Uživo. Nova eksplozija u ruskom Belgorodu, raste broj stradalih; Plenković i Vučić sastali se sa Zelenskim
Pratimo 463. dan ruske invazije na Ukrajinu
Pratimo 463. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Novi napad na Kijev, poginulo troje ljudi
- Nastavlja se raketiranje na ruskom tlu
- Periferija Bahmuta još uvijek pod ukrajinskom kontrolom
- FSB: Otkrili smo plan, Amerika nas špijunira preko iPhonea
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Pentagon za Ukrajinu kupuje usluge Muskovog Starlinka
- Pentagon je sa Starlinkom, kompanijom Elona Muska koja pruža uslugu superbrzog širokopojasnog interneta, sklopio ugovor o kupnji satelitskih usluga za Ukrajinu. “Nastavljamo raditi s nizom globalnih partnera kako bismo osigurali da Ukrajina ima otporne satelitske i komunikacijske sposobnosti koje su im potrebne”, stoji u izjavi Pentagona.
Plenković se u Moldaviji susreo sa Zelenskim, pohvalio njegovo vodstvo i komunikaciju
- Premijer Andrej Plenković danas se u Moldaviji kratko susreo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, pohvalivši potom njegovu “stratešku” odluku da ostane u Kijevu na početku ruske invazije. Plenković je novinarima rekao da sa Zelenskim ima jako dobar odnos i redovitu komunikaciju te da je nedavno bio u Ukrajini zbog čega nije bilo potrebe za dužim bilateralnim susretom s ukrajinskim čelnikom, vrlo „traženim” na skupu u Moldaviji.
Premijer je hvalio način na koji Zelenski vodi ratom pogođenu državu. Posebno se „strateškom i najdalekosežnijom” istaknula odluka ukrajinskog vodstva da odluči ostati u Kijevu „u trenutku kad nisu znali kako će se to sve skupa završiti”. Plenković je pohvalio i „inteligentan i sustavan način” na koji Zelenskijeva vlada koristi digitalne tehnologije i društvene mreže te komunicira sa svojim građanima i međunarodnom zajednicom. Ukrajinski predsjednik time je doprinio da se održi „snažno jedinstvo međunarodne zajednice” u potpori Ukrajini, naglasio je premijer.
Vučić se sastao sa Zelenskim u Kišinjevu
- Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u Kišinjevu se sastao s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na marginama summita Europske političke zajednice u Moldaviji. “Imali smo korektan razgovor, ali odluku o sankcijama donose građani Srbije preko svog rukovodstva, a mi smo odluku donijeli u ožujku 2022. godine i odredili svoj stav. Srbija vodi svoju politiku, Srbija je samostalna i neovisna država, Srbija poštuje svoje interese”, rekao je Vučić.
Nova eksplozija u ruskom Belgorodu
- U Belgorodu se dogodila nova eksplozija, a i ima žrtava, rekao je tamošnji guverner Vjačeslav Gladkov, prenose ruske RIA Novosti. Društvenim mrežama šire se navodne snimke iz te ruske regije koja graniči s Ukrajinom. Prema preliminarnim podacima, bespilotna letjelica je pala na cestu.
⚡️Powerful explosion reported in #Belgorod. The street is closed. pic.twitter.com/39eAsM3olH
— KyivPost (@KyivPost) June 1, 2023
Šef Wagnera izjavio da bi se ubuduće mogli sudjelovati u obrani ruskog teritorija
- Šef ruske plaćeničke grupe Wagner sugerirao je da bi njihova iduća zadaća mogla biti obrana ruskog teritorija. Nakon višemjesečnih borbi u gradu Bahmutu, Wagnerovci žele “najmanje mjesec dana oporavka”, rekao je Jevgenij Prigožin ruskim vojnim izvjestiteljima. Potom je dodao da će njihove iduće borbe “najvjerojatnije biti na ruskom teritoriju”.
Eksplozije u Hersonu
- Ukrajinska televizija javlja da se nedaleko Hersona čuju eksplozije. U međuvremenu, vojna uprava grada Nova Kahovka, koji se nalazi u Hersonskoj regiji, tvrdi da je u napadima ubijena jedna osoba, a tri su ranjene. Inače, južni dio Hersonske regije nalazi se pod ruskom okupacijom, dok kijevska vlada kontrolira sjeverni dio regije.
Izlaze detalji o stradalima nakon ukrajinskog napada na ruski Belgorod
- Ruski državni medij Tass javlja da je 11 ljudi iz ruske regije Belgorod, koji su danas stradali u granatiranju, primljeno u bolnicu u gradu Belgorodu. Šef bolnice Roman Protsenko rekao je za ruske medije da je četvero njih na intenzivnoj njezi, a jedan je trenutno na operaciji. Rekao je da je u bolnici ukupno 27 civila koji su ozlijeđeni u sukobu, ali da nitko od njih nije toliko ozbiljno da bi ga trebalo prebaciti u Moskvu.
Stoltenberg: ‘Ukrajina se ima pravo braniti’
- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da se Ukrajina ima pravo braniti. Naime, novinari su ga pitali za komentar nedavnih napada na ruskom teritoriju, među kojima je i napad dronovima na Moskvu. “Imamo isto stajalište kao i na početku rata. Ruska agresija na Ukrajinu je kršenje međunarodnog prava, dok je pravo na samoobranu ugrađeno u povelju UN-a”, kazao je na konferenciji za novinare, prenosi Kyiv Independent.
Ukrajina: Rusija ponovno blokira sporazum o izvozu žitarica iz Crnog mora
- Ukrajinsko ministarstvo obnove priopćilo je danas da je dogovor o izvozu žitarica u Crnom moru, uz posredovanje UN-a, ponovno odgođen jer je Rusija blokirala registraciju brodova za sve ukrajinske luke. Rusija se za sada nije oglasila o navodnom blokiranju sporazuma.
Grlić Radman: NATO u procesu stvaranja novog formata suradnje s Ukrajinom
- Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak u Oslu da mu je drago da je NATO savez u postupku stvaranja novog, učinkovitijeg formata suradnje s Ukrajinom, za koji se nada da će biti dogovoren do nadolazećeg samita saveza u Vilniusu.
“Ovo je još jedna prilika za plodnu raspravu o metodama za dugoročnu, održivu i odgovarajuću pomoć NATO-a za Kijev”, rekao je Grlić Radman u Oslu na neformalnom sastanku šefova diplomacija članica Sjevernoatlantskog saveza, koji predstavlja uvod u srpanjski samit u Vilniusu. Ministar je istaknuo da je ponosan što je hrvatska vlada donirala 500.000 eura za Sveobuhvatni paket pomoći za Ukrajinu i doprinijela s polovicom hrvatske flote helikoptera.
“Hrvatska redovito pruža humanitarnu pomoć i sklonište za tisuće ukrajinskih izbjeglica. Nadalje, pomoći ćemo našim iskustvom iz Domovinskog rata, uključujući i projekt psihološke pomoći za veterane i programe razminiravanja”, dodao je Grlić Radman. Rekao je da će jedna od tema današnjeg sastanka biti kako učiniti NATO-ovu obranu i odvraćanje što je moguće učinkovitijima. Što se tiče ulaganja u obranu, istaknuo je da će “dva posto BDP-a biti novi kriterij i minimum za saveznike”. “Konačno, raspravit ćemo o potrebi uže suradnje s partnerima. Hrvatska, koja ima ulogu NATO-ove kontaktne točke u Australiji, vidi veliku važnost proširene suradnje s indo-pacifičkim partnerima. Također, zalažemo se za okupljanje ranjivih partnera, Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije, tijekom nadolazećeg samita u Vilniusu”, rekao je Grlić Radman.
Njemačka i Francuska nisu posve složni oko ulaska Ukrajine u NATO
- Volodimir Zelenskui, ukrajinski predsjednik, želi da zemlja što prije postane članica NATO-a i Europske unije. Što se tiče prve točke, šef saveza Jens Stoltenberg rekao je kako su sve zemlje članice za to, no postoji određeno neslaganje u mišljenjima kako bi se to trebalo dogoditi. Francuska, piše Bloomberg, želi progurati direktan put zemlje u NATO, dok Njemačka ipak ima rezervacije i poziva na oprez, uzimajući u obzir rat u zemlji koji traje od veljače 2022. godine.
Francuska ministrica Catherine Colonna tako navodi da, premda to nije pitanje za danas, treba učiniti nešto konkretno, no njena njemačka kolegica Annalena Baerbock tvrdi da se o novom članstvu ne može govoriti usred aktualnog rata. Ova tema izrazito je važna, ali i osjetjiva uzimajući u obzir članak 5. NATO-a. Zelenski, pak, neprestano traži sigurnosna jamstva i ulazak države u savez, čime bi ušla pod njihov obrambeni kišobran.
Turska će odlučiti o ulasku Švedske u NATO kroz mjesec dana?
- Turska bi odluku o tome hoće li ratificirati zahtjev Švedske za članstvo u NATO-u trebala donijeti kroz mjesec dana prije summita Sjevernoatlantskog saveza u srpnju, rekao je izvor za rusku agenciju Tass. “Glavni zahtjev Turske zapravo je ispunjen: Švedska je donijela izmjene i dopune svog antiterorističkog zakonodavstva, koje su stupile na snagu. Dakle, možemo očekivati da će Ankara donijeti odluku prije početka summita NATO-a 11. srpnja. Sad će biti teže Ankari da nastavi odupirati se tome da da zeleno svjetlo Stockholmu”, rekao je izvor za Tass.
Rusija okrivila Ukrajinu za granatiranje Belgoroda
- Snažno granatiranje potaknulo je djelomičnu evakuaciju civila iz regije Belgorod u Rusiji, a vojnici su danas odbili tri pokušaja upada duž granice s Ukrajinom. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je danas odbilo tri prekogranična napada u blizini grada Šebekina i optužilo Ukrajinu da koristi ono što je nazvalo “terorističkim formacijama” za izvođenje pokušaja napada na ruske civile. “Samozatajnim akcijama ruskih vojnika odbijena su tri napada ukrajinskih terorističkih formacija. Nisu dopuštene povrede državne granice”, poručili su. Ministarstvo je priopćilo da je ubijeno više od 30 ukrajinskih boraca, zajedno s četiri uništena oklopna vozila. Ove tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Šef Wagnera rusku vojsku naziva ‘klaunovima’, postavlja im uvjete
- Wagnerova skupina voljna je nastaviti borbu u Ukrajini ako dobije odvojeni dio fronte bez potrebe da ovisi o “klaunovima” koji upravljaju oružanim snagama Kremlja, rekao je najmoćniji šef ruskih plaćenika. Proslavljajući svoj 62. rođendan danas u trening kampu, šef Wagnera Jevgenij Prigožin također je potvrdio da će njegovi ljudi konačno napustiti istočni ukrajinski grad Bakhmut 5. lipnja nakon što ga predaju ruskoj vojsci.
“Ako je cijeli lanac (zapovijedanja) 100% neuspješan i vodit će ga samo klaunovi koji ljude pretvaraju u meso, onda nećemo sudjelovati u tome”, rekao je Prigozhin, koji je poznat po svojim psovljivim komentarima. Prigožin je rekao da su se njegovi ljudi željeli odmoriti u kampovima u Ukrajini pod ruskom kontrolom oko mjesec dana i da će onda stvari postati jasnije. “Bila je to teška godina. Onda ćemo vidjeti kako će biti”, rekao je.
Borrell: Europski samit poslat će Rusiji ‘snažnu poruku’ jedinstva
- Šef diplomacije Europske unije Josep Borrell je u četvrtak rekao da se nada da će susret gotovo 50 europskih čelnika u Moldaviji poslati “snažnu poruku” Rusiji. Samit, koji se održava u moldavskom gradu Bulboaca, 20-ak kilometara od granice s Ukrajinom, trebao bi pokazati da je Europa ujedinjena u obrani međunarodnog poretka, kazao je.
“Važno je da ova poruka dopre do Rusije”, rekao je Borell, nakon što je stigao na sastanak na koji Rusija i Bjelorusija nisu pozvane. Rusija nije tamo zato što ju organizatori nisu htjeli pozvati, nego zato što je ruski predsjednik Vladimir Putin isključio svoju zemlju iz europske zajednice započinjanjem neopravdanog rata protiv Ukrajine, dodao je.
Vlasti u Belgorodu negiraju da je došlo do probijanja granice
- Tass javlja da vlasti u Belgorodu niječu da je došlo do upada na granicu Rusije. “Operativni stožer regije Belgorod demantirao je u četvrtak informaciju koja se proširila društvenim mrežama da je došlo do proboja postrojbi oružanih snaga Ukrajine u području Šebekina. Operativni stožer službeno izjavljuje da su ove informacije lažne i da ne odgovaraju stvarnosti. Situacija u gradskoj četvrti Šebekinski je teška, čuju se zvuci borbe, granatiranje je u tijeku. Oružane snage Ruske Federacije rade, ali nema proboja Oružanih snaga Ukrajine”, navodi se u poruci.
Ruski mediji oduševljeni Milanovićevom kritikom pozdrava “Slava Ukrajini”
- Predsjednik Zoran Milanović ponovno je naišao na oduševljenje ruskih medija, ovaj put jer je žestoko kritizirao korištenje ukrajinskog pozdrava “Slava Ukrajini”. RIA piše da se hrvatski predsjednik usprotivio “nacionalističkom pozdravu ‘Slava Ukrajini’”. Spominju kako je taj pozdrav izjednačio s pokličem ‘Za dom spremni’ za koji napominju da je “pozdrav hrvatskih ustaša – nacista, koji je službeno zabranjen.” Dodaju i da je ‘Slava Ukrajini’ usporedio sa ‘Za dom spremni’ te prenose njegove opaske o kanadskim liderima.
Cijelu njegovu izjavu prenio je i ruski TASS, koji napominje kako je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ranije podsjetila kako je taj pozdrav postao službenim pozdravom ukrajinskih nacionalist koji je u Rusiji zabranjen 1939. godine. Isti taj potez osudili su, pak, ukrajinski mediji, koji su napomenuli da se taj pozdrav koristi još od 19. stoljeća i da nema fašistčke tendencije.
FSB: Otkrili smo plan, Amerika nas špijunira preko iPhonea
- Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) rekla je u četvrtak da je otkrila zavjeru američke agencije za nacionalnu sigurnost (NSA). tvrde da su koristili malware za probijanje sigurnosti na Apple telefonima. FSB je rekao da je zaraženo nekoliko tisuća Appleovih telefona, uključujući one domaćih ruskih pretplatnika.
Ruska obavještajna agencija također je rekla da su ciljani telefoni koji pripadaju stranim diplomatima u Rusiji i bivšem Sovjetskom Savezu, uključujući one iz članica NATO-a, Izraela, Sirije i Kine. “FSB je otkrio obavještajnu akciju američkih specijalnih službi korištenjem mobilnih uređaja Apple”, stoji u priopćenju FSB-a. Ni Apple ni NSA nisu odmah odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar poslane e-poštom.
Novi problem: Je li sklonište u Kijevu za vrijeme napada bilo otvoreno?
- Kijevske vlasti istražuju zašto se sklonište za bombe nije otvorilo za stanovnike tijekom noćnog napada, rekao je gradonačelnik regije Vitalij Kličko. Dok su projektili ponovno padali na glavni grad Ukrajine, stanovnici su otkrili da ne mogu pristupiti skloništu u zdravstvenoj ustanovi u okrugu Desnyan.
“Stručnjaci općinskog odjela za sigurnost otišli su u polikliniku u okrugu Desnyan i na licu mjesta istražuju zašto nije bilo pristupa skloništu u poliklinici”, rekao je Kličko u poruci Telegrama. „Voditeljica zdravstvene ustanove i pročelnik kotara odgovorni su za rad skloništa i moraju pratiti rad skloništa koja su na planu grada. Sve odluke o postupanju odgovornih osoba bit će donesene danas i odmah”, rekao je.
Ruski partizani se javili: Pozdrav s ukrajinsko-ruske granice
- Jutros su se pojavili zasad nepotvrđeni navodi da se žestoke borbe provode na gradnici Rusije i Ukrajine. Na Twitteru su se sad javili ruski partizani, imena legija “Sloboda Rusiji”. “”Naša braća šalju pozdrave s Ukrajinsko-ruske granice. Naša se borba nastavlja. Čekajte nas”, stoji u objavi na Twitteru. Nexta objavljuje jedan njihov navodni video u kojem mole ljude da ostanu kod kuće, jer se provode novi napadi na ruskom teritoriju.
The #Russian Volunteer Corps and the Freedom of #Russia Legion announced new attacks on the territory of the Russian Federation. pic.twitter.com/86FFE6XIgW
— NEXTA (@nexta_tv) June 1, 2023
Our brothers send their greetings from the Ukrainian-Russian border. Our struggle continues.
Wait for us! pic.twitter.com/c7nyBOYQYs
— “Liberty of Russia” Legion (@legion_svoboda) June 1, 2023
NATO čuva nebo Moldavije dok se okupljaju europski čelnici
- NATO će nadzirati nebo iznad Moldavije dok se više od 40 europskih čelnika okuplja u četvrtak na samitu blizu ukrajinske granice kako bi iskazali potporu objema zemljama dok Kijev priprema protuofenzivu u borbi protiv ruskih snaga.
Okupljanje 27 država članica EU-a i 20 drugih europskih zemalja u dvorcu duboko u Moldaviji, zemlji vina, samo 20 kilometara od ukrajinskog teritorija predstavlja sigurnosni i organizacijski izazov za zemlju od 2,5 milijuna ljudi smještenu između Ukrajine i članice NATO-a, Rumunjske.
NATO-ovi zrakoplovi sustava za zračno upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadzirat će nebo iznad mjesta održavanja samita do petka, stoji u priopćenju Saveza.
Šef NATO-a putuje u Ankaru na razgovor o Švedskoj
- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će otputovati u Ankaru kako bi razgovarali o članstvu Švedske u NATO-u u “bliskoj budućnosti”. Šef obrambenog saveza rekao je da bi njegova poruka turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu bila da je u interesu cijelog NATO-a da se Švedska pridruži skupini.
“Razgovarao sam s predsjednikom Erdoganom ranije ovog tjedna… a također ću otputovati u Ankaru u bliskoj budućnosti kako bih nastavio razgovarati o tome kako možemo osigurati najbrži mogući pristup Švedske”, rekao je tijekom dvodnevnog sastanka vanjskih poslova NATO-a ministri u Oslu. Rekao je da su se svi NATO saveznici složili da će Ukrajina s vremenom postati članica saveza.
“Svi saveznici se slažu da Moskva nema pravo veta na proširenje NATO-a”, dodao je. “Krećemo, saveznici se slažu da Ukrajina postane članica.” Prošlog tjedna objavljeno je da će se ministri vanjskih poslova Švedske i Turske sastati “uskoro” kako bi razgovarali o odgođenoj kandidaturi Stockholma za pridruživanje NATO-u.
Na ruskoj državnoj TV prva javna kritika Putina
- U svojem dnevom izvještaju, britansko ministarstvo obrane ukazalo je na prvu javnu kritiku aktualne vlasti na državnoj televiziji. Podsjetili su na ovotjedni nastup oporbenog političara Borisa Nadeždina na ruskoj televiziji, u kojem je pozvao na izbor novog predsjednika 2024. godine, kako bi se ponovno izgradili normalni odnosi s Europom. “Nadeždin je bio glasni kritičar rata od invazije, ali ovo je vrlo vjerojatno prvi poziv da Putin bude smijenjen na ruskoj državnoj televiziji od početka”, kažu u izvješću.
Institut za rat: Odgovor Moskve neće zadovoljiti nacionaliste
- U novoj analizi, Institut za proučavanje rata komentirao je nedavne napade na ruski teritorij. Kažu da službeni odgovori iz Moskve “i dalje vjerojatno nisu dovoljni da zadovolje želju ruskog ultranacionalističkog informacijskog prostora za eskalacijom rata”. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov, koji je evakuirao djecu iz pograničnih područja, pozvao je ruske snage da zauzmu Harkiv kako bi stvorili barijeru između Belgoroda i Ukrajine.
No, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentirati Gladkovljeve izjave ranije ovog tjedna i u srijedu je rekao da Moskva ne planira proglasiti izvanredno stanje nakon napada dronom na Moskvu u utorak.
Periferija Bahmuta još uvijek pod ukrajinskom kontrolom
- Zamjenica ukrajinskog ministra obrane rekla je da jugozapadna periferija Bakhmuta ostaje pod kontrolom ukrajinskih obrambenih snaga. U objavi na Telegramu, Hanna Maliar rekla je da Ukrajina također kontrolira ulaz u ratom pogođeni grad na istoku zemlje. Odbacila je izvještaje da je područje postalo “smireno” – rekavši da Rusija “mijenja svoje alate” i da je topnička vatra pojačana, a današnje granatiranje “srazmjerno vremenu najžešćih bitaka za Bakhmut”.
Rusi: Novi napad na ruski grad
- Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov iznio je informacije o granatiranju ruskog pograničnog grada Šebekina. Kaže kako je u napadima koji su se dogodili u ponoć, u 3:40 te u 5:15 ozlijeđeno pet osoba. “Oružane snage Ukrajine pucale su na centar i periferiju grada”, dodao je. Direktno je pogođena privatna stambena zgrada.
Troje mrtvih u napadu na Kijev
- U zračnom napadu na ukrajinski glavni grad u četvrtak rano ujutro tri su osobe poginule, među njima jedno dijete, priopćili su gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko i vojne vlasti. “Tri osobe su poginule, a četiri su ranjene u Desnjanskom okrugu”, objavila je vojna uprava Kijeva na Telegramu. Napad je izveden sa zemlja, a Ukrajina je sve projektile oborila. Smrti su izazvane padom ostataka na tlo. Najmanje 14 ljudi je ozlijeđeno a među ubijenima je i jedno dijete, dodao je isti izvor.
Kličko je na Telegramu napisao: “Po prvim informacijama dobivenim od spasilačkih ekipa, troje mrtvih, među kojima dvoje djece i četvero ranjenih pronađeno je” u tom dijelu Kijeva. Oko 7.30 ujutro po kijevskom vremenu oglašena je nova uzbuna, ali se ništa nije dogodilo. Ovog tjedna na ukrajinski glavni grad je ispaljeno nekoliko ruskih raketa. U ponedjeljak su Kijevljani morali potražiti sklonište zbog neuobičajenog napada tijekom dana.
Rusija evakuira djecu s područja uz granicu s Ukrajinom
- Rusija je u srijedu počela evakuirati djecu iz mjesta blizu granice s Ukrajinom koja su zadnjih dana pod jakom topničkom vatrom, pošto je Kremlj ocijenio da je situacija “alarmantna”. Napadi su zaredali na ruskom tlu zadnjih tjedana, a vrhunac je bio u utorak kada je dronovima napadnuta Moskva, nakon prošlotjednog spektakularnog upada ukrajinskih snaga u Belgorodsku oblast, uz ukrajinsku granicu.
Ruske snage, koje od veljače 2022. vode ofenzivu na Ukrajinu, izvele su pak ovog tjedna nekoliko kampanja masovnih udara na glavni grad Kijev raketama i bespilotnim letjelicama s eksplozivom. U srijedu je guverner Belgoroda objavio početak evakuacije djece iz dvaju naselja u okolici pod jakom topničkom i minobacačkom paljbom.
“Danas će prva skupina tristotinjak djece biti otpravljena u Voronjež”, oko 250 km sjeveroistočno od Belgoroda, dalje od ukrajinske granice, rekao je Vjačeslav Gladkov. Više od 1.000 djece evakuirat će se u druge oblasti idućih dana, dodao je. Odluka je donesena zbog “pogoršanja” situacije u toj oblasti na koju je samo u utorak palo oko 260 topničkih i minobacačkih granata, rekao je Gladkov.
“Doista smo zabrinuti zbog ovakve situacije. Bombardiranje civilnih meta se nastavlja” u Belgorodu, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmtirij Peskov. “Nismo čuli nijednu riječ osude sa Zapada”, rekao je. “Situacija je doista alarmantna. Poduzimamo mjere”, dodao je kratko, ne obrazlažući.