Uživo. Poljska: 'Wagner se premjestio prema strateškom pojasu koji razdvaja Bjelorusiju i enklavu Kalinjingrad'

Pratimo 521. dan ruske invazije na Ukrajinu

OVO SU KLJUČNI DOGAĐAJI:


  • Blinken: Šojgu u Sjevernoj Koreji kupuje oružje za invaziju
  • Ruski raketni napad na stambene zgrade u Dnjepru, ranjene i dvije curice
  • Wagner spreman pojačati prisutnost u Africi, kaže Prigožin
  • Putin: Rusija potpisala vojne sporazume s 40 afričkih država
  • Ukrajina: Uskoro započinjemo deokupaciju Krima

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Saudijska Arabija trebala bi u kolovozu ugostiti pregovore o Ukrajini

  • Saudijska Arabija trebala bi u kolovozu biti domaćin razgovora o Ukrajini između zapadnih zemalja, Ukrajine i ključnih zemalja u razvoju, uključujući Indiju i Brazil, izvijestio je u subotu Wall Street Journal. Sastanak bi trebao okupiti visoke dužnosnike iz tridesetak zemalja u Džedi 5. i 6. kolovoza, navodi list, citirajući uključene diplomate.

Oni kažu da se Ukrajina i zapadni dužnosnici nadaju da bi pregovori, koji isključuju Rusiju, mogli dovesti do međunarodne potpore mirovnim uvjetima koji idu u prilog Ukrajini. Kremlj, koji tvrdi da je anektirao otprilike šestinu Ukrajine, smatra mirovne pregovore s Ukrajinom mogućima tek kada Kijev prihvati “novu stvarnost”, što je referenca na ruske teritorijalne dobitke.

Kijev bi prihvatio pregovore s Rusijom tek nakon što Moskva povuče svoje trupe. Među pozvanim zemljama još nije jasno koliko će ih prisustvovati. Britanija, Južnoafrička Republika, Poljska i EU su među onima koji su potvrdili nazočnost, a očekuje se da će stići i američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, dodaje WSJ.


Poljski premijer: ‘Wagnerovci su se približili poljskoj granici’

  • Skupina od stotinjak vojnika iz ruske skupine Wagner približila se bjeloruskom gradu Grodno u blizini poljske granice, rekao je u subotu poljski premijer Mateusz Morawiecki, piše Reuters. Poljska, bivša članica Varšavskog pakta koja je od 1999. godine punopravna članica vojnog saveza NATO-a, zabrinuta je zbog mogućeg prelijevanja rata na njezin teritorij još otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Ranije ovog mjeseca, Poljska je počela premještati više od 1.000 vojnika na istok zemlje zbog rastuće zabrinutosti da bi prisutnost Wagnerovih boraca u Bjelorusiji mogla dovesti do povećanja napetosti na granici.

“Situacija postaje sve opasnija… Najvjerojatnije će oni (osoblje Wagnera) biti prerušeni u bjelorusku graničarsku stražu i pomoći ilegalnim migrantima da dođu do poljskog teritorija i destabiliziraju Poljsku”, rekao je Morawiecki na tiskovnoj konferenciji u Gliwicama, zapadna Poljska. “Oni će najvjerojatnije pokušati ući u Poljsku pretvarajući se da su ilegalni migranti i to predstavlja dodatnu prijetnju”, rekao je Morawiecki.

Međutim, nije dao izvor svojih informacija o pokretima Wagnera, a Anton Motolko, osnivač bjeloruskog oporbenog projekta Hajun koji prati vojne aktivnosti u zemlji, rekao je Reutersu da njegova skupina nije vidjela nikakve dokaze o približavanju Wagnerove skupine Grodno.

Grad ima potencijalno značajan položaj s obzirom na to da se nalazi u blizini Suwalki Gapa, strateškog pojasa zemlje duž poljsko-litvanske granice, koji dijeli Bjelorusiju, ruskog saveznika, od ruske enklave Kalinjingrad.


Zelenski posjetio bojišnicu blizu Bahmuta

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je na Telegramu objavio da je posjetio bojišnicu blizu Bahmuta na istoku zemlje. U povodu obilježavanja Dana snaga za specijalne operacije zahvalio je tamošnjim vojnicima na njihovoj predanosti.

Objavio je i video na kojemu se vidi kako se rukuje s nekoliko boraca i uručuje im priznanja. Zelenski je napisao da su ga zapovjednici informirali o stanju na tome vrlo spornom dijelu bojišnice, no zasad ne može iznositi pojedinosti.

Bahmut su prije nekoliko mjeseci, nakon žestokih sukoba osvojile ruske trupe. Tada su okupirali grad koji je, prije početka ruske invazije imao oko 70.000 stanovnika.

U sklopu protuofenzive ukrajinske vojne snage žele osloboditi okupirana područja. Nedavno je Ukrajina izvijestila o manjim uspjesima, osobito na jugoistoku zemlje.


Desetci njemačkih ekstremista pridružilo se ratu u Ukrajini

  • Nekoliko desetaka ekstremista iz Njemačke pridružilo se sukobu u Ukrajini na obje strane, odgovorilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova na upit novina Die Welt. Die Welt u nedjeljom izdanju, prema njemačkojagenciji dpa, piše kako je ministarstvo registriralo odlazak 61 ljudi “povezanih s ekstremizmom ili politički motiviranim zločinima”.

U slučaju njih 39 postoje jasni znakovi da su napustili državu “kako bi sudjelovali u sukobima”. Njih 27 je proruski, a 12 proukrajinski nastrojeno. Vlasti za većinu njih imaju dokaze da su sudjelovali u sukobima. Među njima su ekstremisti s desnice i ljevice. Sudjelovanje u sukobima u Ukrajini nije kažnjivo, rekla je glasnogovornica ministarstva pravosuđa Die Weltu.

To vrijedi „dok ne djeluju kao plaćenici, nego kao pripadnici regularnih oružanih snaga” i dobrovoljnih jedinica i paravojski. No to ih ne štiti od istraga zbog ratnih zločina. Welt piše kako federalni tužitelj nije htio odgovoriti hoće li se protiv njih voditi odgovarajuće istrage.


Ukrajinci tvrde da je Rusija otela i muči inženjera nuklearke

  • Ukrajinska državna tvrtka za nuklearnu energiju, Energoatom, tvrdi da Rusija nezakonito drži inženjera nuklearne elektrane Zaporožja od njegove “otmice” prošlog mjeseca i podvrgava ga mučenju, piše The Guardian. Serhiy Potinga, inženjer zaštite na radu, otet je 23. lipnja 2023. godine, dok je boravio u Energodaru i radio u privremeno okupiranoj nuklearnoj elektrani. Rusi ga drže u policijskoj postaji, gdje ga redovito muče i fizičko maltretiraju, nakon čega ga šalju u bolnicu kako ne bi umro. Rusija nije podnijela nikakve službene optužbe protiv njega, ali nastavljaju ga fizički zlostavljati.

Zaharova najavila osvetu Ukrajincima

  • Moskva je obećala osvetu nakon napada na ruski grad u kojemu je ranjeno više osoba. Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kazala je da Moskva zadržava pravo poduzimanja oštrih mjera kao odgovor na raketni napad u kojem je u petak ranjeno više od desetak ljudi u ruskoj pograničnoj regiji Rostov.

Ukrajina: Uskoro započinjemo deokupaciju Krima

  • Visoki ukrajinski obrambeni dužnosnik sugerirao je da će Ukrajina uskoro započeti vojnu operaciju za deokupaciju Krima, koji je pod ruskom okupacijom od 2014. godine. Načelnik Glavne obavještajne uprave ukrajinskog ministarstva obrane, Kirilo Budanov, izjavio je da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti, iako nije precizirao određeni datum.

Krim je ključna meta ukrajinske protuofenzive, koja je započela početkom lipnja, a posljednjih tjedana bilježi ponovljene napade na poluotoku, uključujući eksploziju koja je oštetila Kerčki most koji povezuje Krim s Rusijom. Iako je napredak ukrajinske protuofenzive bio spor, čini se da je zamah napredovanja porastao posljednjih dana.


Putin: Spremni smo na pregovore, Ukrajina se mora odreći 20 posto svog teritorija

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je ustvrdio da je njegova zemlja spremna pregovarati o mirovnom sporazumu – iako bi to svakako zahtijevalo da se Ukrajina odrekne približno 20% svog teritorija koji je okupirala Rusija.

“Zapravo, nacrt ovog ugovora je bio dogovoren, ali nakon povlačenja naših trupa iz Kijeva – a to je od nas zatraženo kako bismo stvorili uvjete za sklapanje konačnog ugovora – vlasti u Kijevu su odustale od svih prethodnih dogovora… Naravno , neću sada govoriti o detaljima onoga što smo dogovorili, vjerojatno, ovo neće biti baš korektno”, rekao je na jučerašnjem sastanku s afričkim čelnicima.

Moskva je tvrdila da je povlačenje iz ukrajinske prijestolnice bila “gesta dobre volje”, ali promatrači kažu da je Rusija bila prisiljena na taj potez i da je morala koncentrirati svoje snage bliže svojoj granici.


Blinken: Šojgu u Sjevernoj Koreji kupuje oružje za invaziju

  • Američki državni tajnik, Antony Blinken, rekao je da Washington vjeruje da je ruski ministar obrane u Sjevernoj Koreji kako bi osigurao opskrbu oružjem za pomoć zaustavljenoj invaziji na Ukrajinu. Nakon dolaska Sergeja Šojgua na rijetko putovanje u Pjongjang, Blinken je rekao da Rusija pokušava kupiti oružje od saveznika diljem svijeta. “Čisto sumnjam da je tamo na odmoru”, rekao je Blinken novinarima u Australiji.

“Vidimo kako Rusija očajnički traži potporu, oružje, gdje god ga može pronaći kako bi nastavila progoniti svoju agresiju na Ukrajinu”, rekao je. “Vidimo to u Sjevernoj Koreji, vidimo to i s Iranom, koji je Rusiji dostavio mnogo dronova koje koristi za uništavanje civilne infrastrukture i ubijanje civila u Ukrajini.” Dok je bio u Sjevernoj Koreji, Shoigu se susreo s čelnikom zemlje Kim Jong-unom, u onome što su državni mediji Pjongjanga opisali kao “prijateljski razgovor”.


Ruski raketni napad na stambene zgrade u Dnjepru, ranjene i dvije curice

  • Dvoje djece bilo je među devetero ozlijeđenih u ruskom raketnom napadu na Dnjepar, rekao je lokalni guverner Serhij Lisak, nazivajući to “teškom noći” za njegovu regiju. “Prvo, raketni udari na Dnjepar. I već noću, neprijatelj je nastavio svoj teror. Posjetio sam Nikopoljsku oblast”, napisao je gubernator Dnjepropetrovska na Telegramu. “Teško topništvo pogodilo je Nikopolj i naselje Marganec. Posljedice se istražuju. Ali glavno je da su mještani cijeli.

“U Dnjepru se broj žrtava nije promijenio. 9 osoba, uključujući dvoje djece. Uz napadnute upravne zgrade i višekatnice imamo i štetu. To su 4 stambene zgrade okolo. Jedna je visoka, ostale su dvokatnice. Zahvaćene su i 3 upravne zgrade i 7 automobila.

“Nakon treće noći djelatnici hitne pomoći završili su operaciju potrage i spašavanja. Uključili su se komunalci. Osobno sam se uvjerio kako rade sve službe. Uigrani i spremni pomoći svima. Hvala im na tome. “Znam da je teško, ali izdržat ćemo. Oni koji su izdavali zločinačke naredbe, izvršavali ih i iskreno se radovali našoj nesreći, doći će na svoje. Uostalom, zlo se uvijek vraća onome tko ga nosi.”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je snimku posljedica ruskog raketnog napada na Dnjepar.


Wagner spreman pojačati prisutnost u Africi, kaže Prigožin

  • Ruska plaćenička skupina Wagner spremna je pojačati svoju prisutnost u Africi, rekao je njen vođa Jevgenij Prigožin za afričku novinsku kuću u audio intervjuu objavljenom na internetu ranije ovog tjedna.

“Ne smanjujemo (našu prisutnost), štoviše, spremni smo pojačati naše različite kontingente”, rekao je Prigožin za Afrique Media sa sjedištem u Kamerunu. Telefonski intervju objavljen je na YouTubeu, ali je do petka kasno navečer pregledan samo 1400 puta.

Reuters nije mogao odmah provjeriti vjerodostojnost audio snimka, ali glas za koji se činilo da je Prigožinov mogao se čuti ispod francuskog prijevoda. U intervjuu je rekao da Wagner ispunjava sve svoje obveze na kontinentu, te da je spreman i dalje razvijati odnose s afričkim zemljama.

Boreći se na strani Rusije, Wagner je sudjelovao u nekim od najkrvavijih sukoba u ukrajinskom ratu. Međutim, njegova buduća uloga dovedena je u pitanje kada je Prigožin organizirao kratku pobunu prošlog mjeseca i Kremlj je rekao da će otići iz Rusije u Bjelorusiju, gdje su neki od njegovih boraca počeli obučavati bjeloruske snage.

Međutim, ovaj je tjedan fotografiran u Sankt Peterburgu tijekom rusko-afričkog samita, uključujući i pored novinara Afrique Media. Prigožin je Afrique Media potvrdio da je nova rotacija Wagnerovih snaga nedavno stigla u Srednjoafričku Republiku uoči ustavnog referenduma 30. srpnja kojim bi predsjednik Faustin-Archange Touadera mogao produljiti svoj mandat.

“Stigle su nove snage, kontroliramo teritorij republike”, rekao je on ne navodeći veličinu snaga. Ruski plaćenici, uključujući mnoge iz Wagnera, intervenirali su 2018. na strani vlade Srednje Afrike kako bi ugušili građanski rat koji je bjesnio od 2012.

Wagnerova uloga u afričkim zemljama izvor je zabrinutosti zapadnih vlada, uključujući Francusku i Sjedinjene Države. Washington je optužio skupinu za počinjenje raširenih zločina i nametnuo joj sankcije kao zločinačkoj organizaciji. Prigožin to opovrgava. U intervjuu je rekao da su sve Wagnerove aktivnosti bile zakonite i od koristi zemljama u kojima djeluje i njihovim odnosima s Rusijom.


Putin: Rusija potpisala vojne sporazume s 40 afričkih država

  • Rusija je potpisala sporazume o vojnoj suradnji s više od 40 afričkih zemalja, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak u Sankt Peterburgu. “U svrhu jačanja obrambene sposobnosti zemalja kontinenta, razvijamo partnerstvo u vojnoj i vojno-tehničkoj sferi”, rekao je Putin tijekom drugog i posljednjeg dana drugog rusko-afričkog samita.

“Rusija je potpisala sporazume o vojno-tehničkoj suradnji s više od 40 afričkih država, kojima isporučujemo širok raspon naoružanja i opreme.” Putin je izjavio da su afričke države dobile oružje i tehnologije, neke besplatno “s ciljem jačanja sigurnosti i suvereniteta zemalja”.

Predstavnici afričkih zemalja pozvani su da aktivno sudjeluju u vojnim forumima koje organizira Rusija, a koji se bave tehničkim aspektima naoružanja, ali i vježbama kako bi se upoznali s opremom i njezinom uporabom.a