Uživo. Ukrajinci su orni, vesele se niskim temperaturama: 'Naša vojska će lakše jurišati po smrznutom tlu'

Pratimo 282. dan ruske invazije na Ukrajinu

A Ukrainian tank rolls on a road near Bakhmut, in the Donetsk region, on November 30, 2022, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by ANATOLII STEPANOV / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 282. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Procurili tajni dokumenti: Putin planirao Ukrajinu zauzeti u 10 dana
  • Proruske vlasti najavile evakuaciju s istočne obale Dnjepra
  • Ukrajina: Izgubili smo između 10.000 i 13.000 vojnika
  • Vlade EU uvjetno su se složile s ograničenjem cijena ruske nafte
  • Zelenski: Istražujemo ogranak pravoslavne crkve povezan s Rusijom

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Ukraijnski dužnosnik: ‘Vjerojatnost značajnih razgovora s Rusijom je između male i nikakve’

  • Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane, reagirao je na mogućnost razgovora između SAD-a i Rusije, pa rekao da je “normalno da naši partneri traže način da nađu rješenje”. No, rekao je za Sky News da je “vjerojatnost smislenih pregovora s Kremljom između male i nikakve”, te da će “Ukrajina stoga morati poraziti svog protivnika na bojnom polju”. “Stav Ukrajine ostaje da će Moskva morati početi povlačiti svoje trupe i “to se neće promijeniti”, rekao je Sak.

“To je bio naš preduvjet o kojem se ne može pregovarati za bilo kakve razgovore, gotovo od prvog dana ove velike invazije”, rekao je. Dužnosnik je dodao da prije nego što dođe do pregovora Ukrajina mora “obnoviti teritorijalni integritet unutar međunarodno priznatih granica”. To sugerira da je Ukrajina još uvijek spremna vratiti teritorije koje je Rusija okupirala od 2014., uključujući Krim i dijelove regije Donbas, jer su oni međunarodno priznati kao dio Ukrajine.


Čini se da su u tijeku planovi za evakuaciju gradova pod ruskom kontrolom u Zaporožju

  • Unatoč poricanju proruskih dužnosnika u južnoj regiji Zaporožje, čini se da postoje planovi za evakuaciju civila iz nekoliko gradova koje su okupirale ruske snage, piše CNN. Pripreme dolaze dok ukrajinske snage pojačavaju napade na ruske zalihe oružja i streljiva iza linija bojišnice. Na društvenim mrežama objavljene su slike obavijesti u gradu Vasilivka, koji je pod ruskom kontrolom i blizu jedine točke prijelaza između teritorija za koji Rusi tvrde da je njihov i teritorija koji drže Ukrajinci.

U obavijesti na ruskom jeziku stoji: “Uprava okruga Vasilivka upozorava! Zbog priprema za moguću evakuaciju stanovnika grada i okruga, te osiguravanja sigurnosti građana, pripremaju se odgovarajuće mjere.” Također se traži od ljudi da se registriraju lokalnoj vojnoj upravi.

Ivan Fedorov, ukrajinski gradonačelnik okupiranog Melitopolja, tvrdio je na svom Telegram kanalu da su ruske snage u Vasilivki postale zabrinute i da su se “sakrile iza civila kao živi štit”. “Ljudima koji su išli iz Zaporožja podržati svoje najmilije u okupacijskoj zoni nije bio dopušten prolaz na kontrolnom punktu u Vasilivki. Okupatori su ostavili civile da provedu noć na cesti na temperaturama ispod nule. Kažu da se boje granatiranja, pa su postavili konvoj civilnih automobila ispred svoje vojne baze”, ustvrdio je.


Vlade EU uvjetno su se složile s ograničenjem cijena ruske nafte

  • Poljska je pristala na dogovor EU-a o ograničenju cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu, što znači da blok može krenuti u službeno odobrenje ograničenja. Varšava je ranije blokirala odobravanje ograničenje cijene dok je ispitivala može li se gornja cijena zadržati ispod tržišne cijene. Međutim, uz odobrenje Poljske, EU sada može pokrenuti pisani postupak za odobravanje sporazuma i vjerojatno će ga službeno objaviti ovog vikenda.

Ograničenje cijena bit će ključni korak za Zapad jer mu je cilj spriječiti skokove cijena i lišiti Vladimira Putina financiranja. Ograničenje će spriječiti iznenadni gubitak ruske nafte u svijetu koji bi doveo do novog porasta cijena energije i veće inflacije goriva. Međutim, neki su kritizirali brojku od 60 dolara kao nedovoljno nisku za jedan od glavnih izvora prihoda Rusije.


Proruske vlasti najavile evakuaciju s istočne obale Dnjepra

  • Proruske vlasti u južnoj ukrajinskoj regiji Herson u petak su objavile da će početi evakuirati ljude smanjene pokretljivosti iz okupiranog grada Kakovka, što je dio šireg razmještanja civila s istočne obale rijeke Dnjepar. Rusija je prošli mjesec napustila zapadnu obalu – uključujući grad Herson – u jednom od najvećih povlačenja u ratu u Ukrajini. Povlačenje znači da široki Dnjepar sada predstavlja bojišnicu rata na jugu zemlje, dok obje strane razmjenjuju žestoku vatru sa svojih pozicija na suprotnim obalama.

Uprava Kakovke koju je postavila Rusija objavila je da će nepokretne osobe biti odvedene u okrug Heničesk na jugoistoku. “Pobrinite se za sebe i sebi bliske!”, pisalo je u objavi na Telegramu u kojoj vlasti ohrabuju ljude da se prijave za evakuaciju. Prije nego što se odrekla Hersona, Rusija je evakuirala desetke tisuća stanovnika u operaciji koju je Ukrajina opisala kao prisilnu deportaciju. Vlasti Hersona sada poziva ljude da napuste dijelove istočne obale, a onima koji to učine obećavaju da će se drugdje pobrinuti za njih.


Ukrajinski dužnosnici nadaju se da će hladno vrijeme pomoći mobilnosti vojnika u Luhansku

  • Ukrajinski dužnosnici kažu da se nadaju da će vrijeme postati hladnije u regiji Luhansk, pa zalediti blato koje je ometalo napredovanje trupa. Serhij Haidai, šef vojne uprave regije Luhansk, rekao je da “kako se vrijeme mijenja, zima uzima danak. Nadam se da će temperature ispod nule pomoći našoj vojsci.” Haidai je za ukrajinsku televiziju rekao da su blatnjavi uvjeti utjecali na mobilnost jedinica duž linije bojišnice koja je postala uglavnom statična.

“Još prošli tjedan su se naši vojnici vraćali s bojišnice prekriveni blatom i zemljom. Oprema je svaki čas mogla zaglaviti u blatu. Blata je bilo na sve strane. No, jučer smo vidjeli da je tlo smrznuto i tvrdo, pa se oprema može kretati bolje i malo brže”, rekao je Haidai. Ukrajinske snage istražuju duž linija koje se protežu sjever-jug kroz Harkiv i Luhansk od ruske granice do industrijskog pojasa gradova kao što su Kremina i Rubižne. Haidai je rekao da su ukrajinske trupe blizu Kremine, samo “nekoliko kilometara od grada”.

“Postoje naznake da Rusi shvaćaju da neće zadržati Kreminu. Oni grade drugu i prilično jaku crtu obrane u blizini Starobilska. Grad Rubižne ne može biti jaka utvrda, jer su Rusi uništili 50 posto grada. Stoga, neće još dugo tamo držati obranu. Međutim, to neće biti lak hod za našu vojsku, jer su okupatori na to područje dovezli golemu količinu tehnike i ljudstva”, rekao je.

Haidai je također rekao da su ukrajinski udari nastavljeni na ruske položaje iza bojišnice. “Ruske vojarne, mjesta nakupljanja opreme i skladišta streljiva neprestano eksplodiraju. Ruske jedinice koje su prebačene iz regije Herson sada su koncentrirane oko Starobilska. Tamo postavljaju liniju obrane”, rekao je. Haidai je rekao da se u Luhansku nalaze različite ruske jedinice, novomobilizirane ruske jedinice, osuđenici, kao i čečenski i burjatski borci, te tvrdi da se “veliki broj dodatnih kontrolnih točaka pojavljuje čak i na malim cestama koje su postavljene za hvatanje dezertera”, prenosi CNN.


Turska do sljedećeg proljeća očekuje ‘jasnu sliku’ o ratu

  • Turska očekuje “jasnu sliku” o ratu do sljedećeg proljeća, rekao je njezin ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, dok se borbe nastavljaju, a Putin je dao do znanja da je otvoren za pregovore. Prema Reutersu, rekao je:

“Sada Ukrajina napreduje na terenu, ponovno preuzimajući neke od svojih okupiranih teritorija. No, Rusija zauzvrat namjerno gađa civilnu infrastrukturu. Dakle, život postaje težak posebno Ukrajincima, a i svima nama. Mislim da ćemo prije proljeća imati jasnu sliku o prekidu vatre ili primirju ili pregovaračkom stolu, ali nećemo odustati. Kao Turska nastavit ćemo naše napore”, rekao je.

Ruski rat protiv Ukrajine postao je kompliciraniji s borbama na terenu koje su postajale sve žešće, rekao je Cavusoglu, dodajući da bi neke zapadne zemlje trebale učiniti više kako bi pridobile dvije strane za pregovarački stol.


SAD planira premjestiti sustave protuzračne obrane s Bliskog istoka u Ukrajinu

  • Nakon obećanja da će Ukrajini osigurati sustave protuzračne obrane, SAD surađuje sa zemljama Bliskog istoka na premještanju nekoliko sustava. Izvršni direktor Raytheon Technologies, Greg Hayes, rekao je da SAD planira poslati Nacionalne napredne raketne sustave zemlja-zrak (NASAMS) u Ukrajinu u sljedećih tri do šest mjeseci. “Na Bliskom istoku raspoređeni su NASAMS-ovi, a neki od naših saveznika u NATO-u, kao i mi u SAD-u, radimo s nekoliko bliskoistočnih zemalja koje trenutno koriste NASAMS-ove i pokušavamo ih usmjeriti natrag u Ukrajinu”, rekao je.

To bi bilo brže od izgradnje sustava u SAD-u, rekao je, jer njihova proizvodnja traje oko dvije godine. SAD će obnoviti zalihe na Bliskom istoku u sljedeće dvije godine, rekao je Hayes. Bidenova administracija morat će odobriti planove, ali za sada još nije komentirala to pitanje. Ukrajina je više puta pozivala na slanje NASAMS, za koji kaže da bi pomogao u suprotstavljanju ruskim raketnim napadima.


Disney Channel prestaje s emitiranjem u Rusiji

  • Disney Channel je posljednja zapadna tvrtka koja je povukla svoje operacije iz Rusije nakon invazije Moskve. List Kommersant izvijestio je da će Disney Channel prestati emitirati u Rusiji od 14. prosinca. Zamijenit će ga novi dječji kanal pod nazivom Solntse, što na ruskom znači “sunce”. Tvrtka Walt Disney nije odmah komentirala izvješće. U ožujku je priopćeno da Disney pauzira sve poslove u Rusiji, uključujući licenciranje sadržaja i proizvoda, ali da će nekim kanalima trebati neko vrijeme da se pauziraju zbog ugovornih obaveza.

Ukrajina zabranjuje vjerske organizacije povezane s Rusijom

  • Ukrajina je u petak zabranila djelovanje vjerskih organizacija “povezanih s centrima utjecaja” u Rusiji i rekla da će ispitati veze između ukrajinske i ruske pravoslavne crkve, izvještava The Telegraph. Ukrajinski predsjednik Zelenski potpisao je dekret kojim se donosi odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu o uvođenju osobnih sankcija protiv predstavnika vjerskih organizacija povezanih s Rusijom.

Dekretom Zelenskog dodatno je predviđeno ispitivanje Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata, jednog od dva pravoslavna tijela u Ukrajini nakon raskola koji je 2019. rezultirao uspostavom crkve neovisne o ruskoj crkvi. Ukrajinski dužnosnici sumnjaju da Ukrajinska pravoslavna crkva promiče proruske stavove i da neki svećenici možda aktivno surađuju s Rusijom. Moskovski patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, opravdao je ruski rat u Ukrajini kao dio “metafizičke borbe” za sprječavanje liberalnog ideološkog nasrtaja sa Zapada.


UN istražuje jesu li napadi na kritičnu infrastrukturu ratni zločini

  • Istražitelji koje je imenovao UN ispituju jesu li ruski napadi na kritičnu infrastrukturu u Ukrajini ratni zločini, rekao je u petak jedan od članova inspekcijskog tima. Rusija uništava elektroenergetsku infrastrukturu Ukrajine od početka listopada, uzrokujući nestanak struje i ostavljajući milijune bez grijanja dok temperature padaju, izvijestio je Reuters. Rusija kaže da napadi nisu usmjereni na civile i da im je cilj smanjiti sposobnost Ukrajine da se bori i potaknuti je na pregovore – iako Kijev kaže da su takvi napadi ratni zločin.

“Dio analize kojom se trenutačno bavimo je predstavljaju li napadi ratne zločine”, rekao je Pablo de Greiff na konferenciji za novinare, govoreći iz Kijeva. Ako to učine, tim će razraditi što “može učiniti kako bi doprinio odgovornosti za takve zločine”, dodao je. Tročlano istražno povjerenstvo koje je u ožujku osnovalo Vijeće za ljudska prava UN-a već je zaključilo da je Rusija počinila ratne zločine na područjima koja je okupirala u Ukrajini. Moskva takve optužbe redovito odbacuje kao medijsku kampanju i klevetanje.


Šef IAEA-e nada se dogovoru o zaštiti NE Zaporožje do kraja godine

  • Glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je kako se nada da će do kraja godine postići dogovor s Rusijom i Ukrajinom o zaštiti nuklearne elektrane Zaporožje. “Moja je obveza postići rješenje što je prije moguće. Nadam se do kraja godine. Znam da ruski predsjednik Putin prati proces i ne isključujem novi sastanak s njim uskoro, kao i s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim”, rekao je Grossi u intervjuu za talijanske novine La Repubblica objavljenom u petak.

Grossi je pokušavao pridobiti Ukrajinu i Rusiju da pristanu na format demilitarizirane zone oko elektrane, koja je nekoliko puta oštećena različitim oblicima vatrenog oružja. “Postoji konkretan prijedlog o osiguranju Zaporožja i postignut je važan napredak. Dvije strane se sada slažu oko nekih osnovnih načela. Prvo je ono zaštite: to znači prihvaćanje da se ne puca ‘na’ postrojenje i ‘iz’ postrojenja. Drugo je priznanje da je IAEA jedini mogući put naprijed: to je bila srž mog sastanka s predsjednikom Putinom u St. Petersburgu 11. listopada,” rekao je za La Repubblicu.

“Rusija nije protiv sporazuma i principa zaštite elektrane”, dodao je Grossi. Što se tiče ukrajinske strane, Grossi je rekao: “Povlačenje naoružanja iz tvornice je ono što Ukrajinci, razumljivo s njihove točke gledišta, zahtijevaju. I to bi i dalje bilo dio cjelokupnog sporazuma.”


Moskva je ‘ogorčena’ odlukom Francuske da podupre sud za ratne zločine

  • Rusija je rekla da je “ogorčena” odlukom Francuske da podrži planove o osnivanju suda za potencijalne ratne zločine počinjene u Ukrajini. “Zahtijevamo da francuski diplomati, koji su toliko pažljivi prema pitanjima ljudskih prava, ne dijele ljude na ‘prave’ i ‘pogrešne’, ‘naše’ i ‘nenaše'”, rečeno je iz ruskog ministarstva vanjskih poslova. Francuska je bila prva velika zapadna zemlja koja je javno podržala planove o osnivanju posebnog suda za suđenje visokim ruskim dužnosnicima za zločin agresije u Ukrajini.

Izjava ruskog ministarstva uslijedila je nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla da podupire te planove. Ako bi tribunal počeo s radom, sudio bi onima s ovlastima odlučivanja koji su navodno bili uključeni u počinjenje zločina i agresije u Ukrajini. Vjerojatno bi to uključivalo nekolicinu ljudi, potencijalno uključujući Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i ministra obrane Sergeja Šojgua.


Putin i njemački kancelar Scholz razgovarali sat vremena

Njemački kancelar Olaf Scholz i Vladimir Putin telefonski su razgovarali gotovo sat vremena. Putin je rekao Scholzu da je smjer Njemačke i Zapada prema Ukrajini “destruktivan” te je navodno pozvao Berlin da preispita svoj pristup sukobu koji je započeo u veljači. Njemačka vlada potvrdila je da su se razgovori između Scholza i Putina dogodili nedavno. Scholz je navodno pozvao Putina da pronađe diplomatsko rješenje za rat, “uključujući povlačenje ruskih trupa”, piše Sky News.


Na adrese ukrajinskih veleposlanstava stigli krvavi paketi sa životinjim očima

  • Nekoliko ukrajinskih veleposlanstava u inozemstvu, među kojima i veleposlanstvo u Zagrebu, primilo je “krvave pakete” sa životinjskim očima, objavilo je u petak ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

Paketi, natopljeni tekućinom karakteristične boje i mirisa, poslani su ukrajinskim veleposlanstvima u Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, generalnim konzulatima u Napulju i Krakowu i konzulatu u Brnu, objavio je na Facebooku glasnogovornik Oleg Nikolenko.

Ovaj incident događa se nakon niza pisama bombi poslanih na različite adrese u Španjolskoj, uključujući ukrajinsko veleposlanstvo u Madridu.


Finska premijerka: Europa se previše oslanja na SAD

  • Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je da se Europa previše oslanja na SAD za svoju sigurnost, rekla je u petak finska premijerka Sanna Marin. Govoreći u think-tanku u Sydneyju, Marin se zauzela za jačanje europskih obrambenih kapaciteta uključujući proizvodnju oružja.

“Moram biti posve iskrena s vama, Europa sada nije dovoljno snažna. Bez Sjedinjenih Država bili bismo u neprilici”, rekla je Marin u Institutu Lowy. Dodala je da je razgovarala s mnogim američkim političarima koji su rekli da misle da bi Europa trebala biti snažnija. “Sjedinjene Države daju puno oružja, puno financijske pomoći, puno humanitarne pomoći Ukrajini, a Europa još nije dovoljno snažna”, rekla je.


Troje ljudi poginulo u ruskim napadima na Herson

  • Tri su osobe ubijene, a sedam ranjeno u ruskom granatiranju južne ukrajinske regije Herson u protekla 24 sata, rekao je regionalni guverner Jaroslav Januševič. Na Telegramu je napisao i da su ruske trupe u tom razdoblju Herson i druge dijelove regije bombardirali 42 puta

Rusi kažu da Ukrajina priprema ‘kemijsku provokaciju’

  • Ruski predstavnik u Organizaciji za zabranu kemijskog oružja rekao je kako američki plaćenici pomažu Ukraini u pripremi ‘provokacije’ kemijskim oružje. Riječ je o vojnicima koji rade na ugovor iz savezne države Nevada, rekao je Aleksandar Šulgin za kanal Rossiya 24. “Ali Amerikanci to odbijaju, kažu da je to dezinformacija s ruske strane”, kazao je.

Ukrajina: Ubili smo više od 90.000 ruskih vojnika

  • Više od 90.000 ruskih vojnika ubijeno je od izbijanja rata s Ukrajinom u veljači, tvrde ukrajinske oružane snage. U svojoj posljednjoj procjeni, Ukrajina je rekla da je 90.090 neprijateljskih vojnika poginulo u ratu, što je povećanje od 650 u odnosu na procjenu od četvrtka.

Kremlj komentirao mogućnost pregovora

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren je za razgovore kako bi “osigurao interese Moskve”, kazao je glasnogovornik Kremlja. Međutim, dodao je da je pronalaženje zajedničke osnove za razgovore teško jer Sjedinjene Države ne priznaju “nove teritorije” koje je prisvojila Rusija.

Njemačka će Ukrajini poslati sedam tenkova Gepard

  • Njemačka će Ukrajini poslati sedam rashodovanih tenkova Gepard, javlja njemački Spiegel. Tenkovi, koje sada popravlja proizvođač oružja Krauss-Maffei Wegmann (KMW) iz Münchena, namijenjeni su pomoći Ukrajini u zaštiti njezinih gradova i infrastrukture od ruskog granatiranja, izvijestio je njemački list.

Rusija: Testirali smo novi projektil za proturaketnu obranu

  • Rusija je testirala novi projektil za svoj sustav proturaketne obrane, priopćilo je danas rusko Ministarstvo obrane. Projektil je lansiran s poligona Sari Šagan u Kazahstanu. Nisu objavljeni drugi detalji osim da je testiranje bilo uspješno.

‘Rusko povlačenje sa zapadne obale Dnjepra omogućuje Ukrajini da im udari na logistiku’

  • Rusko povlačenje sa zapadne obale rijeke Dnjepar prošlog mjeseca pružilo je ukrajinskim oružanim snagama priliku za napad na dodatne ruske logističke čvorove i komunikacijske linije, objavilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u novom obavještajnom izvješću. Ova je prijetnja vrlo vjerojatno potaknula ruske logističare da premjeste opskrbne čvorove, uključujući željezničke transferne točke, dalje prema jugu i istoku, stoji u izvješću.

Britanski obavještajci navode i kako “ruski manjak nedostatak streljiva, pogoršan ovim logističkim izazovima, vjerojatno je jedan od glavnih čimbenika koji trenutačno ograničavaju ruski potencijal da ponovno pokrene učinkovite kopnene ofenzivne operacije velikih razmjera.”


Ukrajina: Izgubili smo između 10.000 i 13.000 vojnika

  • Ukrajinske oružane snage do sada su u ratu izgubile između 10.000 i 13.000 vojnika, kazao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak. Kazao je da će Volodimir Zelenski objaviti službene brojke “kada dođe pravi trenutak”.

Ukrajina: Rusi tijekom noći gađali grad Zaporožje

  • Ruske snage su tijekom noći napale jugoistočni ukrajinski grad Zaporožje, objavio je na kanalu Telegram gradonačelnik Anatolij Kurtev. Uslijed napada zapalila se zgrada infrastrukturnog objekta, a za sada se ne zna ima li žrtava, tvrdi.

Procurili tajni dokumenti: Putin navodno planirao Ukrajinu zauzeti u 10 dana

  • Britanski think tank za obranu i sigurnost otkrio je pojedinosti moskovskog plana prije invazije na Ukrajinu, na temelju pronađenih ruskih dokumenata koje je navodno potpisao Vladimir Putin. Prema tim dokumentima, Rusija je planirala zauzeti Ukrajinu u 10 dana i pripojiti je do kolovoza ove godine, objavio je Kraljevski institut ujedinjenih službi za obrambene i sigurnosne studije (RUSI). Također, navodi se da je samo mala skupina ruskih dužnosnika bila svjesna punog razmjera planova, prenosi Sky News.

Nadalje, kako navodi RUSI, sastavljen je i popis nekih Ukrajinaca koji su bili podijeljeni u četiri kategorije: Oni koje treba ubiti, oni koje treba zastrašiti, oni koji su neutralni i koje treba poticati na suradnju te oni koji su spremni na suradnju.


Zelenski: Istražujemo ogranak pravoslavne crkve povezan s Rusijom

  • Najviši ukrajinski sigurnosni dužnosnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je povijesno povezan s Moskvom, rekao je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Dodao je kako će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo djelovati na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini – kompleksu Kijevsko-pečerske lavre.

Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je poduprla devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu. “Moramo stvoriti uvjete da nikakvi akteri ovisni o državi agresoru (Rusiji) ne mogu manipulirati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra”, rekao je Zelenski u video obraćanju.

U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošloga svibnja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu suradnju s Rusijom. Rasprava najviših sigurnosnih dužnosnika naglasila je važnost s kojom Zelenski i drugi čelnici još uvijek gledaju na utjecaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.

Pravoslavni kršćani čine većinu od 43 milijuna ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i neovisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon neovisnosti.

Zelenski je rekao kako će vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske skupine “povezane s centrima utjecaja u Rusiji”. Poduzet će se radnje protiv “subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju”. Osim toga, ispitat će se imovina crkve, uključujući njezino korištenje Kijevsko-pečerske lavre.