Uživo: Niz dronova napalo Kijev, Rusi masovno bježe s Krima
Pratimo 310. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 310. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Jučer se dogodio jedan od najvećih napada na Ukrajinu
- Kijev je napadnut dronovima, stanovnici su u skloništima
- Britanija šalje Ukrajini detektore i komplete za razminiranje
- Moskva priznala velike napade na ključne infrastrukture
- Rusi odlaze s Krima zbog straha od napada na Kerčki most
- Putin razgovarao sa Xijem, pozvao ga u Moskvu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Ukrajinski ministar obrane: ‘Ruskoj vojsci trebat će barem pet godina za oporavak’
- “S obzirom na razinu gubitaka u Ukrajini, ruska vojska izgubila je moć i trebat će joj najmanje pet godina da se oporavi”, rekao je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov. “Prema obavještajnim podacima NATO-a, Rusi imaju ogromne gubitke u tenkovima, topništvu, oklopnim transporterima i vojnicima”, rekao je Reznikov za portal Ukrajinska pravda. “Regularne oružane snage Ruske Federacije mogle bi se obnoviti najranije za pet godina ili možda za 10 godina”, rekao je, dodajući da se isto odnosi i na ruske zalihe projektila.
Prokremaljski blogeri: ‘Sami sebi rušimo avione’
- Prokremaljski vojni blogeri tvrde da su “gotovo sve” ruske zrakoplove srušili moskovski sustavi protuzračne obrane, piše The Telegraph. Neuspješna interakcija moskovskih snaga u Ukrajini s drugim granama vojske dovela je do brojnih incidenata “prijateljske vatre”, u kojima su srušeni borbeni zrakoplovi Su-30M, Su-34 i Su-35S, kao i helikoptere Ka-52. Blogeri tvrde da su glavni neprijatelj ruskih zračnih snaga postali vlastiti sustavi protuzračne obrane. Više možete pročitati OVDJE.
Ruske snage pokušavaju napredovati u blizini Bakmuta i Avdivke
- Glavni stožer ukrajinske vojske rekao je da su ruske snage pokušale napredovati blizu Bakmuta i Avdivke, dviju žarišnih točaka njihove spore kampanje za zauzimanje cijelog Donecka, koji zajedno sa susjednim Luganskom čini Donbas. Dodaje se da su ruske snage također granatirale gradove u blizini Kupjanska na sjeveroistoku regije Harkov, naselja u regiji Luhansk, te na jugu područja regije Zaporožje i grada Hersona, koje je Ukrajina vratila prošlog mjeseca.
Američki State Department zabrinut zbog kineskog svrstavanja s Rusijom
- Sjedinjene Države “zabrinute” su zbog kineskog svrstavanja s Rusijom i upozorile su Peking na posljedice ako Rusiji pruži vojnu pomoć za njezin rat protiv Ukrajine ili pomoć u izbjegavanju zapadnih sankcija. “Pomno pratimo aktivnosti Pekinga. Peking tvrdi da je neutralan, ali njegovo ponašanje jasno pokazuje da još uvijek ulaže u bliske veze s Rusijom”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.
Američki dužnosnici govorili su da tek trebaju vidjeti da Peking pruži materijalnu potporu Rusiji za rat, što je potez koji bi mogao izazvati sankcije protiv Kine. Putin i Xi potpisali su strateško partnerstvo “bez ograničenja” u veljači, nekoliko dana prije nego što je Rusija poslala svoje oružane snage u Ukrajinu u, kako ih naziva, “specijalnoj vojnoj operaciji”.
Rusija odobrava poreznu amnestiju za vojnike u Ukrajini
- Ruske vlasti objavile su da će vojnici i državni službenici raspoređeni u Ukrajini biti oslobođeni poreza na dohodak. Nova mjera odnosi se na sve one koji se bore na četiri ukrajinska teritorija koje je Rusija proglasila svojima, ali ne kontrolira u potpunosti: Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.
Vojnici, policajci, pripadnici sigurnosnih službi i drugi državni službenici koji služe u četiri regije više ne moraju davati informacije o “svojim prihodima, rashodima, imovini”, navodi se u dekretu, koji se odnosi na partnere i djecu onih koji služe . Također im daje pravo na primanje “nagrada i darova ako su humanitarnog karaktera” i primljeni u sklopu vojne operacije u Ukrajini.
Rusija tvrdi da su ukrajinske snage ubile 3000 civila u Mariupolju
- Ruski dužnosnici ustvrdili su da je 3000 civila ubijeno u napadu na ukrajinski grad Mariupolj i za njihovu smrt krive ukrajinske branitelje i navodi da je protiv njih otvorilo istragu o ratnim zločinima. Napadi na Mariupolj u pokrajini Doneck počeli su u veljači i potrajali sve do svibnja kada je Rusija zarobila posljednje branitelje toga grada. Moskva krivi Kijev za smrti i razaranja iako međunarodne skupine optužuju rusku vojsku za brojne ratne zločine počinjene tijekom okupacije Mariupolja.
Ruski istražni odbor (SKR) procijenio je obim materijalne štete pričinjene tijekom dugotrajne opsade na 176 milijarda rubalja (2,24 milijarde eura). Kijev kaže da su deseci tisuća civila poginuli u topničkoj vatri i humanitarnoj krizi koja je posljedica ruske opsade. Europska unija i Ujedinjeni narodi optužili su Moskvu za ratne zločine počinjene u osvajanju Mariupolja, no Moskva okrivljuje branitelje Mariupolja.
Aleksander Bastirkin, voditelj SKR-a i blizak suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina tvrdi da su ukrajinski vojnici ubili 3000 civila.”Tijela 51 civila pronađena su na položajima koje su ukrajinski vojnici napustili u travnju 2022., a nakon cjelovitog oslobađanja i inspekcije grada njihov broj premašio je 3000”, navodi SKR kako ga citira portal Ukrainska pravda. Golema razaranja civilne infrastrukture posljedica su isključivo odluke Kijeva da se koristi stanovima i bolnicama u vojne svrhe, tvrdi nadalje SKR. Branitelji Mariupolja dugo su pružali otpor sklonjeni u bunkerima nekadašnje čeličane Azovstalj sve dok grad nije pao, a zarobljeni su od 16 do 20. svibnja.
Ruska strana tvrdi da je 2439 boraca izašlo iz Azovstalja, a ukrajinska strana govori o 2449 boraca. Neki od njih naknadno su razmijenjeni u razmjeni ratnih zarobljenika. Točan broj poginulih u Mariupolju nije poznat. Vlasti procjenjuju gubitak između deset i dvadeset tisuća stanovnika, a gotovo su sve kuće u gradu oštećene ili uništene, piše Ukrainska Pravda. SKR navodi da je počeo istragu zločina protiv zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog i drugih vojnih zapovjednika zbog zločina u Mariupolju, među njima protiv Denisa Prokopenka, zapovjednika pukovnije Azov.
Zbog ruskog granatiranja isključen rezervni dalekovod NE Zaporožje
- Rezervni dalekovod u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom, oštećen je i isključen zbog granatiranja, rekao je šef UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela Rafael Grossi u izjavi u petak.
“Rezervni dalekovod od 330 kilovolti (kV) za ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje (ZNPP) isključen je kasno jučer zbog oštećenja uzrokovanih granatiranjem”, stoji u Grossijevoj izjavi. “ZNPP, čijih je šest reaktora u prekidu, nastavlja dobivati električnu energiju izvan lokacije koja joj je potrebna za hlađenje reaktora i druge bitne funkcije nuklearne sigurnosti i sigurnosti iz jedinog preostalog operativnog vanjskog dalekovoda od 750 kV.”
Tim Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) rekao je da je veza s rezervnim dalekovodom od 330 kV prekinuta u 21:35 po lokalnom vremenu u četvrtak “kao rezultat oštećenja na drugoj strani rijeke Dnipro, malo dalje od same elektrane.”
U priopćenju IAEA-e također se navodi da, iako nije bilo izravnog granatiranja ZNPP-a od studenog, stručnjaci IAEA-e na licu mjesta izvijestili su u petak da su čuli “zvuk glasnih eksplozija za koje se činilo da dolaze s udaljenosti od nekoliko stotina metara od objekta, u području vodenog kanala koji povezuje obližnju termoelektranu Zaporožje s rijekom Dnipro.”
Zelenski: ‘Ukrajina napreduje u nekim dijelovima Donbasa’
- Ukrajinske snage drže svoje položaje protiv ruskih trupa u istočnoj regiji Donbasa i malo napreduju u nekim područjima, rekao je ukrajinski predsjednik Zelenski. Govoreći u svom noćnom video obraćanju, Zelenski je rekao: “U cjelini, držimo svoje pozicije. Postoje i neka područja prednje strane gdje malo napredujemo”. Dodao je da je Kijev ojačao svoju protuzračnu sposobnost i da će je dodatno ojačati u novoj godini kako bi zaštitio sebe i cijeli europski kontinent.
Kijevske sirene od početka invazije zvonile 694 sati
- Sirene za uzbunu u Kijevu oglasile su se od početka ruske invazije 638 puta i trajale 694 sati, objavio je načelnik gradske vojne uprave Kijeva Serhij Popko. „To je praktički 29 dana, gotovo cijeli mjesec, koje su građani proveli u skloništima i bunkerima“, rekao je Popko. Kijev je pogođen u 52 zračna napada koji su odnijeli 120 života, uključujući petero djece, a ozlijeđeno je 495 ljudi, dodao je. U napadima je oštećeno više od 600 zgrada, a teško je nastradala i ključna infrastruktura grada. „2022. je najgora godina u novijoj povijesti Kijeva“, zaključio je Popko dodavši da je Kijev odbio napredovanje ruskih kopnenih snaga pa se Moskva odlučila za „genocid iz zraka“.
Stoltenberg: ‘Putin još uvijek želi kontrolirati Ukrajinu’
- Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, rekao je da Vladimir Putin nije odustao od svojih planova da “kontrolira Ukrajinu” i upozorio sve da se “pripreme na duge staze”. U intervjuu za novinsku agenciju dpa, Stoltenberg je rekao da “nema naznaka da je ruski predsjednik Putin promijenio svoj opći cilj ovog rata – kontrolu Ukrajine”. “Rusija je mobilizirala mnogo novih trupa i pokazala spremnost podnijeti bolne gubitke”, rekao je.
“Ovo nije gotovo. Ratovi su nepredvidivi, ali moramo se pripremiti na duge staze, ali i na nove ruske ofenzive. Ne treba podcjenjivati Rusiju”, rekao je glavni tajnik NATO saveza Stoltenberg. Potom je pozvao saveznike da Ukrajini osiguraju vojni rat “kako bi uvjerili predsjednika Putina da neće postići svoj cilj preuzimanja kontrole nad Ukrajinom”.
“Možda zvuči kao paradoks, ali vojna podrška Ukrajini je najbrži put do mira. Znamo da većina ratova završava za pregovaračkim stolom, kao što će vjerojatno i ovaj rat, ali znamo da ono što Ukrajina može postići u tim pregovorima neodvojivo ovisi o vojnoj situaciji. Dakle, ako želite dogovoreno mirno rješenje koje će osigurati da Ukrajina prevlada kao neovisna demokratska država, najbolji način da to postignete je pružiti Ukrajini vojnu potporu”, objasnio je Stoltenberg.
Ruski veleposlanik u UN-u: ‘Nijedan civil nije mučen u Buči’
- Veleposlanik Rusije pri UN-u, Vasilij Nebenža, rekao je da nijedan civil nije mučen i ubijen u kijevskom predgrađu Buča, unatoč dokazima o zločinima. “Niti jedna lokalna osoba nije stradala od bilo kakve nasilne akcije”, rekao je Nebenža, opisavši fotografije i videozapise tijela na ulicama “grubom krivotvorinom koju su inscenirali Ukrajinci”. Takve su izjave opovrgle ukrajinske i međunarodne vlasti, skupine za ljudska prava i novinari koji su prikupili dokaze dok su se ruske trupe povlačile s tog područja.
Kličko: ‘Sedam dronova gađalo je glavni grad Ukrajine’
- Gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko rekao je da je sedam od 16 dronova lansiranih u napadu u četvrtak ciljalo glavni grad. Dva su oborena “u prilazu”, a pet iznad grada. “Nije bilo žrtava, ali su krhotine koje su pale oštetile prozore na dvije zgrade u jugozapadnom Kijevu”, dodao je Kličko. Jedan od dronova pogodio je četverokatnu upravnu zgradu, izazvavši požar koji je kasnije ugašen, rekao je Kirilo Timošenko, zamjenik šefa predsjedničkog ureda.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je izvelo “masivni udar” na vojno zapovjedništvo i energetske objekte te da su “svi zadani ciljevi postignuti”.
Energetska situacija u Kijevu stabilizirana
- Situacija s električnom energijom je “stabilizirana” u glavnom gradu Ukrajine, nakon jučerašnjeg baraža ruskih udara, priopćila je energetska kompanija DTEK. “Radnici u energetici uspjeli su obaviti tehničke radove, omogućivši stabilizaciju energetskesituacije u Kijevu”, rečeno je iz DTEK-a u petak. Tvrtka je dodala da su planirana isključenja struje moguća, sve dok “nema dodatnih napada” na energetske objekte.
Ranije je ukrajinski državni operater mreže Ukrenergo rekao da se deficit električne energije u gradu vratio na razine prije napada 29. prosinca. Jučer je bez struje bilo 40 posto glavnog grada. Ukrenergo je izvijestio da su “posljedice štete imale mnogo manji utjecaj na rad elektroenergetskog sustava nego što je neprijatelj očekivao”. Dodaju da je situacija u južnoj i istočnoj Ukrajini i dalje teška.
Ukrajina dobiva novi paket Starlink satelita
- Kirilo Timošenko, zamjenik predstojnika ureda predsjednika, najavljuje novi paket Starlinka, SpaceX-ove internetske usluge. “Ukrajina je dobila još jednu seriju Starlinkova, koji će ići u naše ‘Točke nesalomljivosti’, kao i za energetsku i medicinsku sferu. Radimo na tome da ljudi ostanu povezani. Dobili smo novu seriju Starlinka od naših poljskih prijatelja. Ovo je treća serija koju smo dobili iz Poljske i prvi dio velike serije koja će stići do kraja siječnja”, napisao je na Telegramu.
Bugarska potpisala ugovor o nuklearnom gorivu s Francuskom
- Jedina bugarska nuklearna elektrana potpisala je ugovor o opskrbi nuklearnim gorivom s francuskom tvrtkom, kako bi zamijenila isporuke iz Rusije. Državna elektrana Kozloduj na rijeci Dunav trenutno se oslanja na rusko gorivo za svoja dva sovjetska reaktora od 1000 megavata. Prema desetogodišnjem sporazumu, Framatome, podružnica francuskog energetskog diva EDF, isporučivat će nuklearno gorivo za reaktor 5 NE Kozloduj od početka 2025. godine.
Prošlog tjedna Kozloduj je potpisao sličan ugovor sa Westinghouse Electric Sweden za isporuku nuklearnog goriva za svoj drugi operativni reaktor, jedinicu 6, od 2024. godine. S ova dva sporazuma, Bugarska je “postigla punu diversifikaciju isporuke nuklearnog goriva” za svoju jedinu nuklearnu elektranu, rekao je privremeni ministar energetike Rossen Hristov na ceremoniji potpisivanja. “Cilj je sigurnost isporuka i siguran rad”, dodao je.
Separatisti usvojili ‘nove ustave’ u Lugansku i Donjecku
- Ruski državni medij TASS javlja da su samoproglašene Narodna Republika Donjeck (DNR) i Narodna Republika Lugansk (LPR), obje okupirane oblasti Ukrajine za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala, danas usvojile nove “ustave” . “Danas smo sudionici povijesnog događaja. Ova etapa označava povratak Donbasa u krilo ruske kulturno-povijesne tradicije, ispunjenje naših nada, postizanje cilja kojemu smo težili dugih osam godina”, rekao je Denis Pušilin, vršitelj dužnosti vođe DPR-a.
Tass javlja da je u DNR “76 zastupnika prisutnih na sastanku glasalo za usvajanje ustava”, a da je u LNR parlament “usvojio novi ustav republike jednoglasnim glasovanjem 43 zastupnika”.
Prije poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina u rujnu da pripoji četiri regije Ukrajine – Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje – samo su tri države članice UN-a priznavale DNR ili LNR kao bilo kakvu legitimnu vlast.
Rusi ipak ostaju u UEFI
- Ruski nogometni savez (RFS) ipak nije ispunio svoje prijetnje izlaskom iz UEFA-e te je u petak objavio da želi oformiti radnu skupinu s UEFA-om za organizaciju povratka u međunarodna natjecanja, deset mjeseci nakon početka invazije u Ukrajini. “Izvršni odbor Ruskog nogometnog saveza donio je odluku da predloži UEFA-i formiranje radne skupine”, rekao je predsjednik RFS-a Aleksandar Dijukov na tiskovnoj konferenciji u petak u Moskvi, prenosi AFP.
Prema njegovim riječima, ova skupina mora pronaći rješenja “kako bi se što prije riješilo pitanje povratka ruskih klubova i reprezentacija na službena međunarodna natjecanja”. “Proučavamo mogućnost povratka u UEFA-ina natjecanja”, nastavio je, dodavši da će tri predstavnika iz UEFA-e, FIFA-e i MOO-a biti pozvani da sudjeluju u ovoj radnoj skupini. “Za nas je važno sudjelovati u kvalifikacijskim utakmicama za Svjetsko prvenstvo 2026.”, istaknuo je također Dijukov.
Ova objava dolazi nakon što je RFS posljednjih tjedana pojačao signale o mogućem odlasku iz UEFA-e radi pridruživanja Azijskoj nogometnoj konfederaciji (AFC), što bi imalo značajne financijske posljedice za ruske klubove. Dijukov u petak još nije u potpunosti isključio tu mogućnost, ako pregovori s UEFA-om propadnu.
Xi: ‘Kina i Rusija trebale bi unijeti više stabilnosti u svijet’
- Kina i Rusija trebale bi “ojačati stratešku koordinaciju” i “unijeti više stabilnosti u svijet”, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom putem video veze u petak, prenosi kineski državni medij Xinhua. “Kina je spremna raditi s Rusijom kako bi se suprotstavila hegemonizmu i politici moći kako bi se suprotstavila unilateralizmu, protekcionizmu i nasilništvu, kao i kako bi zaštitila suverenitet, sigurnost, kao i međunarodnu jednakost i pravdu”, rekao je Xi, prema kineski državni mediji.
Putin je rekao da su Kina i Rusija zadržale “zdrav zamah razvoja” usred “trenutne složene i teške međunarodne situacije”, dodaje se u medijskom izvješću. Putin je rekao da su njih dvojica napredovala u suradnji na raznim poljima, uključujući energetiku, poljoprivredu, transport, infrastrukturu, sport i razmjenu među ljudima, dodaje se u izvješću.
“Otpornost, zrelost i stabilnost rusko-kineskih veza dodatno su poboljšani”, rekao je Putin, prema kineskim državnim medijima. Xi je također rekao da je Kina spremna nastaviti normalno prekogranično putovanje s Rusijom i drugim zemljama “na uredan način”, izvijestila je Xinhua.
Ukrajinske zračne snage: ‘Upitno je koliku zalihu raketa ima Rusija’
- Jurij Ihnat, glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga, koji dovodi u pitanje ruske tvrdnje o zalihama projektila. “Suprotno onome što Rusija kaže, međunarodne sankcije spriječit će je u proizvodnji beskrajnih zaliha krstarećih projektila. Ranije je rusko ministarstvo obrane tvrdilo da nikada neće ostati bez raketa Kalibr, odgovarajući na zapadne procjene o preostalim zalihama. Ihnat je rekao da se ruski projektili bacaju na Ukrajinu čim siđu s proizvodne trake”, prenosi Kyiv Independent.
Kuleba: ‘Rusija nikada neće postati demokratska zemlja’
- Rusija nikada neće biti liberalna demokracija i treba je “gurnuti u svoje granice i zatvoriti”, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. “Sada je najvažnije da naši partneri shvate da bez obzira tko je tamo na vlasti, Rusija se neće pretvoriti u liberalnu, demokratsku zemlju… Treba ih gurnuti u njihove granice i zatvoriti”, rekao je Kuleba.
Rekao je da se neki ljudi na Zapadu još uvijek boje posljedica ruskog poraza u Ukrajini. “Mnogi iskreno podržavaju Ukrajinu, ali još uvijek ne mogu zamisliti poraz Rusije. Već sam im počeo govoriti da se svijet neće srušiti ako Rusija propadne”, dodao je. “Niti jedan pedalj ukrajinske zemlje neće biti predmet diplomatskih ili vojnih ustupaka”, naglasio je, dodajući da je tvrd pregovarački stav Ukrajine “ratna diplomacija”.
Rusija osuđuje ‘javne napade’ na mirovne snage u spornoj zoni između armensko-azerbajdžanskoj spornoj zoni
- Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su “javni napadi” na ruske mirovne snage raspoređene oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah “neprihvatljivi”, dan nakon što je armenski premijer Nikol Pashinyan kritizirao kontingent jer nije ukinuo višetjednu blokadu enklave.
Tajnik bjeloruskog sigurnosnog vijeća: ‘Ukrajina pokušava isprovocirati regionalni sukob’
- Aleksander Volfovič, tajnik bjeloruskog sigurnosnog vijeća kazao je kako “Ukrajina pokušava isprovocirati regionalni sukob” tvrdeći da je malo vjerojatno da je malo vjerojatno kako je ukrajinska raketa u zračnom prostoru Bjelorusije završila slučajno. “Po svemu se čini da su imali nekakav plan”, kazao je. Minsk je jučer javio da je oborio ukrajinski projektil oko 15 kilometara od granice.
Kijev: Rusija je ispalila 85 raketa na Ukrajinu u 24 sata
- Moskva je ispalila ukupno 85 raketa u 35 napada koja je provela u roku od 24 sata. Osim toga pokrenuli su 69 napada smo u utorak ujutro a Ukrajina je 54 oborila.
Peskov kaže da će Putin nastaviti održavati socijalnu distancu
- Peskov je novinarima kazao i da će Putin nastaviti komunicirati s novinarima u skladu s odredbama o socijalnoj distanci koje su bile na snazi za vrijeme koronavirusa. Kaže da je to tako jer je “zdravlje šefa države pitanje državne sigurnosni”, javlja Kommersant.
“Iskreno, malo je vjerojatno da će biti isto kao i prije pandemije u doglednoj budućnosti”, kazao je Peskov. Kazao je i da bi bilo pogrešno očekivati da će uskoro biti kao ranije. “Odgovorit ću: neće”, kazao je Peskov. Putin će, kazao je, komunicirati slobodnije kada se valovi incidencije “spuste na najniže razine.”
Putin neće čestitati Novu godinu Bidenu, Scholzu i Macronu
- Ruski predsjednik Vladimir Putin neće čestitati Novu godinu američkom predsjedniku Joeu Bidenu, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, objavio je u petak Kremlj. “Te kolege ništa nam ne čestitaju. Zapravo, nemamo nikakvih kontakata s njima. I uzevši u obzir neprijateljske poteze koje stalno poduzimaju, predsjednik im neće čestitati”, rekao je novinarima Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika.
Putin je s druge strane poslao čestitke za Novu godinu na adrese više svjetskih čelnika bliskih Kremlju. Po popisu koji je u petak objavio njegov ured, to su kineski predsjednik Xi Jinping, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, sirijski predsjednik Bašar al-Asad, venezuelski predsjednik Nicolas Maduro i indijski premijer Narendra Modi. Čestitao je i Silviju Berlusconiju i bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schroederu.
Sunak najavio da će nastaviti slati pomoć
- Britanski premijer Rishi Sunak poslao je jutros poruku Ukrajincima. Potvrdio je novi paket pomoći i dodao: “Zadnjih dana su pretrpjeli jedne od najtežih napada raketama. Ukrajinci su ostali nepokolebljivi. Velika Britanija će nastaviti pružati im potporu kako bi se obranili. Danas najavljujemo nove pakete za deminiranje i protiv eksploziva”, kazao je.
Over the last few days Ukraine has suffered one of the worst waves of missile strikes.
Ukrainians remain undeterred. The UK in turn will continue to provide them with support to defend themselves.
Today, we’re announcing new demining and anti-explosives kit. https://t.co/wwnyQtOMTr
— Rishi Sunak (@RishiSunak) December 30, 2022
Moskva priznala velike napade na ključne infrastrukture
- Interfax agencija prenosi objavu ruskog ministarstva obrane u kojoj stoji priznanje da su izvedeni masivni napadi na ukrajinske infrastrukture. Kažu da su koristili visokoprecizno oružje. Tvrde da su napadi poremetili proizvodnju o popravak vojne opreme i kretanje rezerve ukrajinske vojske.
Najmanje četiri osobe poginule, osam ranjeno u ruskim napadima
- Kako javlja Sky, najmanje četiri osobe su poginule, osam je ranjeno u ruskim napadima kroz 10 regija. Kirilo Timošenko kazao je da su tri osobe poginule u Harkivskoj regiji i jedna u Donjecku. Troje je ranjeno u Kijevu a ozlijeđenih ima i u Hersonu, Harkivu i Donjecku.
Rusi odlaze s Krima zbog straha od napada na Kerčki most
- Rusi masovno odlaze s Krima jer strahuju od napada na Kerčki most, koji spaja okupirani poluotok i kopnenu Rusiju. Telegraph javlja da se stvaraju kilometarske kolone na mostu a dužnosnici traže od onih koji ga prelaze da isprazne džepove te ih podvrgavaju detaljnom skeniranju. Sve se događa nekoliko tjedana nakon što se Putin provozao tim mostom kako bi dokazao da je šteta nastala u napadu iz listopada popravljena.
⚡️ A multi-kilometer traffic jam has formed on the Crimean bridge. Cars are checked with X-rays, some cars have been waiting in line since the morning. 👉 Ax Live. Subscribe #Ukraine #UkraineWar #Russia #UkraineInvasion pic.twitter.com/xo7bpJxRxH
— Ukraine War SitRep 🇺🇦 (@UKRWarSitRep) December 29, 2022
Putin razgovarao sa Xijem, pozvao ga u Moskvu
- Ruski predsjednik Putin razgovarao je videovezom s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom. Kako javlja Kommersant, Putin je kazao da je veza između Kine i Rusije najbolja u povijesti. “Uspjeli smo osigurati rekordni rast u trgovini a cilj od 200 milijardi dolara će biti dosegnut i prije plana”, kazao je Putin. Osim toga, Putin očekuje osobni sastanak sa Xijem kojeg je pozvao u Rusiju. Njegov posjet očekuje u proljeće 2023. godine.
“Čekamo Vas, dragi predsjedniče, dragi prijatelju, sljedećeg proljeća. To će pokazati cijelom svijetu snagu rusko-kineske veze na ključnim pitanjima i postat će glavni politički događaj godine u bilateralnim odnosima”, kazao je dans Putin.
Putin je Xiju ispričao da vjeruje kako Kina i Rusija dijele “iste poglede na ciljeve, tijek i logiku transformacije globalnog geopolitičkog krajolika.” Kazao je da brane svoje pozicije i ne samo svoje interese nego i “sve one koji se zalažu za istinski demokratski svijet i pravo zemalja na slobodno određenje svoje sudbine.” Putin je izrazio i želju da se ojača suradnja između vojske Rusije i vojske Kine. Po njemu bi to pomoglo “jačanju sigurnosti zemalja i održavanju stabilnosti regije.”
Struja se vratila u Lavov
- Maksim Kozicki, guverner Lavova, izvijestio je o energetskoj situaciji u regiji. Na Telegramu je objavio: “Od ovog trenutka, električna energija se isporučuje u Lavovskoj regiji prema rasporedu satnih prekida. Završeni su popravci oštećenja nakon raketnih napada”.
Reuters: Rusija je tijekom noći lansirala 16 kamikaza dronova
- Reuters javlja da su ukrajinske zračne snage u petak ujutro izvijestile da je Rusija tijekom noći lansirala 16 tzv. kamikaza dronova te da ih je ukrajinska protuzračna obrana sve uništila. Dodaje se da su dronovi poslani s jugoistoka i sjevera.
Ranije je gradska vojna uprava Kijeva obavijestila stanovnike da je pet dronova Shahed ušlo u zračni prostor Kijeva, a krhotine jednog udarile su u upravnu zgradu u Holosijevu.
Savjetnik Zelenskog: Gubimo puno vojnika u borbama oko Bahmuta
- Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, je priznao da ukrajinske snage doživljavaju velike gubitke u borbama oko Bahmuta.”Naravno, neprijatelj gubi više, ali i mi imamo velike gubitke. To je vrlo ozbiljna bitka”, dodao je Arestovič.
Bahmut je postao jedna od najspornijih točaka na 1300 kilometara dugačkoj crti bojišnice u Ukrajini i poprište nekih od najžešćih borbi u ratu. Širi dio regije Donjeck, gdje se nalaze Bahmut i Soledar, drže separatisti koje podržava Rusija od 2014. godine, piše CNN.
Britanija šalje Ukrajini detektore i komplete za razminiranje
- Velika Britanija izvijestila je u petak da je poslala Ukrajini više od 1000 metalnih detektora i sto kompleta za razminiranje kao dio vojne potpore toj zemlji sukobljenom s Rusijom. “Rusko korištenje mina i ciljanje civilne infrastrukture potvrđuje šokantnu okrutnost Putinove invazije”, rekao je u izjavi britanski ministar obrane Ben Wallace.
“Novi paket britanske vojne potpore po njegovim riječima pomoći će Ukrajini sigurno očistiti minirana područja i zgrade dok oslobađa svoj zakoniti teritorij. Metalni detektori, njemačkog proizvođača Vallon mogu pomoći vojnicima da na cestama i stazama uklone opasnost od mina dok kompleti služe za deaktiviranje upaljača na neaktiviranim minama.
Wallace je izjavio u četvrtak da će Britanija dodijeliti Ukrajini 2,3 milijarde funti vojne pomoći u 2023. što je na razini ovogodišnjeg osiguranog iznosa.
Kijev je napadnut dronovima, stanovnici su u skloništima
- Vlasti glavnog ukrajinskog grada Kijeva pozvali su u petak rano ujutro stanovnike u skloništa, dan nakon jednog od najvećih ruskih zračnih napada od početka rata u veljači, a po riječima guvernera kijevske regije u tijeku je napad dronovima.
Upozorenje građanima objavile su nešto iza dva sata ujutro kijevske gradske vlasti putem svog kanala aplikacije Telegram dok su gradom odjekivale sirene. Guverner kijevske regije Olekskij Kuleba rekao je na Telegramu da je u tijeku napad dronovima. Svjedok je kazao Reutersu da je 20 kilometara južno od Kijeva čuo nekoliko eksplozija i odjek protuzračne paljbe.
Zelenski: Većina ukrajinskih regija bez struje
- Većina regija u Ukrajini pogođena je u četvrtak navečer nestancima struje nakon novog ruskog granatiranja kojemu je cilj ponovno bila energetska infrastruktura, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
“Večeras je nestala struja u većem dijelu Ukrajine. Posebno je teško u regiji Kijeva i u samom glavnom gradu, u regiji Lavova, u Odesi, Hersonu i okolici, u Vinici i Zakarpatju”, rekao je u svom dnevnom obraćanju na društvenim mrežama.
Rusija je u četvrtak ispalila desetke projektila na Ukrajinu napavši Kijev, Lavov i Odesu na zapadu i druge gradove širom zemlje, što je jedan od najvećih zračnih napada do sada. Napad je počeo u 7 sati ujutro po mjesnom vremenu. Zračne sirene oglašene su širom Ukrajine, a u Kijevu su tulile punih pet sati, što spada među najduža razdoblja uzbune u ovom ratu. Dužnosnici su ranije rekli da je na Ukrajinu u tom napadu ispaljeno više od 120 projektila.