Uživo. Ukrajinski mediji: 'Vojska u Kijevu gradi betonske utvrde'; Putin kaže da je pogriješio: 'Donbas je trebalo anektirati 2014.'

Pratimo 275. dan ruske invazije na Ukrajinu

FOTO: Kijevska gradska vojna uprava

Danas je 275. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Lukašenko tvrdi da neće slati vojsku u Ukrajinu
  • Protuzračne uzbune na Krimu
  • Na Krimu ubijeni iranski vojni savjetnici
  • Njemačka razmatra slanje Patriota u Ukrajinu
  • Sedmeri ljudi poginulo u napadima na Herson
  • Oštećena bolnica u Zaporužju, granate padale na Dnjipropetrovsk
  • Merkel imala plan koji je trebao spriječiti rat u Ukrajini

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Ukrajinski mediji: Vojska u Kijevu gradi utvrde

  • Ukrajinska vojska povećava obrambenu sposobnost Kijeva gradeći utvrde od betona za obranu ukrajinske prijestolnice, prenosi Ukrinform. Prema zapovjedništvu Kopnenih snaga Ukrajine, u ovom trenutku ruska vojska na sjevernom frontu nema dovoljno vojnika za napad na Kijev. Unatoč tome, građevinski inženjeri i građevinari rade na jačanju obrane grada, priopćila je kijevska gradska vojna uprava.

U tijeku evakuacije iz nedavno oslobođenog Hersona

  • U tijeku su dobrovoljne evakuacije stanovnika iz nedavno oslobođenog ukrajinskog grada Hersona, a prvi je vlak odvezao 100 ljudi, priopćila je ukrajinska vlada. Vlasti uHersonu već neko vrijeme pozivaju stanovnike da napuste grad, koji je još uvijek uglavnom bez struje, prije nego što temperature dodatno padnu.

Zelenski: Više od 6 milijuna kućanstava ostalo bez struje

  • Više od šest milijuna kućanstava ostalo je bez struje u Ukrajini u petak, dva dana nakon masovnih ruskih napada na tu zemlju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. “Večeras se prekid u opskrbi električnom energijom nastavlja u većini oblasti i u Kijevu. Više od šest milijuna kućanstava ukupno”, rekao je.

Kijev – s nekih 600.000 kućanstava što su tijekom večeri ostala bez struje – s okolicom te oblasti Odesa (na jugu), Lavov, Vinicja (zapad) i Dnjipropetrovsk (istok) najpogođeniji su prekidom opskrbe, dodao je, pozivajući Ukrajince na štednju struje na područjima na kojima se opskrba normalizirala.


Putin: Trebamo iskoristiti ovo iskustvo za poboljšanje našeg naoružanja

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi se iskustvo suprotstavljanja modernom zapadnom oružju tijekom “vojne operacije” trebalo iskoristiti za poboljšanje ruskog naoružanja i vojnih proizvoda, prenosi RIA novosti. Putin je držao govor u povodu 15. obljetnice Rosteca, ruske obrambene kompanije.

Lokalni mediji: Mađarska predsjednica će posjetiti Kijev

  • Mađarska predsjednica Katalin Novak će posjetiti Ukrajinu gdje će se sastati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, piše mađarski portal Index.hu. Tako će postati najviša predstavnica Mađarske koja će posjetiti Kijev od početka ruske invazije

Opskrba električnom energijom u Kijevu do sutra bi se mogla normalizirati

  • Opskrba električnom energijom ukrajinske prijestolnice Kijeva bit će blizu normalne razine do subote, tvrdi savjetnik ukrajinskog Ministarstva energetike. Međutim, ne zna se kada se poboljšanje opskrbe električnom energijom očekuje u ostatku zemlje.

EU diplomati večeras razgovaraju o ograničavanje cijena ruske nafte

  • Diplomati Europske unije sastaju se večeras kako bi nastavili razgovore o tome mogu li finalizirati dogovor o limitu cijene ruske nafte, rekli su izvori Bloombergu. Skupina G7 želi ograničiti cijenu barela ruske nafte koja se doprema brodovima unutar raspona od 65 do 70 dolara, što neki smatraju previsokim, a neki premalim limitom.

Von der Leyen: EU će Ukrajini poslati generatore

  • Europska unija će intenzivirati napore u pomaganju Ukrajini koja pokušavaju zadržati opskrbu strujom i grijanjem, objavila je večeras predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon što je telefonski razgovarala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Poručila je da je EU spremna “što je prije moguće” dostaviti značajne donacije zemalja članica, kao i iz rezervi Komisije. Dodala je da će EU osigurati 200 transformatora srednje veličine i veliki autotransformator iz Litve, autotransformator srednje veličine iz Latvije i 40 velikih generatora iz pričuve EU-a u Rumunjskoj. Svaki od tih generatora može proizvoditi dovoljno struje za opskrbu bolnice manje ili srednje veličine, navela je.


Putin: Ujedinjenje Rusije s Donbasom trebalo se dogoditi ranije

  • Ujedinjenje Rusije s Donbasom trebalo se dogoditi ranije, rekao je Vladimir Putin danas na sastanku s majkama ruskih vojnika, prenosi RIA Novosti. “Možda tada ne bi bilo toliko gubitaka među civilima, ne bi bilo toliko mrtve djece”, dodao je Putin. Podsjetimo, Donbas je istočna ukrajinska regija u kojoj se nalaze četiri teritorija koja je Rusija anektirala nakon takozvanih refereduma.

Wallace: ‘Ruski udari na kritičnu infrastrukturu znak su Putinova očaja’

  • Ruski udari na kritičnu infrastrukturu u Ukrajini znak su “očaja” Vladimira Putina, rekao je ministar obrane Ben Wallace. Govoreći tijekom današnjeg posjeta brodogradilištu u Glasgowu, Wallace je rekao da Ukrajinci moraju “uhvatiti zamah da nastave gurati Rusiju nazad”. “Na civilnom frontu, oni moraju zaštititi tu nacionalnu infrastrukturu koju Putin namjerno cilja u nadi da će uništiti njihovu ekonomiju, a to znači da se jako bore tijekom zime”, rekao je Wallace.

Istaknuo je nezakonitost ciljanja civilne infrastrukture prema međunarodnom pravu, dodajući da “nećemo dopustiti da takva vrsta nasilja i brutalnosti bude uspješna”. “Dio ovih napada pokazuje da je očajan što njegova vojska nije uspješna”, nastavio je Wallace. Potom je ukazao na nedavno povlačenje Moskve iz ukrajinskog južnog lučkog grada Hersona, te također rekao da je “zanimljivo” da je mnoštvo ruskih zapovjednika otpušteno.


Njemačka će glad u Ukrajini 30-tih godina prošlog stoljeća proglasiti genocidom

  • Njemački parlament definirat će kao “genocid” glad u Ukrajini koju je prije 90 godina izazvao staljinistički režim, tzv. “gladomor” ili “holodomor”, masovni zločin koji je dobio novi odjek nakon ruske invazije. Vladajuća koalicija, sastavljena od SPD-a, Zelenih i liberala FDP-a, kojima se pridružio konzervativni oporbeni CDU-CSU, s rijetkom jednoglasnošću će ovu rezoluciju usvojiti u srijedu u Bundestagu, donjem domu parlamenta.

“Sve njemačke demokratske parlamentarne stranke složile su se oko važne zajedničke rezolucije o gladomoru”, odmah je reagirao na Twitteru šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba, izrazivši “zahvalnost što je izražena počast ukrajinskom narodu”. Godine 1932. i 1933. približno 3,5 milijuna Ukrajinaca bili su žrtve gladomora, istrebljenja izgladnjivanjem, koji je počinio staljinistički režim. Usjevi su im konfiscirani u ime kolektivizacije zemlje.

Ova glad je “na popisu neljudskih zločina koje su počinili totalitarni sustavi koji su uzrokovali milijune ljudskih žrtava u Europi, osobito u prvoj polovici 20. stoljeća”, osuđuje se u nacrtu rezolucije koja će biti usvojena u srijedu. Ovaj je zločin “dio naše zajedničke povijesti kao Europljana”. “Cijela Ukrajina je bila pogođena glađu i represijom, ne samo njezine regije u kojima se uzgajalo žito”, naglašava se u nacrtu rezolucije. “Iz sadašnje perspektive, dakle, očito je da se radi o genocidu na povijesnoj i političkoj razini”, dodaje se.


Guverner: ‘Bolnički pacijenti se evakuiraju iz Hersona’

  • Guverner Jaroslav Januševič rekao je da vlasti u Hersonu “evakuiraju bolničke pacijente iz tog područja”. “Djeca koja se nalaze na liječenju u Hersonskoj regionalnoj kliničkoj bolnici prevezena su u Mikolajiv. Tamo će i dalje primati svu potrebnu medicinsku skrb”, napisao je na Telegramu. Dodao je da se iz grada evakuiraju i pacijenti regionalne psihijatrijske ustanove Herson.

Putin je ignorirao obitelji vojnika poginulih u Ukrajini

  • Vladimir Putin ignorirao je molbe da se sastane s obiteljima ruskih vojnika poginulih u Ukrajini, rekla je skupina majki i supruga. U unaprijed snimljenom TV isječku, ruski je predsjednik grupi majki rekao da “dijelimo vašu bol”. Olga Tsukanova, voditeljica Vijeća majki i žena, rekla je: “Majke će postavljati ‘točna’ pitanja koja su unaprijed dogovorena. Vladimir Vladimirovič – jeste li vi muškarac ili tko ste? Imate li hrabrosti naći nas licem u lice, otvoreno, ne s unaprijed dogovorenim ženama i majkama koje su vam u džepu, već sa stvarnim ženama koje su putovale iz različitih gradova ovdje da se sastanemo s tobom? Čekamo tvoj odgovor.”

Poljska će zamrznuti cijene plina na razinu od 2022. godine

  • Poljska vlada predložit će da se tarife plina za kućanstva zamrznu na razini 2022. godine, rekla je u petak ministrica za klimu Anna Moskwa. “Predlažemo stopostotno zamrzavanje cijene plina koju će kućanstva plaćati na ovogodišnjoj razini. Govorimo o neto iznosu”, rekla je Moskwa na konferenciji za novinare.

Putin se obrušio u susretu s majkama vojnika obrušio na ‘lažne vijesti’

  • Vladimir Putin sudjelovao je u televizijskom susretu s majkama ruskih vojnika raspoređenih u Ukrajini. Poručio je majkama da ne vjeruju svemu što vide na televiziji ili pročitaju na internetu, ustvrdivši da o sukobu kruže mnogi “lažnjaci”. Na unaprijed snimljenom sastanku rekao je da rusko vodstvo dijeli bol obitelji koje su izgubile voljene i da ništa ne može zamijeniti agoniju gubitka sina. U nedjelju se obilježava Majčin dan u Rusiji, pa je sastanak održan uoči proslave.

Na Krimu ubijeni iranski vojni savjetnici

  • Ukrajinci su potvrdili da su na Krimu ubijeni iranski vojni savjetnici. Vijest su prvi objavili mediji u Izraelu, navodeći da je deset Iranaca izgubilo život u ukrajinskim napadima. Ukrajinski državni tajnik Aleksej Danilov je za britanski Guardian potvrdio navode iz Izraela, ali nije naveo koliko je Iranaca ubijeno. Rekao je da su Iranci na Krimu obučavali ruske vojnike kako učinkovitije koristiti dronove Shahed-136. Deset Iranaca, koji su obučavali ruske vojnike, navodno je ubijeno u ukrajinskim udarima prošlog tjedna, rekao je ukrajinski dužnosnik za KAN News u petak.

“Niste trebali biti tamo. Ovo je naš teritorij. Mi vas nismo pozvali. Surađivali ste s teroristima i zato ste morali umrijeti. Iran, naravno, poriče da su njihovi savjetnici ikada i došli na Krim”, napisao je Danilov u objavi.


Dvojici Šveđana sudi se za špijunažu za Rusiju

  • Švedskoj braći rođenoj u Iranu sudi se za navodno špijuniranje, dugo gotovo deset godina, za Rusiju i njenu vojnu obavještajnu službu GRU, što bi mogao biti jedan od najštetnijih slučajeva špijunaže u povijesti Švedske. Peyman Kia (42) i Payam Kia (35) bili su na Okružnom sudu u Stockholmu suočeni s optužbama da su zajedno radili na prosljeđivanju informacija Rusiji između 2011. i 2021. godine.

Peyman Kia radio je za švedsku domaću obavještajnu agenciju između 2014. i 2015., a radio je i za švedske oružane snage. Švedski mediji navode da je Peyman Kia radio za vanjsku obrambenu obavještajnu agenciju oružanih snaga, čiji je švedski akronim MUST, i navodno je radio sa strogo povjerljivom jedinicom pod MUST-om koja se bavila švedskim špijunima u inozemstvu.

Iako su mnogi detalji ostali nepoznati, obavještajni stručnjak Joakim von Braun rekao je švedskim medijima da su muškarci sastavili popis svih zaposlenika unutar švedske sigurnosne i obavještajne službe. “Samo to je veliki problem jer se ruska obavještajna služba usredotočuje na ljudske izvore”, rekao je. Obojica negiraju optužbe.


Njemačka razmatra slanje Patriota u Ukrajinu

  • Njemačka je u petak rekla da sa svojim saveznicima razgovara o zahtjevu Poljske da pošalje njemačke jedinice protuzračne obrane Patriot u Ukrajinu, javlja Reuters. “Razgovaramo s našim saveznicima o tome kako postupati s poljskim prijedlogom”, rekao je glasnogovornik njemačke vlade novinarima u Berlinu. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima u petak da je na pojedinim vladama hoće li isporučiti Ukrajini sustave Patriot .

Kremlj je dodao Metu na svoj popis ‘ekstremističkih organizacija’

  • Rusko ministarstvo pravosuđa dodalo je u petak Meta Platforms, vlasnika Facebooka, u svoj registar ekstremističkih organizacija, izvijestio je list Kommersant. Ruski sud ranije ove godine presudio je da je Meta sudjelovao u “ekstremističkim aktivnostima”. Moskva je ograničila pristup Facebooku i Instagramu u sklopu kampanje protiv zapadnih platformi društvenih medija.

Najmanje 77 poginulih u ruskim udarima na ‘infrastrukturu’

  • Šef UN-a za ljudska prava rekao je da su ruski udari na kritičnu infrastrukturu u Ukrajini od listopada ubili najmanje 77 civila i bacili milijune ljudi u ekstremne nevolje. “Milijuni su zbog ovih napada gurnuti u ekstremne poteškoće i užasne životne uvjete”, rekao je Volker Turk u izjavi. “U cjelini gledano, ovo stvara ozbiljne probleme prema međunarodnom humanitarnom pravu, koje zahtijeva konkretnu i izravnu vojnu prednost za svaki napadnuti objekt.” U istoom obraćanju Truk je rekao da UN-ova preliminarna analiza videosnimaka koji prikazuju ukrajinske vojnike kako ubijaju ruske ratne zarobljenike pokazuje da je “vrlo vjerojatno da su autentični”.

Sve nuklearne elektrane u neokupiranom dijelu Ukrajine spojene su na mrežu

  • Sve nuklearne elektrane u dijelu Ukrajine koji je pod kontrolom vlade ponovno rade i priključene su na glavnu elektroenergetsku mrežu, priopćio je državni dobavljač energije Ukrenergo. Njegov izvršni direktor Volodimir Kudritski rekao je da će, ako se stvari nastave, isključenja struje biti najavljena unaprijed, a ne u hitnim slučajevima.

“Sada je energetski sustav potpuno integriran – sve regije su povezane. Ponovno je smo priključeni na energetski sustav Europske unije. Sve tri nuklearne elektrane koje se nalaze na neokupiranom području rade. Za jedan do dva dana doći će na svoj normalni planirani kapacitet i očekujemo da će se moći vratiti planiranim prekidima struje umjesto hitnih”, rekao je Kudritski. Raketni napad 23. studenog značio je da je Ukrajina izgubila energiju iz nuklearnih, toplinskih i hidroelektrana. Kudritski je također potaknuo Ukrajince da štede energiju gdje god je to moguće.


Forbes: ‘Rusija je potrošila četvrtinu svog godišnjeg proračuna na rat’

  • Tijekom posljednjih devet mjeseci rata Rusija je prema pisanju Forbesa potrošila 82 milijarde dolara na svoju invaziju. Prihodi ruskog proračuna prošle su godine iznosili 340 milijardi dolara, što znači da je Moskva potrošila četvrtinu svog godišnjeg proračuna na rat. Ova procjena uključuje samo izravne troškove ruske vojne operacije, a ne uključuje troškove obrane ili ekonomske gubitke uzrokovane sankcijama Zapada.

U međuvremenu, prihodi federalnog proračuna Rusije od izvoza nafte i plina smanjuju se, nakon što je izgubila većinu europskog tržišta plina. To se događa jer su se troškovi rata ove jeseni udvostručili, a sukob zahtijeva najmanje 10 milijardi dolara mjesečno. Troškovi nastali invazijom uključuju plaće za trupe, naknade za mrtve i ranjene, kupnju ili proizvodnju oružja i streljiva te zamjenu izgubljene opreme.

Forbes navodi da se u posljednjem mjesecu rata iznos odštete za mrtve i ranjene procjenjuje na više od 3,5 milijardi dolara. Izračunali su da je Rusija koristila 10.000 do 50.000 granata dnevno, s prosječnom cijenom granate sovjetskog kalibra od oko 1000 dolara. Stoga se potrošnja Rusije procjenjuje na više od 5,5 milijardi dolara samo na opskrbu topništvom.


Gotovo polovica stanovnika Kijeva je bez struje

  • Gotovo polovica stanovnika Kijeva i danas je bez struje, rekao je gradonačelnik ukrajinskog glavnog grada Vitali Klično, dva dana nakon što su ruski napadi uništili ionako posrnulu energetsku mrežu zemlje. “Trećina kuća u Kijevu već ima grijanje i stručnjaci ga nastavljaju obnavljati. Polovica potrošača još uvijek je bez struje”, rekao je Kličko. “Tijekom dana, energetske tvrtke planiraju ponovno priključiti struju za sve potrošače naizmjenično”, napisao je na Telegramu, dok su se temperature približavale ništici. Šef nacionalnog elektroenergetskog operatera Ukrenergo, Volodimir Kudritski, rekao je da su popravci u tijeku diljem zemlje i da je mreža već “prošla najtežu fazu” nakon najnovijih napada.

Stoltenberg: ‘NATO neće odustati od podrške Ukrajini’

  • NATO neće iznevjeriti svoju potporu Ukrajini i također će povećati nesmrtonosnu pomoć za tu zemlju, rekao je u petak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg. “NATO će nastaviti stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno. Nećemo odustati”, rekao je novinarima u Bruxellesu uoči sastanka ministara vanjskih poslova saveza u Bukureštu sljedećeg tjedna.

“Mnogi ratovi završavaju pregovorima, ali ono što se događa za pregovaračkim stolom ovisi o onome što se događa na bojnom polju”, rekao je Stoltenberg. Dodao je da “nema trajnog mira” ako Rusija pobijedi, a također je rekao da Finsku i Švedsku treba pozdraviti kao “punopravne” članice saveza.


Ukrajina kaže da Rusija neće moći zadržati lijevu obalu Hersona

  • Otkako su ruske snage pobjegle na istočnu obalu rijeke Dnjepar, počeli su s bombardiranjem grada Hersona. No, ukrajinske snage uzvraćaju udarac, pucaju preko rijeke i nadaju se da će potisnuti Ruse izvan dometa grada, koji je prije dva tjedna oslobođen kontrole Moskve. Sedam ljudi ubijeno je u raketnom napadu na Kherson kasno jučer dok su ruske snage započele svoje najteže bombardiranje grada od svog povlačenja.

Jedan ukrajinski vojnik rekao je za Associated Press da su ruski vojnici zauzeli položaje na lijevoj obali rijeke. Međutim, voditelj press centra ukrajinskog Operativnog zapovjedništva Jug rekao je da ruska vojska neće moći zadržati tu poziciju. Ipak, Ukrajini će biti logistički teško odgurnuti Rusiju dalje jer su obje strane digle u zrak mostove preko rijeke Dnjepar, navodi Sky News.


Zelenski: ‘Neće biti trajnog mira dok se Krim ne vrati Ukrajini’

  • Ukrajinski predsjednik Zelenski i dalje je uporan na tome da Rusiju treba istisnuti s cijelog teritorija Ukrajine, što uključuje i Krim. Zapadni čelnici podupiru Ukrajinu u odbijanju ruskih snaga od početka invazije u veljači, ali Zelenski želi ići dalje i vratiti teritorij koji je Rusija prvo okupirala 2014. godine. Govoreći za Financial Times, Zelenksi je rekao: “Moramo vratiti sve zemlje jer vjerujem da je bojno polje put kada nema diplomacije. Ako ne možete u potpunosti vratiti svoju zemlju, rat je jednostavno zamrznut. Pitanje je vremena kada će se nastaviti”, rekao je Zelenski.

Zelenski pod “sve zemlje” navodi anektirani Krim, zajedno s dijelovima istočnih regija Luhansk i Donetsk, koje su bile djelomično pod vlašću proruskih separatista. Također je priznao da se sudbina Krima sve više pojavljuje na međunarodnom dnevnom redu. “Razumijem da su svi zbunjeni situacijom i onim što će se dogoditi s Krimom. Ako nam je netko spreman ponuditi način u vezi s deokupacijom Krima nevojnim sredstvima, ja ću biti za”, rekao je. “Ako rješenje ne uključuje deokupaciju, a Krim ostaje dio Ruske Federacije, nitko ne bi trebao gubiti vrijeme na ovo. To je gubitak vremena”, dodao je.


Na Krimu se aktivirala protuzračna obrana

  • Sustav protuzračne obrane aktiviran je u gradu Armiansk na Krimu, tvrdi lokalni gradonačelnik, izvijestila je novinska agencija TASS. Regija južne Ukrajine pripojena je Rusiji 2014. i još uvijek je pod kontrolom Moskve. Čini se da je Ukrajina, naoružana s više dalekometnih oružja, posljednjih mjeseci izvela napade na vojne ciljeve na Krimu.

Britanci: ‘Teško bolesni rezervisti poslani su da se bore i kopaju rovove’

  • Ruske ratne napore u Ukrajini karakterizira zbunjenost među pričuvnicima oko podobnosti za službu, kao i neadekvatna obuka i oprema, prema izvješću Ministarstva obrane Ujedinjenog Kraljevstva. U svom dnevnom izvješću, Ministarstvo obrane navodi da su neki rezervisti morali služiti s “ozbiljnim kroničnim zdravstvenim problemima” budući da su pozvani tijekom objave Vladimira Putina o “djelomičnoj mobilizaciji”.

Vojnici su vjerojatno imali teške gubitke dok su kopali “ambiciozne” sustave rovova u blizini grada Svatove u Luganskoj oblasti i dok su bili pod teškom topničkom vatrom. Dodaje se da su ruski rezervisti ubijeni u velikom broju u frontalnim napadima na dobro branjena ukrajinska područja u blizini Bakhmuta u regiji Donjecka. Oba područja su u istočnoj Ukrajini, prema granici s Rusijom. Velika Britanija vjeruje da će Kremlj vjerojatno biti zabrinut za obitelji rezervista koje će riskirati uhićenje prosvjedujući zbog uvjeta s kojima se suočavaju njihovi članovi.


James Cleverly sastaje se sa Zelenskim

  • Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly najavio je paket “praktične” potpore za pomoć Ukrajini tijekom zime dok je u posjetu ratom razorenoj zemlji. Britanski ministar trebao bi se sastati s predsjednikom Volodimirom Zelenskim tijekom njegova posjeta, koji dolazi nekoliko dana nakon što je premijer Rishi Sunak otputovao u Kijev. Cleverly je najavio praktičnu potporu jer je električna mreža Ukrajine, kao i druga kritična infrastruktura oštećena ruskim napadima, uzrokujući nestanak struje i ostavljajući milijune bez grijanja, struje ili vode dok temperature padaju.

Velika Britanija će u zemlju poslati još 35 vozila, uključujući 24 vozila hitne pomoći i šest oklopnih vozila. Ministar vanjskih poslova također je najavio dodatnih tri milijuna funti za obnovu lokalne infrastrukture, uključujući škole i skloništa, kao i dodatna sredstva za potporu osobama koje su preživjele seksualni napad. Cleverly je rekao: “Dok zima dolazi, Rusija nastavlja pokušavati slomiti ukrajinsku odlučnost svojim brutalnim napadima na civile, bolnice i energetsku infrastrukturu. Rusija neće uspjeti.”


Velik dio Ukrajine i dalje bez struje i grijanja

  • Velik dio Ukrajine ostao je bez grijanja i struje nakon dosad najrazornijih ruskih zračnih napada na njezinu energetsku mrežu, a stanovnici Kijeva upozoreni su da se pripreme za daljnje napade i opskrbe se vodom, hranom i toplom odjećom, piše Reuters. Moskva je priznala da napada osnovnu infrastrukturu, rekavši da ima za cilj smanjiti sposobnost Ukrajine da se bori i gurnuti je na pregovore. Kijev kaže da su takvi napadi ratni zločin. “Zajedno smo izdržali devet mjeseci sveobuhvatnog rata i Rusija nije pronašla način da nas slomi i neće ga naći”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u noćnom video obraćanju u četvrtak.

Rusija nema planove za sustav Oka, već imaju Iskander

  • Ruski vrh nema planove za ponovno stvaranje sovjetskih taktičkih raketnih sustava Oka, budući da sustavi Iskander koji su trenutno u funkciji mogu uspješno obavljati sve njegove funkcije, rekao je za TASS visoki ruski general. Oka, načelnik raketnih trupa i topništva ruskih kopnenih snaga general-pukovnik Mihail Matvejevski odgovorio je na pitanje namjeravaju li vratiti stari sovjetski sustav. “Ne, jer sve funkcije Oke sada obavlja Iskander”, rekao je.

Merkel imala plan koji je trebao spriječiti rat u Ukrajini

  • Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je željela uspostaviti europski format za razgovore koji bi uklučili i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi se postiglo rješenje o o napetosti uz ukrajinsku granicu prije nego se povukla s dužnosti.

U razgovoru za časopis Der Spiegel Merkel je rekla da je pokušavala ustanoviti format ljeti 2021. godine. “No nisam više imala autoritet da to poguram, jer u konačnici svi su znali: ona ujesen odlazi s dužnosti”. Merkel je svoj odlazak s dužnosti najavila mjesecima prije parlamentarnih izbora u rujnu u Njemačkoj. Sastavljanje koalicije potrajalo je i konačna primopredaja vlasti dogodila se u prosincu. Rusija je invaziju na Ukrajinu počela 24. veljače, nešto više od dva mjeseca poslije.

U kolovozu 2021. Merkel je putovala u Moskvu što je bio njezin posljednji službeni posjet ruskoj prijestolnici, a za Der Spiegel otkrila je kako se tada osjećala. “Taj osjećaj je bio potpuno jasan. Što se političke moći tiče vi ste gotovi. A Putinu je samo moć važna”, rekla je.


Više od 70 granata palo na regiju Dnjipropetrovsk

  • Rusi su preko noći pucali na Margents i Nikopol s teškom artiljerijom, piše na Telegramu ukrajinski dužnostnik Valentin Režničenko. Više od 70 granata palo je na područje, ali srećom nema poginulih, prenosi ukrajinski Interfax.

Oštećena i bolnica u Zaporižju

  • Ruski napadi oštetili su preko noći bolnicu u Zaporižju, napisao je na Telegramu guverner regije Oleksandr Staruh. “Neprijatelj je ponovno napao predgrađe Zaporižja, ovaj put rakete su pogodile u blizine. Srećom, ljudi nisu ozlijeđeni, ali ne može se isto reći i za zgradu. Ne desetke je razbijenih prozora”, rekao je.

Rusi i dalje žestoko po Hersonu

  • Ruske snage i dalje žestoko napadaju nedavno oslobođeni grad Herson. Guverner hersonske oblasti Jaroslav Januševič za Kyiv Independent rekao je da je sedmero ljudi poginulo, 21 ozlijeđeno u jučerašnjim napadima na grad. “Danas je ispisana grozna stranica u povijesti našeg herojskog grada”, rekao je.

Lukašenko tvrdi da neće slati vojsku u Ukrajinu

  • Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je u četvrtak navečer da neće slati svoju vojsku na područje Ukrajine jer to ne bi ništa riješilo, objavio je Sputnjik. Lukašenko je bjeloruskim novinarima kazao kako neće uvoditi svoju vojsku u Ukrajinu jer za to nema potrebe. Istaknuo je da bi trenutno mogao, na tom području, aktivirati od 35 do 40 tisuća vojnika, no da to neće riješiti problem. Rekao je i da SAD ne želi mirovne pregovore vezane uz situaciju u Ukrajini, kao i da se Amerikanci samo boje nuklearnog sukoba. Po njemu SAD vlada preko Poljske i boji se isključivo nuklearnog oružja čije bi korištenje, tvrdi, krajnje uzavrelo situaciju.