio da je zakonodavna suradnja važan dio kinesko-ruskih odnosa, izvijestio je državni radio. Matvijenko je rekla da Moskva može računati na “prijateljsko rame” Kine.

Dovršava se okvir koji bi omogućio sigurnosna jamstva Ukrajini

  • Najveći zapadni saveznici Ukrajine još uvijek dovršavaju zajednički okvir koji bi otvorio put dugoročnim sigurnosnim jamstvima Kijevu i možda će pričekati do kraja NATO-vog samita ovog tjedna da ih objave, prema europskim diplomatima.

Erdogan: ‘Pristupanje Švedske NATO-u i turska kupnja F-16 nisu povezane’

  • Uoči svog odlaska na summit NATO-a u Vilniusu u Litvi, turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da se ratifikacija švedske kandidature za članstvo u NATO-u od strane Ankare i prodaja borbenih zrakoplova F-16 Turskoj od strane Sjedinjenih Država ne smiju povezivati jedno s drugim. No, Erdogan je dodao da će održati daljnje razgovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom o turskoj kupovini F-16 zrakoplova.

Kremlj: ‘Članstvo Ukrajine u NATO bi imalo vrlo negativne posljedice’

  • Kremlj je danas priopćio da bi ukrajinsko članstvo u vojnom savezu NATO-a imalo vrlo negativne posljedice za europsku sigurnosnu arhitekturu, te da bi Rusija takav korak smatrala prijetnjom koja zahtijeva oštar odgovor. Komentari iz Kremlja stižu u trenutku uoči NATO summita u utorak i srijedu u Litvi, s ciljem pokazivanja solidarnosti s Ukrajinom, dok Kijev još nije prihvaćen kao članica saveza.

Ukrajina napreduje prema Bahmutu

  • Ukrajinske snage napreduju južno od Bahmuta, rekla je zamjenica kijevskog ministra obrane Hanna Maliar. Ukrajinska protuofenziva usredotočena je na ponovno zauzimanje sela na jugozapadu zemlje, kao i područja oko Bahmuta, grada na istoku koji su zauzele ruske snage u svibnju. Njihove su snage zabilježile “definitivno napredovanje” na južnom krilu Bahmuta, ali nije bilo promjena u položaju prema sjevernom dijelu grada, stoji u priopćenju objavljenom na Telegramu.

Iako u priopćenju nisu išli u detalje o tome gdje će se dogoditi napredovanje, posljednjih je dana dosta pozornosti posvećeno selu Kliščivka, koje se nalazi južno od Bahmuta. Britansko ministarstvo obrane tijekom vikenda je ocijenilo da se ruske snage bore da zadrže Bahmut. General Oleksandr Sirski, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, rekao je u objavi na Telegramu da su ruske trupe “zarobljene” u nekim područjima u blizini Bahmuta, dok Ukrajinci “napreduju” u postupnoj protuofenzivi.

Peskov potvrdio: ‘Putin je razgovarao s Prigožinom 29. lipnja’

  • Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov potvrdio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao s vođom Wagnerove plaćeničke skupine Jevgenijem Prigožinom 29. lipnja, pet dana nakon pobune. Sastanak je održan u Kremlju, a prema Peskovljevim riječima, trajao je 3 sata. Na sastanku je sudjelovalo 35 osoba, uključujući zapovjednike Wagnera.

“Predsjednik je imao takav sastanak i na njega je pozvao 35 ljudi, među kojima su bili svi vođe postrojbi i uprava poduzeća, uključujući i samog Prigožina. Ovaj sastanak održan je u Kremlju 29. lipnja. Trajao je gotovo tri sata. Jedino što možemo reći jest da je predsjednik dao procjenu akcija tvrtke na frontu, a također je dao svoju procjenu događaja od 24. lipnja”, rekao je Peskov, ne iznoseći druge detalje.

Francuski list Liberation prvi je pisao o ovom susretu, pozivajući se na podatke zapadnih obavještajnih službi. Prema njihovim saznanjima, sastanku su nazočili šef ruske garde Viktor Zolotov, kao i šef vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin.

Erdoğan: ‘Turska bi trebala u EU prije nego što Švedska uđe u NATO’

  • Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan rekao je u ponedjeljak da bi EU trebala otvoriti put Ankari za pristupanje bloku prije nego što turski parlament odobri kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO vojnom savezu. Govoreći uoči svog odlaska na summit NATO-a u Vilniusu, Erdoğan je rekao da pristupanje Švedske ovisi o provedbi dogovora postignutog prošlog ljeta tijekom summita saveza u Madridu, dodajući da nitko ne treba očekivati kompromise od Ankare.

Prošli je tjedan Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, rekao da je, što se njega tiče, Švedska ispunila dogovor. Erdoğan je također rekao da će kraj rata između Ukrajine i Rusije olakšati proces članstva Kijeva u NATO-u. Turska je službeno priznata kao kandidat za punopravno članstvo u EU 1999. godine.

Biden stigao u Downing Street na sastanak s britanskim premijerom

  • Američki predsjednik Joe Biden stigao je u Downing Street kako bi se sastao s premijerom Ujedinjenog Kraljevstva Rishijem Sunakom, što je njihov šesti susret u šest mjeseci. Britanci su postavili crveni tepih za Bidenov prvi posjet Downing Streetu tijekom njegova predsjedničkog mandata. Sunak i Biden su se srdačno pozdravili rukovanjem, a Biden je brzo mahnuo novinarima prije nego što je par nestao unutra.

Očekuje se da će predsjednik i premijer razgovarati o ratu u Ukrajini, između ostalih ključnih tema, s ciljem jačanja američko-britanskog “posebnog odnosa” uoči kritičnog summita s čelnicima NATO-a u Vilniusu u Litvi. Sastanak dolazi u ključnom trenutku jer je Biden odobrio isporuku kontroverznog kazetnog streljiva Ukrajini, vrste oružja kojoj se protivi više od 100 zemalja, uključujući UK, koja je potpisala zabranu koja zabranjuje njihovu upotrebu. Bijela kuća je pokušala umanjiti svaku vrstu razdora sa saveznicima oko ovog pitanja, rekavši da postoje različiti načini na koje saveznici mogu pružiti podršku i oružje Ukrajini, piše CNN.

Kuleba: ‘NATO je skratio naš put za članstvo, ukinut je MAP’

  • Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio da će se NATO odreći “akcijskog plana za članstvo” (MAP) u ukrajinskoj prijavi za pridruživanje tom savezu. “Nakon intenzivnih razgovora, NATO saveznici postigli su konsenzus o uklanjanju MAP-a s puta Ukrajine u članstvo. Pozdravljam ovu dugo očekivanu odluku koja skraćuje naš put u NATO. To je također najbolji trenutak da se ponudi jasnoća o pozivu Ukrajini da postane članica”, piše Kuleba na društvenim mrežama.

MAP je NATO-ov “akcijski plan za članstvo”, proces kojim Savez ulazi u pregovore s budućim članom o političkim, gospodarskim, obrambenim i sigurnosnim pitanjima. Sam savez taj postupak opisuje kao “program savjetovanja, pomoći i praktične potpore prilagođen individualnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti Savezu. Sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira nikakvu odluku Saveza o budućem članstvu.” NATO navodi da Bosna i Hercegovina trenutno sudjeluje u programu, a i Hrvatska je svojedobno morala proći kroz njega prije učlanjenja.

Francuski mediji: ‘Šef Wagnera u Moskvi od 1. srpnja’

  • Šef ruske Wagner grupe Jevgenij Prigožin boravi u Moskvi od 1. srpnja, izvijestio je francuski medij Liberation, pozivajući se na zapadne obavještajne službe. Prema izvješću, otkako je Prigožin prekinuo svoju pobunu u lipnju, proveo je vrijeme pregovarajući o budućnosti Wagnerovih plaćenika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prethodno je i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao da je Prigožin u Rusiji, te da pitanje preseljenja tisuća njegovih boraca u Bjelorusiju tek treba riješiti.

Nove analize tvrde: Rusija je izgubila 50.000 vojnika

  • Dva neovisna ruska medija surađivala su s njemačkim znanstvenikom za podatke kako bi napravili statističku analizu u pokušaju da otkriju ljudsku cijenu ruske invazije na Ukrajinu. Gotovo 50.000 ruskih muškaraca je ubijeno, sugerira prva neovisna analiza. Rusija je javno priznala nešto više od 6000 poginulih vojnika u ratu, ali ne želi dati točne i ažurirane podatke.

U suradnji s BBC-jevom ruskom službom, medijska kuća Mediazona pročešljala je društvene mreže u potrazi za fotografijama groblja diljem zemlje. Pronašli su 27.423 potvrđeno mrtvih vojnika do 7. srpnja. Zatim su, uz medijsku kuću Meduza, došli do evidencije o ostavinskim predmetima koji su podneseni ruskim vlastima. Njihova analiza pokazala je da je 2022. godine otvoreno 25.000 slučajeva više za vojno sposobne muškarce nego što bi se očekivalo u usporedbi s prethodnim godinama.

Cjelokupna statistička analiza oslanjala se na koncept “prekomjerne smrtnosti”, odnosno, koliko je više muškaraca mlađih od 50 godina umrlo između veljače 2022. i svibnja 2023. nego što bi se očekivalo. Ranije ove godine britansko ministarstvo obrane procijenilo je da je vjerojatno ubijeno između 40.000 i 60.000 Rusa. SAD je procijenio broj od 35.000 do 43.000 za prvu godinu rata.

Gavrilov: ‘Pregovori o rješavanju situacije u Ukrajini su nemogući’

  • Konstantin Gavrilov, šef ruskog izaslanstva za kontrolu naoružanja u Beču, rekao je da su pregovori o rješavanju situacije u Ukrajini nemogući, navodi se u izvješću ruske državne novinske agencije RIA Novosti. “Ni Washington ni Kijev nemaju nikakvu želju”, dodao je Gavrilov na razgovorima o pitanjima vojne sigurnosti.

RIA: Razgovor Putina i Erdogana jedina nada za produženje sporazuma o žitu

  • Razgovori između ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog turskog kolege Recepa Tayyipa Erdogana ostaju jedina nada da se produži ugovor o izvozu žita Crnim morem, koji bi trebao isteći sljedeći tjedan, izvještava ruska državna novinska agencija RIA Novosti. Dogovor na Crnom moru, koji su između Rusije i Ukrajine posredovali Ujedinjeni narodi i Turska u srpnju 2022., ima cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopuštajući da se ukrajinsko žito zarobljeno ruskom invazijom sigurno izvozi iz crnomorskih luka.

Citirajući neimenovani izvor upoznat s pregovorima, RIA je izvijestila da “nema optimizma” za produženje sporazuma – što je stajalište koje je Moskva često ponavljala posljednjih tjedana. “Naša praksa pokazuje da su pregovori između dva čelnika ti koji mogu promijeniti situaciju, sadašnje teško razdoblje nije iznimka. Danas je to jedina nada”, citirala je izvor RIA.

Švedska u NATO-u: posljednji pokušaj da se uvjeri Ankara

  • Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sazvao je za ponedjeljak u Vilniusu, uoči samita NATO-a, sastanak turskog i švedskog čelnika kako bi se još jednom pokušala skinuti turska blokada nad članstvom Švedske u Sjevernoatlantskom savezu. Stoltenberg je sazvao sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i švedskog premijera Ulfa Kristerssona dan prije dvodnevnog sastanka na vrhu NATO-a kojim savez želi pokazati jedinstvo pred ruskom invazijom Ukrajine.

Glavni tajnik je prošli tjedan rekao da je pridruživanje Švedske NATO-u blizu. “Ono što je važno je da sljedeći tjedan imamo pozitivan ishod”, rekao je novinarima nakon sastanka s predstavnicima Turske i Švedske u četvrtak. Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u prošle godine, napuštajući politiku vojne neutralnosti koja je trajala desetljećima. Zahtjev za članstvo u savezu moraju odobriti sve članice NATO-a i dok je Finska dobila zeleno svjetlo u travnju, Turska i Mađarska tek trebaju odobriti ulazak Švedske. Budimpešta je rekla da će to učiniti kada isto napravi Turska.

Erdogan bi se u Vilniusu na marginama samita trebao sastati s Joeom Bidenom gdje se očekuje da će američki predsjednik pokušati još jednom uvjeriti turskog kolegu da odobri švedsko članstvo. Turski predsjednik kaže da Švedska skriva članove militantnih skupina, uglavnom pristaše Kurdistanske radničke stranke (PKK), koje optužuje za organiziranje prosvjeda i financiranje terorističkih skupina.

Švedska je priopćila da je ispunila zahtjeve dogovorene u pregovorima s Turskom, uključujući uvođenje novog zakona kojim se članstvo u terorističkoj organizaciji smatra ilegalnim. Erdogan je u petak obećao da će donijeti “najbolju odluku, kakva god ona bila”, čime je zapravo rekao da su sve opcije još uvijek na stolu. Ključ bi međutim mogao biti na Washingtonu: analitičari ocjenjuju da je tursko zeleno svjetlo Švedskoj uvjetovano dostavom američkih borbenih zrakoplova F-16 Ankari, što Turska niječe.

Njemačka sprema značajnu isporuku vojne opreme Ukrajini?

  • Značajna objava o njemačkoj isporuci vojne opreme Ukrajini očekuje se tijekom ovog tjedna na summitu NATO-a, rekao je visoki vladin dužnosnik u ponedjeljak u Berlinu. Njemačka također radi na bilateralnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, rekao je dužnosnik, dodajući da nije pravo vrijeme za poziv Kijevu da se pridruži obrambenom savezu.

Gladkov tvrdi da su Ukrajinci granatirali niz naselja u Belgorodu

  • Vjačeslav Gladkov, guverner ruske regije Belgorod, objavio je svoj dnevni operativni izvještaj na Telegramu. Naveo je niz naselja u regiji za koje tvrdi da su ukrajinske snage granatirale preko granice. Nije izvijestio o žrtvama, iako je naveo da je oštećen dalekovod.

Pokrenuta je istraga ratnih zločina nakon što je Rusija bombardirala školu

  • Stižu nova izvješća o ruskom napadu na civile koji su dijelili humanitarnu pomoć u Orihivu. Navođena zrakoplovna bomba korištena je za napad na školsku zgradu koja se koristi kao distribucijska točka, prema guverneru regije Zaporožja, Juriju Malašku. Broj ozlijeđenih popeo se na 13, dok su poginule tri žene i muškarac, svi u 40-im godinama. Ured glavnog tužitelja priopćio je kako je otvorio kazneni predmet za ratne zločine. Slike pokazuju ruševine i krhotine razbacane po dvorištu i ulici, gdje leži komad materijala s logom koji podsjeća na Agenciju UN-a za izbjeglice.

Gerasimov se pojavio prvi put od Prihožinove pobune

  • Rusko ministarstvo obrane objavilo je snimku načelnika Glavnog stožera i zapovjednika invazije na Ukrajinu Valerija Gerasimova prvi put nakon neuspjelog Wagnerovog ustanka 24. lipnja. Gerasimov je bio jedan od vojnih čelnika protiv kojih se Jevgenij Prigožin tjednima bunio prije nego što je naredio svojim plaćenicima da marširaju na Moskvu. U videoisječku objavljenom na službenim kanalima ministarstva na društvenim mrežama vidi se kako Gerasimov prima izvješća o navodnim pokušajima ukrajinskih snaga da napadnu ciljeve na Krimu, Rostovu i drugim regijama.

Pušilin: ‘Ne možemo razminiravati jer nas Ukrajinci napadaju’

  • Denis Pušilin, proruski vođa okupiranog Donjecka, rekao je da trenutno ruske vlasti u regiji ne mogu nastaviti s razminiranjem u području Bahmuta zbog granatiranja ukrajinskih snaga. “Neprijatelj odgađa ovaj proces što je duže moguće”, rekao je Pušilin, prenosi ruska državna novinska agencija TASS. Rusija je provela mjesece pokušavajući preuzeti grad Bahmut, a većina izvora sugerira da su pretrpjeli značajne gubitke u opsadi sada uništenog grada.

Rusija napala Zaporožje – četiri poginulih i 11 ozlijeđenih

  • Četiri osobe su poginule, a 11 ih je ozlijeđeno nakon ruskog bombardiranja rezidencijalnog područja grada Orikhiva na prvoj liniji u ukrajinskoj regiji Zaporožju, dok se odvijala distribucija humanitarne pomoći, rekao je u ponedjeljak guverner regije. Jurij Malaško rekao je da su među ubijenima tri žene i muškarac, svi u svojim 40-ima. Dodao je da je Rusija izvela 36 ciljanih udara na 10 naselja Zaporoške oblasti.

Britanci: ‘Rusija se bori s krizom borbene medicinske pomoći’

  • Rusija se “gotovo sigurno bori s krizom borbene medicinske pomoći, nakon što je pretrpjela prosječno oko 400 žrtava dnevno tijekom 17 mjeseci”, reklo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u najnovijem izvješću o ratu u Ukrajini. Također je vjerojatno da su pogođene civilne medicinske službe, posebno u regijama blizu Ukrajine, te da vojne bolnice rezerviraju prostor za ozlijeđene časnike, navodi se.

“Kako tvrdi voditelj odjela za obuku borbene medicine tvrtke Kalašnjikov, vjerojatno je do 50 posto ruskih borbenih smrtnih slučajeva moglo biti spriječeno odgovarajućom prvom pomoći. Vrlo spora evakuacija ozlijeđenih, u kombinaciji s neprikladnom uporabom grubog ruskog borbenog stezača, navodno je vodeći uzrok smrtnih slučajeva i amputacija koje su se mogle spriječiti”, nastavljaju Britanci.

Poljska uhitila još jednog ruskog špijuna

  • Poljska je uhitila još jednog člana ruske špijunske mreže, čime se ukupan broj ljudi uhićenih u istrazi popeo na 15, rekao je ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski. Poljska, centar zapadne vojne opskrbe Ukrajine, kaže da je postala glavna meta ruskih špijuna i optužuje Moskvu da je pokušava destabilizirati. “Agencija za unutarnju sigurnost uhitila je još jednog člana špijunske mreže koji radi za rusku obavještajnu službu. Osumnjičenik je vojne objekte i morske luke držao pod nadzorom. Sustavno su ga plaćali Rusi”, rekao je Mariusz Kaminski u objavi na Twitteru.

Rusko veleposlanstvo u Varšavi nije odmah odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar. U lipnju je Poljska pritvorila ruskog profesionalnog hokejaša na ledu pod optužbom za špijunažu, a u ožujku je izvijestila da je razbila rusku špijunsku mrežu i uhitila devet osoba za koje je rekla da su pripremale sabotažu i nadzirale željezničke rute prema Ukrajini. Objavili su i kako sljedeći mjesec uvode zonu isključenja od 200 metara oko svog terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Swinoujscieu, navodeći rizik od ruske špijunaže.

ISW: ‘Putin neraspuštanjem Wagnera dovodi sebe u neugodan položaj’

  • Odluka Vladimira Putina da ne raspusti plaćeničku skupinu Wagner i ne procesuira one koji su sudjelovali u prošlomjesečnoj pobuni protiv Moskve “dovodi sebe i svoje podređene u neugodan položaj”, objavio je Institut za proučavanje rata (ISW) u svojem najnovijem izvješću i procjeni sukoba.

“Wagner navodno još uvijek regrutira unutar Rusije, dok rusko Ministarstvo obrane navodno provodi napore da regrutira Wagnerove borce za potpisivanje ugovora s Ministarstvom obrane. Putinova odluka da se ne riješi Wagner grupe – prethodno najborbenije ruske sile – otežava Putinu i drugim ruskim moćnim igračima da znaju kako komunicirati s Wagner grupom i njezinim vođama i borcima”, procjenjuje ISW.

Zelenski: Ukrajinske snage napreduju na jugu, drže ‘inicijativu’

  • Ukrajinske trupe nastavile su u nedjelju sa svojom kampanjom ponovnog zauzimanja područja pod ruskom kontrolom na jugoistoku, dok je predsjednik Volodimir Zelenski sinoć rekao da su snage njegove zemlje “preuzele inicijativu” nakon ranijeg usporavanja. Ruski izvještaji kažu da su teške borbe zahvatile područja izvan istočnog grada Bahmuta, koji su zauzele ruske plaćeničke snage Wagnera u svibnju nakon višemjesečnih borbi. Čečenski vođa Ramzan Kadirov rekao je da je jedna od njegovih postrojbi raspoređena u tom području.

Opremljena sve sofisticiranijim zapadnim oružjem nakon više od 500 dana rata, Ukrajina je pokrenula očekivanu protuofenzivu koja se do sada usredotočila na zauzimanje niza sela na jugozapadu. Ukrajinske snage također pokušavaju ponovno zauzeti područja oko Bahmuta. Zamjenica ukrajinskog ministra obrane, Hanna Maliar, pišući na Telegramu, rekla je da su teške borbe bjesnile u dva područja na jugoistoku. “Konsolidiramo naše dobitke u tim područjima”, napisala je. Ruske trupe, rekla je, brane Bahmut, dok su ukrajinske snage zabilježile “određeni napredak” na južnom krilu grada.

Rusko ministarstvo obrane: Borbe otežane topografijom

  • Nije bilo promjena u položaju sjeverno od Bahmuta, a ukrajinske snage nastavile su voditi teške borbe zapadno od Bahmuta i blizu Limana, sjevernije u regiji Donjecka. Zelenski ranije priznao da je napredovanje sporije od onoga što su on i njegovi generali željeli, ali je rekao da su ukrajinske snage držale inicijativu. “Svi mi želimo to učiniti brže jer svaki dan znači nove gubitke Ukrajinaca. Napredujemo. Nismo zapeli”, rekao je istaknuvši da je vojska prevladala “neku vrstu stagnacije” prethodnih mjeseci.

“Svi bismo voljeli vidjeti protuofenzivu ostvarenu u kraćem vremenskom razdoblju. Ali postoji realnost. Danas je inicijativa na našoj strani”, dodao je. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako su ruske snage odbile ukrajinsko napredovanje u blizini Bahmuta te da su borbe bile otežane “ne samo dnevnim intenzitetom vatre i bitke, već i topografijom”.

Antiputinovska paravojska planira daljnje operacije unutar Rusije

  • Legija Sloboda Rusije, paravojna dragovoljačka bojna koja se bori protiv čelnika Kremlja Vladimira Putina, planira više operacija unutar Rusije, kazao je glasnogovornik postrojbe Maksimilijan Andronikov za britanski list The Observer. “U sljedećih mjesec dana bit će još iznenađenja”, rekao je Andronikov dodajući da će to bojni biti treća operacija. Nakon toga, rekao je, bit će četvrta i peta operaija. “Imamo ambiciozne planove. Želimo osloboditi sav naš teritorij”, nadodao je.

Legija Sloboda Rusije sastoji se od ruskih nacionalista koji se bore na strani Ukrajine u ratu koji je započeo 22. veljače 2022. godine. U svibnju i lipnju borci iz legije, zajedno sa skupinom pod nazivom Ruski dobrovoljački korpus, sudjelovali su u napadima u ruskoj pograničnoj regiji Belgorod blizu Ukrajine. Prema ukrajinskim obavještajnim službama, takve operacije imaju za cilj oslobađanje područja od Putinova režima. Vlada u Kijevu kaže da nema nikakve veze s ovim napadima.

Rat u Ukrajini, Rusija, Rusija Ukrajina, Ukrajina, ukrajina rusija,