Uživo: Finska zatvara granice za Ruse, Moskva organizirala masovne skupove podrške aneksiji ukrajinskog teritorija
Pratimo 212. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 212. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- U Rusiji uhićeno najmanje 1300 ljudi
- Institut za rat: Rusi navodno mobiliziraju i studente
- I dalje se povećava broj ulazaka u Finsku iz Rusije
- Priprema se održavanje referenduma o pripajanju Rusiji
- Kadirov: U Čečeniji neće biti mobilizacije
- Lukašenko: ‘Bjelorusija ne planira vlastitu mobilizaciju’
- Istraga UN-a zaključuje da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Ukrajinci za BBC: ‘Oružani vojnici idu od vrata do vrata i skupljaju glasove za referendum’
- Ukrajinci su ustvrdili kako u regijama pod ruskom okupacijom, gdje su se počeli provoditi referendumi o pripajanju Rusiji, oružani vojnici idu od vrata do vrata kako bi prikupili glasove za referendume, javlja BBC. Jedna žena iz Enerhodara im je rekla da građani moraju na glas reći kako se žele izjasniti i da onda vojnici to označe na listiću koji zadrže. U Hersonu su Rusi pak stajali s kutijom za listiće usred grada kako bi prikupljali glasovi. Izvori su kazali kako nema pritiska za glasanje u tom gradu, ali navodno oružani ljude stoje ispred zgrade gdje se provodi glasanje.
Ruski državni mediji tvrde da se u prikupljanja glasova od vrata do vrata provodi “zbog sigurnosti”. Tass piše da će izlazak na birališta biti isključivo 27. rujna.
BBC-u je jedna žena iz Melitopola rekla da je dvoje građana koji surađuju s Rusijom stigli do stana njezinih roditelja s dva ruska vojnika kako bi im dali listić da popune. “Moj tata je stavio ‘ne’ za pridruženje Rusiji. Mama je stajala blizu i pitala je što će se dogoditi ako se glasa ‘ne’, a Rusi su joj odgovorili ‘ništa’. Ali, mama je sada zabrinuta da će ih Rusi progoniti”, kazala je žena dodavši kako je bio jedan listić za cijelo kućanstvo, umjesto za svaku osobu.
Prisustvo oružanih vojnika u suprotnosti je s tvrdjama Moskve da su referendumi “slobodni i pošteni”. Stručnjaci i međunarodna zajednica osudila je referendume kao protuzakonite i lažne. Rezultati, koji će gotovo sigurno podržati aneksiju ukrajinskog teritorija, neće biti međunarodno priznati, ali bi mogli dovesti do toga da Rusija tvrdi kako su ukrajinski pokušaji oslobađanja tih regija napadi na ruski teritorij što bi moglo izazvati daljnju eskalaciju.
Finska zatvara granice za Ruse
- Finska će zatvoriti svoje granice za Ruse nakon što je Putin ranije ovog tjedna izdao naredbu o mobilizaciji. Finski ministri u petak navečer najavili su da će vlada zabraniti ruskim turistima prelazak svojih granica u sljedećih nekoliko dana. “Težnja i svrha je značajno smanjiti broj ljudi koji dolaze u Finsku iz Rusije”, rekao je predsjednik Sauli Niinistö državnoj televiziji Yle, javlja Financial Times. Odluka je uslijedila nakon što je promet na ruskim graničnim prijelazima s Finskom porastao zbog straha da će muškarci masovno biti poslani na prve crte bojišnice. Posljednjih tjedana Finska se našla pod ogromnim pritiskom svojih susjeda iz EU nakon što je odbila slijediti primjer Estonije, Latvije, Litve i Poljske u zabrani ulaska ruskim turistima.
U Rusiji održani skupovi podrške aneksiji ukrajinskog teritorija
- Diljem Rusije danas su održani skupovi u znak podrške referendumima oko aneksije ukrajinskog teritorija, koji se provode u četiri regije Ukrajine pod ruskom okupacijom. Tisuće su se okupile na skupu i koncertu nazvanom “Ne napuštamo svoje”. Središnji prosvjed bio je u Moskvi, a ljudi su mahali ruskim zastavama, kao i zastavama sa slovom Z, službenim simbolom ruske vojske te su uzvikivali parolu prosvjeda – “ne napuštamo svoje”. Jedan od govornika je u Moskvi uzviknuo: “Neka dugo živi jedan, veliki, ujedinjeni ruski narod”, javlja Associated Press.
BBC-eva video novinarka Elizaveta Verejkina na Twitteru je ustvrdila kako su na skup ljudi dovezeni u autobusima i da su veliki broj okupljenih državni zaposlenici. U sklopu skupa je najavljen i koncert, koji je, kako navodi Verejkina, nije bio uživo nego emitiran na velikim ekranima.
Fotografija ukrajinskog branitelja nakon puštanja iz zarobljeništva pokazuje stravične uvjete u kojima su držani
- Društvenim mrežama se proširila slika jednog od ukrajinskih branitelja iz čeličane Azovstal u Mariupolju, Mihajla Dianova, koji je pušten iz zarobljeništva u sklopu razmjene ratnih zarobljenika. Drastična transformacija ukrajinskog branitelja, čija se fotografija tijekom obrane Azovstala proširila svijetom, ukazuje na stravične uvjete u kojima su Rusi držali ukrajinske ratne zarobljenike, ali i na moguće mučenje. Nehumani uvjeti za ratne zarobljenike protivni su Ženevskoj konvenciji.
Uz fotografiju Dianova na Twitteru se pojavila i slika ruskog ratnog zarobljenika nakon njegovog puštanja u intervjuu za ruske medije. Za razliku od Ukrajinca, Rus izgleda zdravo i neozlijeđeno.
The first photo show Mykhailo Dianov during the epic battle in AzovStal plant. You can see on the second photo how he looks like after release from Russian captivity. I’ll remind that 3 Geneve convention oblige Russia to provide medical assistance and ensure human attitude to POW pic.twitter.com/Jt90fsRGBQ
— Oleksandra Matviichuk (@avalaina) September 23, 2022
Left: Mykhailo Dianov, Ukrainian POW from Azovstal
Right: Russian POW giving comments on RT after release pic.twitter.com/M1TPRgqYHO
— Melaniya Podolyak (@MelaniePodolyak) September 23, 2022
Ukrajina: ‘Rusi prisiljavaju ljude da glasaju na referendumima’
- Ukrajinski dužnosnici navode da građani u područjima pod ruskom okupacijom ignoriraju referendume o pripajanju ukrajinskih regija Rusiji, koje su organizirale proruske vlasti. Međutim, iz Kijev kažu da ima slučajeva prisilnog glasanja. “Nema referenduma, to je samo imitacija. Neki ljudi su prisiljeni glasati, a Rusi su dovezli autobuse pune ljudi iz Krima da glasaju”, ustvrdio je za CNN dužnosnik ukrajinske obrambene obavještajne službe Andrij Jusov.
Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) je ustvrdila da su otkrili dokumente prema kojima u samoproglašenoj separatističkoj Donjeckoj Narodnoj Republici žele povećati broj birača tako što uključuju tinejdžere mlađe od 18 u glasanje. SBU navodi da su separatisti odredili da maloljetnike na birališta moraju pratiti roditelji ili skrbnici. Glasanje u okupiranim regijama će trajati do utorka.
Reuters: Rusija planira uložiti 600 milijardi dolara na obrambeni i sigurnosni sektor do 2025.
- Rusija prema najnovijem planu planira potrošiti 34 bilijuna rubalja (600 milijardi dolara) na obrambeni i sigurnosni sektor te policiju između 2022. i 2025., rekao je Reutersu u petak izvor upoznat s planovima ministarstva financija. Rusija trenutno vodi skupu vojnu invaziju na Ukrajinu i ovaj su tjedan pokrenuli djelomičnu mobilizaciju za dodatne snage.
Prema posljednjim podacima, Rusija će u razdoblju od 2022. do 2025. potrošiti ukupno 18,5 bilijuna rubalja na nacionalnu obranu, od čega 4,7 bilijuna ove godine. Prethodno je Moskva planirala ove godine potrošiti 3,5 bilijuna rubalja na nacionalnu obranu od ukupno 10,9 bilijuna u razdoblju 2022.-2024. Predviđena ovogodišnja potrošnja za razne sigurnosne agencije i policiju ostaje nepromijenjena na 2,8 bilijuna rubalja.
Očekuje se da će se potrošiti 15,6 bilijuna rubalja između 2022. i 2025., što je znatno povećanje u usporedbi s prethodnom alokacijom oko 8,7 bilijuna za razdoblje 2022.-2024. Reutersov izvor nije dao detaljniju analizu ili druge pojedinosti. Ministarstvo financija odbilo je komentirati navode.
Ukrajinske snage navodno oslobodile još jedno naselje u Donjecku
- Ukrajinske oružane snage su konstatirale da su oslobodili još jedno naselje u Donjecku te osnažili svoju poziciju oko istočnog grada Bahmuta. Zammjenik šefa Uprave za operacije Glavnog stožera ukrajinske vojske Oleksij Hromov poručio je da su Ukrajinici preuzeli kontrolu nad selom Jatskivska. Naglasio je kako je situacija oko Bahmuta “teška, ali pod kontrolom” dodavši kako Rusija i dalje pokušava protjerati ukrajinske snage s prve linije bojišnice u Donjecku.
Nobelovac Muratov: ‘Ukrajina nikada neće oprostiti Rusiji’
- Ukrajina nikada neće oprostiti Rusiji jer će dokazi o njezinim ratnim zločinima ostati na internetu, rekao je dobitnik Nobelove nagrade za mir Dmitri Muratov. Muratov, dugogodišnji glavni urednik Novaja Gazete, jednog od posljednjih neovisnih medija u Rusiji, rekao je: “Mnogi vam žele sve oprostiti, ali vi kliknete u tražilici: Mariupol, Irpin ili Buša… Ne možeš više oprostiti prokletu stvar. Svaki korak ovog rata, svaki zločin i svaki hitac, svaka razderana mošnja sada će ostati zauvijek. Mi smo u našem razvoju bačeni unazad najmanje pola stoljeća u eru prije Gorbačova”, rekao je Muratov.
Sredinom rujna Vrhovni sud Rusije oduzeo je posljednju medijsku dozvolu Novaji Gazeti. Novine Novaja Gazeta više ne izlaze u papirnatom obliku u Rusiji, imaju ograničenu online verziju i imaju časopis. Muratov je rekao da nema namjeru napustiti Rusiju, rekavši: “Radit ćemo ovdje dok hladna cijev ne dotakne naša vrela čela.”
Bivši šef NATO-a: ‘Macronova diplomacija bila je ‘duboko štetna’
- Diplomatski napori francuskog predsjednika Emmanuela Macrona oko rata u Ukrajini bili su neuspješni i “duboko štetni” za Kijev, rekao je bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Macron se suočio s kritikama zbog upozorenja protiv “ponižavanja” Rusije i izravnih telefonskih razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon invazije na Ukrajinu. “To nije bio uspjeh”, rekao je bivši danski premijer, koji je bio jedan od najviših svjetskih diplomata sve dok nije napustio transatlantski obrambeni savez 2014. godine.
“Macron nas je na početku krize zapanjio svojom, u najmanju ruku, jedinstvenom i kritičkom izjavom da Putina ne treba ponižavati i nuditi mu izlaznu rampu. Takve izjave bile su katastrofalne i duboko štetne”, rekao je u razgovoruza francuski magazin Le Point. Izjava dolazi nakon nakon što je Macron optužio Rusiju za suvremeni imperijalizam i pozvao zemlje u razvoju da se usprotive Moskvi na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, što je prema promatračima označilo promjenu tona.”On je oslabio međunarodnu koheziju i mislim da sada žali zbog toga i pokušava ponovno preuzeti inicijativu”, rekao Rasmussen.
Rusi u regiji Kursk ponudili novac za popunu ruske vojske
- Ruski guverner najavio je dodatne isplate za ljude iz regije Kursk koji se mobiliziraju za borbu u Ukrajini. Roman Starovojt je na Telegramu napisao: “Prve skupine mobiliziranih vojnika iz regije Kursk poslane su da popune redove ruske vojske. Naložio sam da se pripreme dodatne mjere potpore za naše borce uz federalna plaćanja. Neki od potrebnih dokumenata već su potpisani, ostatak sam dao da se što prije pripremi. Uplate će primiti i oni ljudi iz Kurska koji su već potpisali ugovore ili su mobilizirani”.
Izlaznost na referendum u LNR u 14 sati bila je 13,18 posto
- Na referendumu u Luganskoj Narodnoj Republici do 14 sati glasovalo je 13,18 posto birača, rekla je Elena Kravčenko, predsjednica Centralne izborne komisije republike. “Izašlo nam je 179.340 birača, odnosno 13,18 posto. Aktivnost je vrlo visoka”, rekla je Kravčenko, piše RIA. Referendum o pitanju pripajanja Rusiji počeo je ujutro u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u regijama Herson i Zaporožje . Glasanje će trajati pet dana, do 27. rujna.
Kremlj planira brzo pripajanje teritorija Rusiji nakon referenduma
- Iz Kremlja je rečeno kako se očekuje da će se proces pridruživanja četiri okupirane regije Ukrajine Rusiji odvijati brzo, u slučaju da tamošnji referendumi koje je projektirala Moskva daju glasove za takav korak. “Uvjeren sam da će se to dogoditi prilično brzo”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Peskov je dodao da će Moskva sve pokušaje Ukrajine da ponovno zauzme četiri regije smatrati “napadima” na vlastiti teritorij, ukoliko se regije odluče pripojiti Rusiji. “Odmah nakon odluke o pridruživanju Rusiji Ustav Rusije će stupiti na snagu u odnosu na ove teritorije. Ovdje je sve vrlo jasno”, rekao je.
Zamjenik ministra vanjskih poslova: ‘Rusija nikome ne prijeti nuklearnim oružjem’
- Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da Moskva nikome ne prijeti nuklearnim oružjem. Rjabkov je dodao da otvorena konfrontacija sa Sjedinjenim Državama i NATO-om nije u interesu Rusije, prenose novinske agencije. Dodao je da su odnosi između Moskve i Washingtona “blizu nule”. Ruski dužnosnik je u međuvremenu rekao da “neće biti pobjednika u nuklearnom ratu i da se on nikada ne smije voditi”, prenosi TASS.
I ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov rekao je da želi vjerovati da Moskva i Washington nisu na rubu pada u “ponor nuklearnog sukoba”, izvijestila je novinska agencija RIA Novosti.
Čini se da su Rjabkovljevi komentari u suprotnosti s onima Vladimira Putina ranije ovog tjedna, kada je rekao da će “svakako upotrijebiti sva sredstva koja su nam dostupna”, dodajući: “Ne blefiram.” Jučer je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao da bi Rusija mogla upotrijebiti “strateško nuklearno oružje” kako bi se “zaštitili”.
Iz masovne grobnice u Izjumu ekshumirana 436 tijela
- Guverner regije Harkiv Oleh Sinegubov rekao je da je 436 tijela ekshumirano s masovne grobnice u istočnom gradu Izjumu. Otprilike 30 tijela imalo je vidljive znakove mučenja na mjestu ukopa u Harkivu, regiji koju su uglavnom držale ruske snage prije ukrajinske protuofenzive ovog mjeseca, rekao je Sinegubov novinarima zajedno s regionalnim načelnikom policije Volodimirom Timoškom. Još tri grobnice locirane su u područjima koja su zauzele ukrajinske snage, dodao je.
Ruski veleposlanik u SAD-u se nada nismo na ‘ponoru nuklearnog sukoba’
- Ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov rekao je kako želi vjerovati da Moskva i Washington nisu na rubu pada u “ponor nuklearnog sukoba”, prenosi novinska agencija RIA Novosti.
Separatisti: ‘Ukrajinski diverzanti ulaze u regiju Zaporožje’
- Dva automobila s “ukrajinskim diverzantima” ušla su u regiju Zaporožje na jugoistoku Ukrajine, koja je pod kontrolom Rusije, objavila je proruska administracija, prenose ruske novinske agencije. Grupa je pronađena u blizini grada Polohi i s njima se “postupalo”, citirala je novinska agencija RIA Novosti dužnosnika Jevgenija Balickog. Regija je pojačala granične patrole i ograničenja ulaska kao dio sigurnosnih mjera za glasovanje na referendumu koji podržava Rusija o tome treba li se regija pridružiti Rusiji.
Lukašenko: ‘Bjelorusija ne planira vlastitu mobilizaciju’
- Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je da ne planira mobilizirati vlastite rezerviste. To je rekao nakon što je Vladimir Putin prošlog tjedna najavio da će 300.000 ruskih rezervista biti poslano u Ukrajinu. “Mobilizacija je u Rusiji… Ovdje neće biti mobilizacije”, prenose državni mediji Lukašenkovu izjavu. Bjelorusija graniči sa sjevernom Ukrajinom i služila je kao odredište za ruske trupe, projektile i zrakoplove.
Američka veleposlanica: ‘Rusi su deportirali između 900.000 i 1,6 milijuna Ukrajinaca’
- Ruske snage prisilno su deportirale između 900.000 i 1,6 milijuna Ukrajinaca, rekla je američka veleposlanica pri UN-ovom vijeću za ljudska prava Michele Taylor. Govoreći pred Vijećem UN-a, Taylor je pozvao povjerenstvo pod mandatom UN-a da ispita “sve više dokaza o ruskim operacijama filtriranja, prisilnim deportacijama i nestancima”. “Brojni izvori pokazuju da su ruske vlasti ispitale, pritvorile i prisilno deportirale između 900.000 i 1,6 milijuna građana Ukrajine”, rekla je Taylor.
Ukrajina i njezini saveznici optužili su ruske trupe za prijevoz njihovih građana u “filtracijske kampove” prije nego što su ih prisilno premjestili u Rusiju. Kremlj je ove optužbe odbacio kao “fantastiku”.
Istraga UN-a zaključuje da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini
- Predsjednik neovisnog istražnog povjerenstva o Ukrajini kaže da je zaključeno da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini na temelju dokaza prikupljenih iz četiri regije u zemlji. “Na temelju dokaza koje je Komisija prikupila, zaključila je da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini”, rekao je Erik Mose Vijeću za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi. Njegovo obraćanje uslijedilo je nakon istraga u Kijevu, Černihivu, Harkivu i Sumiju u kojima je komisija posjetila 27 različitih lokacija i intervjuirala više od 150 žrtava i svjedoka.
Kineski ministar vanjskih poslova: ‘Suverenitet svih zemalja mora se poštovati’
- Kineski ministar vanjskih poslova Wang Li rekao je ukrajinskom ministru vanjskih poslova Dmitru Kulebi da se “suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja moraju poštovati”, objavila je kineska državna novinska agencija Xinhua. Wang je također rekao Kulebi da se moraju podržati svi napori koji dovode do mirnog rješenja u Ukrajini. Wang je dodao da Kina uvijek stoji na strani mira.
Rusija će ključne IT i komunikacijske radnike izuzeti od vojnog roka
- Rusko ministarstvo obrane izdalo je priopćenje u kojem kaže da će ljudi koji rade na ključnim ulogama u sektoru informacijske tehnologije, financijama i komunikacijama u zemlji biti izuzeti iz djelomične mobilizacije najavljene ranije ovog tjedna.
“Kako bi se osiguralo funkcioniranje određenih visokotehnoloških industrija, kao i financijskog sustava Ruske Federacije, odlučeno je da se ne zapošljavaju građani s visokim obrazovanjem u relevantnim specijalnostima i područjima obuke, koji rade u akreditiranim organizacijama koje djeluju u području informacijske tehnologije i uključeni su u razvoj, implementaciju, održavanje i rad rješenja u području informacijske tehnologije, te u osiguravanju funkcioniranja informacijske infrastrukture”, piše ministarstvo.
Izjava zatim nastavlja s popisom sektora uključujući telekomunikacije i financijske usluge te one koji rade na tehničkoj strani medijskih organizacija gdje se ljudi mogu prijaviti za izuzeće od mobilizacije.
Gradonačelnik Melitopolja: ‘Izlazak na referendum je najgora izdaja’
- Ivan Fedorov, ukrajinski gradonačelnik Melitopolja, na Telegramu je pozvao stanovnike okupiranih područja Ukrajine da ne surađuju s “referendumima” koje održavaju rusko nametnute vlasti u tim regijama.
“Pozivamo stanovnike okupiranih područja da ni na koji način ne sudjeluju u pseudoreferendumu. Sudjelovanje u njemu znači podržati krvavi plan eskalacije rata protiv Ukrajine, dobrovoljno postati dio zatvorenog totalitarnog društva, preuzeti dio odgovornosti za ratne zločine, pristati na mobilizaciju muškaraca od 16 do 55 godina za popunu topovskog mesa ruske vojske, počiniti kazneno djelo. Što je najvažnije, izlazak na pseudoreferendum je najgora izdaja”, piše Fedorov.
“Ne otvarajte vrata agitatorima. Ne izlazite na biračka mjesta. Potpuno ignorirajte cijeli izborni proces. Držite se što dalje od ruske vojne i neprijateljske opreme. Naše herojske oružane snage Ukrajine definitivno će osloboditi sve okupirane teritorije od rasizma”, dodaje gradonačelnik.
I dalje se povećava broj ulazaka u Finsku iz Rusije
- Promet u Finsku preko jugoistočne granice s Rusijom gust je u petak, rekao je granični službenik, dodajući da je broj Rusa koji je jučer prešao granicu dvostruki veći od broja ljudi koji su došli tjedan prije. Nakon objave dekreta predsjednika Vladimira Putina o djelomičnoj vojnoj mobilizaciji, broj prelazaka s ruske strane u Finsku se “pojačao” te Helsinku razmatra zabranu ulazaka za većinu Rusa.
“Jutros je promet i dalje gust, možda se nešto pojačao u odnosu na jučer”, rekao je glasnogovornik finske granične službe. U četvrtak je u Finsku iz Rusije ušlo oko 7000 ljudi, od kojih su 6000 Rusi. To je 107 posto više u odnosu na isti dan prethodnog tjedna Troje ljudi je zatražilo azil, dok tjedan ranije to nitko nije učinio. Posebni je gust promet na finskim prijelazima Vaalimaa i Nuijamaa. Finski granični prijelazi su jedne od ulaznih točaka u Europu za Ruse, nakon što je niz zemalja zatvorio kopnene granice i zračni prostor za ruske zrakoplove.
Berlusconi: ‘Putin je ‘gurnut’ u rat u Ukrajini’
- Ruski predsjednik Putin bio je “gurnut” u rat protiv Ukrajine kako bi uspostavio novu vladu u Kijevu, rekao je bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi. Berlusconi, osobni prijatelj ruskog čelnika, umanjio je Putinov rat i invaziju ukrajine, nakon što je ruski predsjednik prijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje u svjetlu neuspjeha u Ukrajini. “Putina su gurnuli ruski ljudi, njegova stranka i njegovi ministri, da izmisli ovu specijalnu operaciju”, rekao je Berlusconi, koristeći ruski izraz za rat u Ukrajini.
Berlusconiju, čija stranka Forza Italia pripada desničarskoj koaliciji za koju se očekuje da će pobijediti na općim izborima u nedjelju, ovo nije prvi puta da brani Putinove postupke u Ukrajini.
Putin i bin Salman “zadovoljni” razmjenom zarobljenika
- Ruski predsjednik Vladimir Putin i saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman izrazili su “zadovoljstvo” razmjenom ruskih zarobljenika s ukrajinskom skupinom u kojoj je bilo i stranaca, a u čemu je posredovao Rijad. U telefonskom razgovoru u četvrtak navečer, dvojica čelnika izrazila “su zadovoljstvo transferom stranih državljana ratnih zarobljenika u Saudijsku Arabiju (…) a što je obavljeno uz osobnu medijaciju prestolonasljednika”, objavio je Kremlj u priopćenju.
Kijev je objavio u srijedu da je s ruske strane oslobođeno 215 ukrajinskih i stranih boraca u zamjenu za 55 ruskih zarobljenika, među kojima je i bivši zastupnik Viktor Medvedčuk, blizak Putinu, koji je u Ukrajini optužen za veleizdaju. U Saudijsku Arabiju bilo je prevezeno desetero stranaca – hrvatski državljanin Vjekoslav Prebeg, zatim pet Britanca, dvojica Amerikanaca, Marokanac i Šveđanin. Prebeg se u četvrtak vratio u Hrvatsku, a i petorica Britanaca vraćena su u četvrtak u svoju domovinu.
Estonska premijerka naciji: ‘Pripremite se za nestanak struje ako Rusija isključi električnu mrežu’
- Estonska premijerka Kaja Kallas poručila je svojoj naciji da su mogući nestanci struje ako Rusija izbaci baltičke države iz zajedničke elektroenergetske mreže. Trideset godina nakon odcjepljenja od tadašnjeg Sovjetskog Saveza i 17 godina od ulaska u EU, baltičke države Litva, Latvija i Estonija još uvijek ovise o Rusiji u pogledu stabilne opskrbe električnom energijom. “Također moramo biti spremni na to da bi Rusija mogla isključiti Estoniju, Latviju i Litvu iz njihove električne mreže”, rekla je Kallas u televizijskom obraćanju u četvrtak navečer. “Bilo bi mudro biti spreman na moguće nestanke struje – što uključuje javne vlasti, tvrtke i svakog pojedinca”, dodala je, opisujući sve poremećaje kao “privremene”.
Zelenski poručio ruskim vojnicima da postoje ‘opcije za preživljavanje’
- Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je ruskim vojnicima da “postoje opcije za preživljavanje”. U objavi na Telegramu rekao je da je 55.000 ruskih vojnika “poginulo u ovom ratu u šest mjeseci”, iako Rusija uporno govori da je ta brojka mnogo manja. “Deseci tisuća drugih su ranjeni i osakaćeni”, dodao je ukrajinski predsjednik. Upućujući izravni apel, rekao je: “Želite više? Ne? Onda protestirajte. Uzvrati. Bježi. Ili se predaj u ukrajinsko zarobljeništvo. Ovo su vam opcije za preživljavanje”.
Zelenski je opisao Putinovu odluku da mobilizira 300.000 rezervista kao “iskreno priznanje da njihova regularna vojska, koja je desetljećima pripremana za preuzimanje strane zemlje, nije izdržala i raspala se”. Zbog mobilizacije, rat je sada nešto što je “ušlo u svaki ruski dom”, dodao je, pa nastavio: “Upravo zbog ukrajinske snage reagira vodstvo Rusije, mijenjajući taktiku i pokušavajući uvući još više ruskih građana i resursa u rat.”
Podoljak: ‘Danas ne postoje referendumi’
- Mihajlo Podoljak, savjetnik u uredu ukrajinskog predsjednika, tvitao je kako bi ponovio stav Ukrajine o “referendumima” koji su danas počeli pod kontrolom Rusije u okupiranim Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju. “Danas na okupiranim područjima ne postoji pravni postupak koji se zove “referendum”. Postoji samo – 1. Promidžbena emisija za z-novačenje. 2. Teritorij Ukrajine koji treba hitno osloboditi”, tvitao je.
U Harkivu ima novih žrtava i ozlijeđenih, među njima i djece
- Oleh Sinegubov, guverner Harkiva, objavio je najnovije informacije o situaciji u svojoj regiji tijekom noći na Telegramu. Piše da je “neprijatelj nastavio terorizirati civilno stanovništvo Harkovske oblasti, granatirajući naselja u blizini linije kontakta i granice s Ruskom Federacijom. Ima žrtava, među njima i djece”.
Izvještava da su tri osobe ozlijeđene u Kupjansku, uključujući “dvoje djece – dječaka i djevojčicu od sedam godina. Liječnici njihovo stanje ocjenjuju kao srednje teško”. Sinegubov je rekao da je 51-godišnji muškarac ubijen granatiranjem u okrugu Harkov.
Izvijestio je i o dvije osobe ozlijeđene od mina, ponavljajući upozorenje da “ne zaboravite na veliku opasnost od mina i da budete vrlo oprezni. Ne dirajte sumnjive predmete i ne krećite se mjestima koja bi potencijalno mogla biti minirana”.
Blinken zahtijeva akciju protiv Putina na obračunu UN-a oko Ukrajine
- Američki državni tajnik Antony Blinken u četvrtak je zatražio da se predsjednik Vladimir Putin pozove na odgovornost, nakon što se suočio s Rusijom na sjednici Vijeća sigurnosti na kojoj su Ujedinjeni narodi popisivali zlostavljanja u Ukrajini.
Pritisak na Moskvu je porastao dok svjetski čelnici prisustvuju Općoj skupštini UN-a, ali u dugo očekivanom prvom susretu najviših ruskih i američkih diplomata nakon rata u Ukrajini, Kremlj i njegovi kritičari uglavnom su govorili jedni mimo drugih. “Sam međunarodni poredak koji smo okupili ovdje biva usitnjen pred našim očima”, rekao je Blinken Vijeću sigurnosti na posebnoj sjednici.
Blinken je optužio Putina da je dolio “ulje na vatru” nedavnim koracima uključujući pozivanje rezervista i planiranje referenduma na ukrajinskom teritoriju koji je pod kontrolom Rusije, baš u trenutku kada je Kijev napredovao na terenu.
Kadirov: U Čečeniji neće biti mobilizacije
- Zloglasni čečenski vođa Ramzan Kadirov objavio je da mobilizacije rezervista neće biti u Čečeniji, budući da je od početka rata u Ukrajini “Čečenija premašila kvotu”.
Britanski obavještajci: Ukrajinci probili rusku obranu na rijeci Oskil
- Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnovije obavještajne podatke o situaciji na bojištu u Ukrajini. Kažu da je “borbena situacija i dalje složena”, ali da “Ukrajina sada vrši pritisak na teritorij koji Rusija smatra ključnim za svoje ratne ciljeve”, borbama uz rijeku Oskil i ukrajinskim napadom na grad Liman u Donjecku, koji Rusija zarobljena u svibnju. Dodaju da su Ukrajinci osigurali mostobrane uz istočnu obalu rijeke Oskil.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 23 September 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/Bot9jAVNWg
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/KK1twWxR5k
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) September 23, 2022
Guvener Luganska: Rusi prisiljavaju mještane da izađu na referendum
- Guverner Luganska, Sergej Hajdaj, tvrdi da ruske snage prisiljavaju stanovnike da glasuju na referendumu o pripajanju Rusiji. “Prema dostupnim informacijama, okupatori u oružanim skupinama idu po kućama i tjeraju ljude da sudjeluju u takozvanom referendumu”, napisao je na svom Telegram kanalu. Dodao je da je u nekim firmama zaposlenicima rečeno da će u suprotnom ostati bez posla. Također, vlasti su zabranile napuštanje grada od danas do utorka, do kada traje glasovanje, tvrdi Hajdaj.
Promet na granici s Finskom i dalje pojačan
- Promet na jugoistočnoj granici Rusije s Finskom i dalje je pojačan, rekla je finska granična straža Reutersu. Broj ruskih državljana koji ulaze u zemlju se više nego udvostručio u odnosu na prošli tjedan, dodaju. Masovni bijeg Rusija počeo je nakon što je Vladimir Putin naredio djelomičnu mobilizaciju rezervista.
Počeli referendumi o pripajanju Rusiji
- Glasovanje o pripajanju Rusiji počelo je u samoproglašenoj Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, regiji Herson te Zaporižju, javlja agencija TASS. Radi se o regijama koje su pod ruskom kontrolom, a referendum su Ukrajina i Zapad prozvali ilegalnim i lažnim.
Zbog opasnosti od ukrajinskog granatiranja, lokalne vlasti navedenih područja pripremaju se pojačati mjere sigurnosti tijekom glasanja, prenosi TASS.
#Ukraine Russian propagandists are showing the preparation for the “referendum” in the occupied Kherson region of Ukraine pic.twitter.com/ev2Wa6rFsU
— Hanna Liubakova (@HannaLiubakova) September 23, 2022
Institut za rat: Rusi navodno mobiliziraju i studente
- Prisilna mobilizacija rezervista u Rusija će “malo vjerojatno stvoriti učinkovite vojnike”, objavio je Institut za proučavanje rata. Ruske vlasti već su počele kršiti obvezu o ograničavanju novačenja samo muškaraca s vojnim iskustvom. Snimke iz Rusije pokazuju kako policija odvlači i studente, navodno zbog mobilizacije, javlja Institut koji navodi i kako su pozivi za mobilizaciju počeli stizati onima koji su uhićeni u prosvjedima protiv rata.
U Rusiji uhićeno najmanje 1300 ljudi
- Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio djelomičnu mobilizaciju, najmanje 1300 ljudi je uhićeno diljem Rusije. Radi se o ljudima koji su sudjelovali u prosvjedima protiv rata, a prema nevladinim organizacijama, dio uhićenih odmah je regrutiran u vojsku. Više od pola uhićenih su žene, navodi nezavisna promatračka skupina OVD-Info.
Priprema se održavanje referenduma o pripajanju Rusiji
- Počele su pripreme za održavanje referenduma u četiri ukrajinske regije pod ruskom kontrolom. Radi se o Lugansku, Donjecku, Hersonu i Zaporižju, područjima koja čine ukupno 15 posto ukrajinskog teritorija. Glasanje o pripajanju Rusiji trajat će od petka do sljedećeg u utorka, a Ukrajina i saveznici već su dali do znanja da neće priznati rezultate referenduma koje nazivaju lažnima.