Uživo. Bidenov govor: ‘Ukrajina nikada neće biti Putinova pobjeda, Amerika će joj i dalje čuvati leđa’
Pratimo 363. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 363. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Putin se danas obratio parlamentu, stižu reakcije sa zapada
- Putin najavio povlačenje iz nuklearnog sporazuma New Start
- UN: Gotovo 19.000 žrtava zabilježeno u Ukrajini
- Biden držao govor u Varšavi
- Meloni u Ukrajini kritizirala Putinov govor kao “propagandu”
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Zelenski: ‘Nisam gledao današnji Putinov govor ‘
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da nije gledao današnji govor Vladimira Putina, piše Sky News. “Nisam gledao njegovo obraćanje zbog činjenice da su se upravo u to vrijeme dogodili teroristički napadi u Hersonu. Ozlijeđena je 21 osoba, šestero ljudi je poginulo”, rekao je.
Moskva reagirala na optužbe Wagnera za veleizdaju
- Osnivač ruske paravojne skupine Wagner optužio je ranije danas glavni vojni stožer svoje zemlje za “veleizdaju” domovine, zbog toga što nije, tvrdi, osigurao oružje njegovim plaćenicima koji su na prvoj crti bojišnice na istoku Ukrajine. Rusko ministarstvo obrane sada je demantiralo ograničenje isporuka streljiva, nazivajući to “apsolutnom neistinom”. Ove napetosti su potvrda teškoća na koje nailaze ruske snage tri dana prije godišnjice ofenzive na Ukrajinu.
Meloni u Ukrajini kritizirala Putinov govor kao “propagandu”
- Talijanska premijerka Giorgia Meloni u utorak je u Kijevu odbacila govor ruskog predsjednika Vladimira Putina kao “propagandu”, a ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju obećala je nastavak talijanske podrške. Meloni je u ukrajinsku prijestolnicu stigla vlakom iz Poljske, a riječ je o njenom prvom posjetu Ukrajini otkako je preuzela dužnost premijerke u kolovozu kao predvodnica pobjedničke desne koalicije.
“Dio mog srca nadao se nekim drugačijim riječima – iskoraku… Bila je to propaganda”, rekla je Meloni komentirajući Putinov govor. Ona je to izjavila tijekom posjeta Irpinu, gradu u okolici Kijeva gdje su pronađene masovne grobnice nakon povlačenja ruskih postrojbi. Putin je u svom govoru u utorak rekao da će Moskva ostvariti svoje vojne ciljeve u Ukrajini, dok je Zapad optužio da pokušava uništiti Rusiju.
Zelenski: ‘Moramo pobijediti u ovoj godini’
- Ukrajinski predsjednik Voldimir Zelenski zahvalio je američkom kolegi Joeu Bidenu na “vodstvu u okupljanju svijeta” u potpori Ukrajini. “Zajedno idemo prema zajedničkoj pobjedi, a moramo je osigurati već ove godine”, poručio je Zelenski na Twitteru.
UN: ‘Svijet bez kontrole nuklearnog oružja je puno opasniji i nestabilniji’
- UN je izrazio zabrinutost zbog odluke Rusije da se povuče iz sporazuma o nuklearnom oružju. “Svijet bez kontrole nuklearnog oružja daleko je opasniji i nestabilniji, s potencijalno katastrofalnim posljedicama”, rekao je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric. “Treba poduzeti sve napore kako bi se izbjegao ovakav ishod, uključujući povratak dijalogu”, dodao je.
Bjelorusija uvodi smrtnu kaznu državnim dužnosnicima za veleizdaju
- Bjelorusija će proširiti svoj kazneni zakon kako bi omogućila uvođenje smrtne kazne državnim dužnosnicima i vojnim osobama zbog “veleizdaje”. Tu je odredbu usvojio parlament u Minsku, izvijestila je u utorak državna novinska agencija Belta. Bjelorusija, kojom vlada autokratski predsjednik Aleksandar Lukašenko, posljednja je zemlja u Europi u kojoj se još uvijek izriču smrtne kazne.
Prošle je godine zemlja izazvala međunarodne kritike zbog proširenja primjene smrtne kazne na pripremu terorističkih napada. Ta je pak mjera usvojena kao odgovor na sabotažu željeznice koju su provodili bjeloruski aktivisti kako bi spriječili prijevoz ruskih postrojbi koje napadaju Ukrajinu.
Lukašenko je svoju zemlju stavio na raspolaganje Rusiji kao bazu za početak vojne operacije protiv Ukrajine. Bjelorusija do sada nije aktivno sudjelovala u borbama, ali nedavno stvaranje združenih snaga potaknulo je nagađanja da će Moskva izvršiti pritisak na Minsk da se pridruži njezinim ofenzivnim operacijama.
Biden u Poljskoj: ‘Ukrajina nikada neće biti Putinova pobjeda’
- Američki predsjednik Joe Biden drži govor u Poljskoj, samo nekoliko sati nakon što je Vladimir Putin suspendirao sporazum o nuklearnom oružju. “Kijev stoji jak, velik i, što je najvažnije, slobodan”, rekao je Biden uvodno. “Cijeli svijet je bio testiran kada je počela ruska invazija. Svijet neće okrenuti glavu na drugu stranu”, dodao je.
Poručio je i da “podrška Ukrajini neće posustati”. “Putin je mislio da će se NATO podijeliti, ali on je sada ujedinjeniji nego ikada”, poručio je još. Kazao je da je rat u Ukrajini “tragedija” koju je Putin mogao prekinuti. Dotaknuo se i Moldavije, rekavši da “njezinim građanima treba osigurati da žive u miru”. Američki predsjednik poručio je i da “Ukrajina nikada neće biti Putinova pobjeda”.
Kazao je i da se “apetiti autokrata ne mogu utažiti, može im se samo suprotstaviti i reći – ne”. Također, poručio je da će SAD i dalje Ukrajini čuvati leđa. “Još jednom se obraćam građanima Rusije. SAD i europske zemlje ne žele uništiti ili kontrolirati Rusiju”, poručio je. Biden je govor zaključio porukom da “nema plemenitijeg cilja od slobode”.
Blinken: ‘Putinov izlazak iz nuklearnog sporazuma je iznimno neodgovoran’
- Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da suspendira sudjelovanje u sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja New START je “duboko neodgovorna”, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken. “Najava Rusije da obustavlja sudjelovanje duboko je nesretna i neodgovorna”, rekao je Blinken novinarima u Ateni. “Pažljivo ćemo promatrati što Rusija zapravo radi. Naravno, pobrinut ćemo se da u svakom slučaju budemo postavljeni prikladno za sigurnost vlastite zemlje i naših saveznika.”
Ukrajina nalaže školama nastavu preko interneta strahujući od napada na godišnjicu
- Ukrajina je rekla školama da nastavu održavaju na daljinu od 22. do 24. veljače zbog rizika od ruskih raketnih napada oko prve godišnjice invazije. Rusija izvodi redovite napade projektilima i bespilotnim letjelicama od listopada, a Kijev kaže da bi Moskva mogla pokrenuti novi baraž kako bi obilježila godišnjicu u petak. Ministarstvo obrazovanja izdalo je priopćenje u kojem stoji da je školama dalo preporuku da “preventivno zaštite živote i zdravlje svih sudionika u obrazovnom procesu uoči obljetnice”. Tijekom ruske invazije na Ukrajinu uništene su stotine škola.
Baerbock: ‘Svijet je pozvao Putina da ne pribjegava nuklearnim prijetnjama’
- Annalena Baerbock, njemačka ministrica vanjskih poslova, izjavila je u utorak da je svjetska zajednica više puta pozvala ruskog predsjednika Putina da ne pribjegava nuklearnim prijetnjama u svom sukobu sa Zapadom oko rata u Ukrajini. Govoreći u posjetu području u Turskoj koje je razorio nedavni potres, Baerbock je također rekla da je Putinova odluka o suspenziji značajnog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja naglasila važnost kretanja prema nuklearnom razoružanju.
U govoru u povodu godišnjice ruske invazije, Putin je rekao da Rusija obustavlja sudjelovanje u sporazumu New START, posljednjem velikom ugovoru o kontroli naoružanja između Moskve i Washingtona.
Vučić očekuje da će se situacija u Ukrajini promijeniti
- Ruska državna novinska agencija TASS prenosi izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je rekao da očekuje da će se situacija u Ukrajini promijeniti u narednih nekoliko dana.
“Iz izjava ruskog predsjednika Putina jasno je da će on nastaviti voditi vrlo intenzivnu borbu u Ukrajini i ovakva pozicija, odnosno, drugim riječima, eskalacija sukoba dodatno će zakomplicirati situaciju Srbije, kako politički, tako i vojno, kao i u svakom drugom pogledu. To je ono što smo očekivali, a očekujem da ćemo za dan, dva ili tri vidjeti značajne promjene na bojnom polju i ozbiljne promjene u daljnjem političkom djelovanju prema Srbiji sa zapada”, rekao je Vučić.
Biden: NATO jači nego što je ikada bio
- Posjet Joea Bidena Poljskoj važan je znak predanosti Sjedinjenih Država očuvanju sigurnosti u Europi, rekao je u utorak Andrzej Duda, poljski predsjednik. “Vaš posjet važan je znak sigurnosti, signal odgovornosti SAD-a za sigurnost svijeta i Europe. Amerika može održati svjetski poredak”, rekao je Duda Bidenu tijekom njihovog bilateralnog sastanka.
“Potpora Sjedinjenih Država Ukrajini ostaje snažna”, rekao je Joe Biden. “Kao što sam rekao predsjedniku Zelenskom kad smo jučer razgovarali u Kijevu, mogu reći da naša podrška Ukrajini ostaje nepokolebljiva”, rekao je Biden.
Biden je rekao u utorak da je NATO jači nego ikada tijekom posjeta Poljskoj uoči prve godišnjice ruske invazije na Ukrajinu. “NATO je jači nego što je ikad bio”, rekao je Biden svom poljskom kolegi Andrzeju Dudi, dan nakon iznenadnog putovanja u Kijev.
Ukrajinska vojska: Šest civila ubijeno u ruskom granatiranju Hersona
- Šest civila je ubijeno, a 12 ranjeno u ruskom granatiranju tržnice i stajališta javnog prijevoza u gradu Hersonu na jugu Ukrajine, priopćila je ukrajinska vojska. Južno vojno zapovjedništvo je u priopćenju navelo da se Herson našao na udaru napada dok je ruski predsjednik Vladimir Putin držao svoj govor o stanju nacije.
Volodimir Zelenski kritizirao je Rusiju zbog “nemilosrdnog ubijanja” civila u Hersonu. “Ruska vojska žestoko granatira Herson. Opet nemilosrdno ubija civilno stanovništvo”, rekao je ukrajinski predsjednik.
Talijanska premijerka Meloni opisala Putinov govor kao ‘propagandu’
- Giorgia Meloni, talijanska premijerka, govor koji je u utorak održao Vladimir Putin nazvala je “propagandom” i rekla da se nadala nečemu konstruktivnijem. “Dio mog srca nadao se nekim drugačijim riječima, koraku naprijed. Ali ovo je bila propaganda”, rekla je Meloni tijekom posjeta ukrajinskom gradu Irpinu.
Stoltenberg ‘žali’ zbog poteza Putina da obustavi sudjelovanje u START sporazumu
- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da žali zbog odluke Rusije da prekine svoje sudjelovanje u Novom START ugovoru o kontroli nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Državama. Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom i visokim predstavnikom Europske unije za vanjsku politiku Josepom Borrellom, Stoltenberg je pozvao Moskvu da preispita taj potez.
Njegove su izjave uslijedile nedugo nakon što je predsjednik Putin uputio upozorenje Zapadu zbog Ukrajine u današnjem borbenom govoru. Stoltenberg je također odbacio Putinove tvrdnje da su Kijev i njegovi zapadni saveznici krivi za rat, rekavši umjesto toga da je Rusija bila agresor. “Predsjednik Putin je taj koji je započeo ovaj imperijalni osvajački rat. Kao što je Putin danas jasno dao do znanja, on se priprema za novi rat… Putin ne smije pobijediti… To bi bilo opasno za našu vlastitu sigurnost i cijeli svijet”, rekao je.
Biden se sastao s Dudom u Varšavi
- Američki predsjednik Joe Biden sastaje se s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom u Varšavi. Bidenov posjet Poljskoj dolazi dan nakon njegovog tajnog putovanja u Kijev. Kasnije danas će se obratiti.
Rusija: ‘Američko osoblje u Ukrajini je legitimna meta’
- Američko osoblje poslano u Ukrajinu legitiman je vojni cilj, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. SAD mora povući američku i NATO vojnu opremu iz Ukrajine kako bi deeskalirao svoj “produbljujući sukob” s Rusijom, reklo je ministarstvo američkoj veleposlanici u Moskvi Lynne Tracy.
Rečeno je da je SAD “strana u sukobu” i to je dokazano svojom vojnom potporom Ukrajini u službenom pozivanju veleposlanika. Tracy rečeno je da SAD mora prestati s “antiruskim aktivnostima”, navodi se u izvješću o sastanku koje je ministarstvo objavilo na Telegramu.
Rusija pozvala američku veleposlanicu zbog ‘agresivnog kursa’
- Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u utorak da je pozvalo veleposlanicu Sjedinjenih Država Lynne Tracy zbog, kako je nazvalo, “sve agresivnijeg kursa” Washingtona, optuživši ga za povećanje svoje upletenosti u ukrajinski sukob. “S tim u vezi, veleposlanici je rečeno da je trenutni agresivni kurs Sjedinjenih Država da produbi sukob s Rusijom na svim područjima kontraproduktivan”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova. Ministarstvo je također pozvalo Sjedinjene Države da daju objašnjenje eksplozija koje su prošle godine oštetile plinovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2.
Analitičar: ‘Ovo je početak trećeg svjetskog rata za Putina’
- Obrambeni analitičar Michael Clarke iznio je za Sky News svoja razmišljanja o današnjem govoru Vladimira Putina. Rekao je da je ruski predsjednik bio oštar u svojoj izjavi, ne ostavljajući “nikakav diplomatski prostor”. Dodao je kako 70-godišnji čelnik vjeruje da je sukob u Ukrajini “zapravo dio rata koji Zapad vodi protiv Rusije kako bi je uništio”. “Putin je rekao da je Rusija pokušavala pregovarati, ali Zapad je uvijek imao tajni program. Za njega je ovo početak trećeg svjetskog rata”, smatra Clarke.
“Invazija Moskve nije prošla kako je planirao Putin, a sada ruski narod mora podnijeti neke veće žrtve. Te žrtve mogu biti opravdane samo ako je rat oko nečeg većeg od Ukrajine, pa je to rat za opstanak. Sve smo ovo već čuli, ali kada se sve spoji u prilično koherentnu priču, onda se ne ostavlja nikakvog prostora za raspravu”, objasnio je.
Putin najavio povlačenje iz nuklearnog sporazuma New Start
- Nakon dugačkog govora Vladimira Putina, koji je trajao oko sat i 45 minuta, Guardian je kao jedinu pravu novu vijest istaknuo da je ruski predsjednik pri kraju govora rekao da obustavlja sudjelovanje Rusije u sporazumu New Start sa SAD-om.
Nakon što je optužio SAD i NATO za nesuradnju, rekao je: “U tom smislu, prisiljen sam danas objaviti da Rusija obustavlja svoje sudjelovanje u sporazumu o strateškom ofenzivnom naoružanju.” Putin je rekao da će Rusija izvesti nove nuklearne pokuse ako to učini SAD.
Putin završio svoj govor
- Ruski predsjednik Putin nakon sat i 45 minuta privodi svoj govor kraju. “Drage kolege, dragi građani Rusije, danas prolazimo kroz vrlo težak put i zajedno prevladavamo sve teškoće. Drugačije i ne može biti, jer mi njegujemo primjer naših predaka, a to se prenosi s koljena na koljeno, posvećenost našem zajedništvu, našoj domovini. To jedinstvo se pokazalo od prvih dana specijalne vojne operacije. Stotine dobrovoljaca došle su da se bore za istinu, za pravdu i za interese ljudi u Donbasu. I sada, rame uz rame imamo borce svih vrsta, iz svih dijelova Azije. Njihove molitve su na različitim jezicima, ali svi se bore za istinu, za domovinu”, govori Putin.
Putin je završio govor zahvalivši ljudima koji su donirali za potporu borcima na prvoj liniji u Ukrajini i izbjeglicama, te rekao: “Rusija će odgovoriti na sve izazove. Jer svi smo jedna država. Mi smo jedan veliki ujedinjen narod. Uvjereni smo u svoju moć. Istina je s nama. Hvala vam”.
Podoljak: ‘Putin je u govoru pokazao svoju nevažnost i zbunjenost’
- Vladimir Putin pokazao je svoju “nevažnost i zbunjenost” u obraćanju ruskoj federalnoj skupštini u utorak, prema Mihajlu Podoljaku, dužnosniku u uredu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. “Putin je javno pokazao svoju irelevantnost i zbunjenost. Zato što posvuda postoje ‘nacisti, marsovci i teorije zavjere’”, tvitao je Podoljak.
Putin publicly demonstrated his irrelevance and confusion. He stressed that RF is in "taiga deadlock”, has no promising solutions and won't have any. Because everywhere there are "Nazis, Martians and conspiracy theories"…
Sic transit gloria mundi of Putin in RF’s parliament— Михайло Подоляк (@Podolyak_M) February 21, 2023
Ministar: ‘Malo je vjerojatno da će Italija poslati borbene zrakoplove u Ukrajinu’
- Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je u intervjuu za talijanske dnevne novine La Stampa da je “malo vjerojatno” da će Italija donirati borbene zrakoplove Ukrajini. Tajani je rekao da se o slanju borbenih zrakoplova “još nije razgovaralo”, ali da bi svaka takva donacija morala biti napravljena u koordinaciji s talijanskim saveznicima. “Morat ćemo se uskladiti s našim saveznicima, smisliti kakve ćemo im avione poslati, jer nema smisla isporučivati različite modele Ukrajincima. Čini mi se praktički nemogućim da se pošalju talijanski lovci”, rekao je Tajani.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni trenutačno je u posjetu Kijevu i Tajani je rekao da će uvjeriti Zelenskog u kontinuiranu podršku Italije Ukrajini. “Neupitno je. Već smo odobrili šesti paket i privodi se kraju slanje materijala. Za nekoliko tjedana, u suradnji s Francuzima, također ćemo poslati raketni sustav protuzračne obrane Samp-T u Ukrajinu”, rekao je.
Tajani je dalje rekao da Italija ostaje na čelu pomoći Ukrajini s vojnim zalihama i želi podržati zemlju nakon rata. Tajani je dodao: “Mi smo među zemljama koje su najviše zaplijenile sredstva od ruskih oligarha, govorimo o preko dvije milijarde, novcu koji se može koristiti za obnovu zemlje.”
Biden se neće osvrnuti na Putinov govor u svom govoru u Varšavi
- Govor američkog predsjednika Joea Bidena u utorak u Varšavi djelovat će kao “potvrdna izjava o vrijednostima”, a ne kao izravno opovrgavanje obraćanja ruskog predsjednika Vladimira Putina ruskoj Saveznoj skupštini, kažu američki izvori. “Nismo organizirali govor na neki način,” rekao je Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost. “Ovo nije retoričko natjecanje ni s kim drugim.”
Sullivan je rekao da bi Bidenov govor bio veći od jednog odgovora na obraćanje Putina iz Moskve. “Predsjednikove današnje izjave govore o nečem većem. I mi smo odabrali ovo vrijeme, odabrali smo ovaj datum, ne zato što je predsjednik Putin danas govorio”, rekao je.
Biden bi trebao govoriti kasnije u utorak iz Kraljevskog dvorca u Varšavi. Sullivan nije mogao reći je li Biden gledao neko Putinovo obraćanje. Dok Biden obilježava godinu dana neizazvanog rata Rusije, Sullivan je rekao da će predsjednik staviti rat u “širi kontekst”. “Kontekst koji podsjeća ljude gdje smo bili uoči ovog rata prije godinu dana, kada su se postavljala temeljna pitanja, postavljala su se pitanja međunarodnog poretka, postavljala su se pitanja Sjedinjenim Državama, postavljala se pitanja NATO savezu. Godinu dana kasnije, on vjeruje da smo odgovorili na pitanja o našem jedinstvu i odlučnosti, o našoj predanosti temeljnim načelima i o našoj spremnosti da sve pojačamo”, rekao je. Sullivan.
SAD kritizira ‘apsurdnost’ Putinova govora protiv Zapada
- Stižu prve reakcije na govor Vladimira Putina. Visoki američki dužnosnik opisao je Putinove optužbe da je Rusiji prijetio Zapad, čime je pokušao ponuditi opravdanje za invaziju na Ukrajinu, kao “apsurd”. “Nitko ne napada Rusiju. Postoji neka vrsta apsurda u ideji da je Rusija bila pod nekim oblikom vojne prijetnje od Ukrajine ili bilo koga drugog”, rekao je novinarima Jake Sullivan, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.
Bjelorusija: Ukrajina grupira značajan broj trupa uz granicu
- Bjelorusija je u utorak priopćila da je u blizini njezine granice okupljena značajna skupina ukrajinskih trupa i upozorila da to predstavlja prijetnju njezinoj sigurnosti. “Trenutačno je značajna grupacija ukrajinske vojske koncentrirana u neposrednoj blizini bjelorusko-ukrajinskog dijela državne granice”, piše ministarstvo obrane u objavi na Telegramu.
“Vjerojatnost oružanih provokacija, koje mogu eskalirati u granične incidente, velika je već duže vrijeme”, navodi se, dodajući da će poduzeti “mjere za adekvatan odgovor”, ali će djelovati suzdržano.
Putin održao dug govor
- Vladimir Putin počeo je s glavnim govorom o svojim planovima za rat u Ukrajini, nakon gotovo godinu dana otkako su njegove trupe izvršile invaziju. Unatoč gubicima na bojnom polju, njegove snage još uvijek kontroliraju oko petinu zemlje. Očekuje se da će tijekom govora iznijeti svoja razmišljanja o svijetu i gospodarskom napretku Rusije.
Na početku govora, Putin je rekao da se Rusija trenutačno suočava s “vrlo teškim” vremenom i da se današnje obraćanje održava u “vrlo teškom kontekstu”. Putin je dalje razložio zašto je Rusija započela ono što naziva “specijalnu vojnu operaciju”, optužujući zapad i NATO da javno govore o isporuci nuklearnog oružja Ukrajini prije ruske invazije. Optužio je zapad da “igra prljavu igru” s ljudima i s Ukrajinom. Naveo je Jugoslaviju, Irak i Siriju te “stoljeća kolonijalizma i diktature”.
Rekao je da je Zapad prevario vlastiti narod “potpunim neprincipijelnim lažima” o tome što se događa u Donbasu. U pokušaju da obrani svoju ‘specijalnu vojnu operaciju’ u Ukrajini, ruski predsjednik kaže da su njegove trupe radile na “osiguranju sigurnosti” na “povijesnim područjima” zemlje. Tvrdi da su Ukrajinci čekali da im Rusi “dođu u pomoć” i da su njegove snage učinile “sve što je bilo moguće” da se “ovaj problem riješi na miran način”.
Optužio je zapad za “beskrajni niz optužbi protiv Rusije” na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu i kaže da je “zapad pustio duha iz lampe” kao rezultat ratova. Potom je optužio zapad za višestruke državne udare. Dodaje da Rusija želi “zaštititi ljude i zaštititi njihove domove”, a Zapad optužuje da želi “beskonačnu moć”. “Potrošili su 150 milijardi dolara da vojno podrže kijevski režim. Zapadni čelnici opskrbljivali su Ukrajinu financijskom i vojnom pomoći tijekom cijelog sukoba, a SAD je jučer najavio paket potpore od 500 milijuna dolara.”, navodi ruski predsjednik.
Kako to često biva u njegovim govorima, Putin je održao i lekciju iz povijesti, pa kaže da je tridesetih godina prošlog stoljeća zapad otvorio vrata nacističkoj Njemačkoj, a to seže i dalje u prošlost. Spomenuo je i Austro-Ugarsku. Kaže da je zapad podržao “protudržavni udar” u Ukrajini 2014. godine. Kaže da je jedna od postrojbi ukrajinske vojske nazvana po njemačkoj nacističkoj jedinici i da “oni na vlasti odlučuju zatvoriti oči pred tim.”
Putin tvrdi da je ukrajinski narod postao “talac svojih zapadnih gospodara” koji su okupirali zemlju u političkom, gospodarskom i vojnom smislu. Kaže da “režim ne služi njihovim nacionalnim interesima”, te da “oni služe interesima stranih sila”. Nastavlja da Zapad pokušava lokalni sukob pretvoriti u globalni sukob. “Mi ćemo reagirati na odgovarajući način. Tu govorimo o postojanju naše zemlje”.
Putin je, bez navođenja ikakvih dokaza, ustvrdio da se na zapadu “čak i pedofilija najavljuje kao normalna stvar”, te da zapad priznaje istospolne brakove. “To je u redu. Oni su odrasli. Imaju pravo živjeti svoje živote. U Rusiji smo uvijek vrlo tolerantni po tom pitanju. Ali, Sveto pismo kaže da je brak između muškarca i žene”, rekao je Putin, pa je citirao medijska izvješća da je Anglikanska crkva razmatrala rodno neutralne izraze za Boga. Guardian piše kako je ovo standardan obrazac za Putinove govore – optužbe da zapad pokušava destabilizirati obiteljski život u Rusiji.
Putin je i zahvalio onima u ruskim oružanim snagama koji su se borili u Ukrajini. Kaže da je previše ljudi i jedinica uključeno da bi ih sve imenovao i nije želio riskirati da nekoga izostavi. Hvali majke, supruge, liječnike, medicinske sestre, željezničare, inženjere i poljoprivredne radnike za njihovu ulogu u pomaganju ratnih napora. Zahvalio je i “vojnim novinarima” koji, kako kaže, “riskiraju svoje živote kako bi rekli istinu cijelom svijetu”.
Putin zahvaljuje separatističkim ukrajinskim regijama što su se ‘pridružile domovini’. “Želio bih izraziti posebnu zahvalnost građanima Luganske, Donjecke, Hersonske i Zaporoške regije. Vi ste sami odredili svoju budućnost. Vi ste napravili svoj izbor unatoč prijetnjama terora nacista. Pored vas su se odvijale vojne akcije, a vi ste odlučili biti zajedno s Rusijom. Biti zajedno sa svojom domovinom”, rekao je Putin.
Kaže da je Zapad započeo “ne samo vojnu i informacijsku, već i ekonomsku agresiju” protiv Rusije. “Nisu postigli uspjeh ni u jednom od ovih područja”, kaže, pa dodaje da inicijatori sankcija sami sebe kažnjavaju. “Isprovocirali su rast cijena u vlastitim zemljama, zatvaranje tvornica, kolaps energetike, a svojim građanima poručuju da su za to krivi Rusi”, smatra Putin. Putin je priznao smanjene brojke ruskog BDP-a, ali tvrdi da je rusko gospodarstvo umjesto kolapsa restrukturirano, a Rusija još uvijek posluje s mnogim područjima svijeta. Putin kaže da su ruske domaće banke stabilne i da Moskva ne treba posuđivati dodatni novac iz inozemstva. Kaže da će inflacija u Rusiji biti četiri posto – manje nego na Zapadu. “Ne moramo tražiti novac u inozemstvu”, kaže.
Putin je rekao da razumije poteškoće s kojima se suočavaju rođaci ruskih vojnika koji su poginuli u borbama u Ukrajini . Obećao je da će im pružiti “ciljanu potporu” novim posebnim fondom. “Svi razumijemo, ali i ja razumijem koliko je sada nepodnošljivo teško ženama, sinovima, kćerima poginulih vojnika, njihovim roditeljima, koji su odgojili dostojne branitelje domovine”, rekao je ruski predsjednik.
Predsjednik Putin rekao je da Rusi koji su odabrali “put izdaje” moraju biti “izvedeni pred lice pravde”. “Oni koji su krenuli putem izdaje Rusije moraju odgovarati prema zakonu”, rekao je Putin, dodajući da vlasti neće pokrenuti “lov na vještice” protiv neistomišljenika.
Obrušio se i na ruske tajkune koji su kupovali “vile i jahte” u inozemstvu novcem koji su zaradili u Rusiji, a sada su na meti zapadnih sankcija. Rekao je da Rusi “ne sažalijevaju” milijardere koji žive u egzilu sa svojim zamrznutim bankovnim računima zbog njihove “razmetljive potrošnje” i zapadnih sklonosti. Putin je u pozvao tajkune da se vrate u Rusiju i “naprave svoj izbor” i ulažu u Rusiju umjesto da “jure okolo s ispruženom rukom” pokušavajući povratiti svoju sankcioniranu imovinu. “Oni će tamo uvijek biti građani drugog reda”, rekao je.
Šef Wagnera: ‘Glavni stožer i Ministarstvo obrane žele nas uništiti, to je ravno veleizdaji’
- Vlasnik plaćeničke vojske Wagner Jevgenij Prigožin u audioporuci koju je objavila press služba njegove kompanije ponovno je napao rusko Ministarstvo obrane i Glavni stožer ruske vojske optužujući ih da Wagneru blokiraju opskrbu municijom te da grupi, koju je više država proglasilo međunarodnom terorističkom organizacijom, onemogućuje zračni transport. “Načelnik Glavnog stožera i ministar obrane izdaju zapovijedi na svim stranama da je Wagneru zabranjeno davati ne samo municiju, nego i pomoć u avio transportu. Dobili smo i informaciju da su nam otkazali narudžbu lopata tako da naši dečki ne mogu kopati rovove”, navodi Prigožin i dodaje da se radi o pokušaju uništenja Wagnera. “To se može izjednačiti s veleizdajom domovine”, navodi se dalje u poruci.
Prigožin kaže da na samom terenu, unutar “zone specijalne vojne operacije”, zapovjednici njegovim borcima ipak predaju municiju, riskirajući kazneni progon, sugerirajući da je problem na vrhu zapovjednog lanca.
Putinov govor trajat će oko sat vremena
- Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u redovitom brifingu novinarima u utorak je najavio da bi Putinov govor trebao trajati oko sat vremena, a u njemu će se dotaknuti i ekonomskih tema iako će glavnina biti posvećena, kako je rekao, “analizi uzroka i neizbježnosti provođenja specijalne vojne operacije” u Ukrajini. Prema Peskovu, Putin će također iznijeti i “viziju o budućem razdoblju”.
Glavni kineski diplomat stiže u Moskvu
- Glavni kineski diplomat, Wang Yi, trebao bi uskoro posjetiti Moskvu, a možda bi se mogao i sastati s Putinom, prema ruskim dužnosnicima. Izvor blizak organizatorima posjeta rekao je ruskoj državnoj agenciji TASS da se dolazak Wang Yija “očekuje u utorak”. “Željeli bismo političko rješenje koje bi Europi pružilo miran i održiv okvir”, rekao je Wang Yi tijekom posjeta Mađarskoj. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je državnim medijima: “Ne isključujemo susret gospodina Wang Yija i predsjednika. On će zaista biti u Moskvi.”
Tijekom vikenda, američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je Peking da ne pruža materijalnu potporu invaziji Moskve, što je Kinu navelo da kaže SAD-u da se drži podalje od njezinih odnosa s Rusijom. Kineske isporuke oružja Rusiji riskirale bi potencijalnu eskalaciju ukrajinskog rata u sukob između Rusije i Kine s jedne strane i Ukrajine i vojnog saveza NATO-a predvođenog SAD-om s druge strane, piše The Guardian.
Ukrajinski predsjednik Zelenski je također upozorio da će doći do “svjetskog rata” ako Kina odluči podržati Rusiju u ratu protiv Ukrajine. On je rekao da bi Kijev želio da Peking “bude na našoj strani” u intervjuu za Die Welt. “Ako se Kina udruži s Rusijom, doći će do svjetskog rata i mislim da je Kina toga svjesna”, rekao je.
Meloni putuje u Kijev
- Talijanska premijerka Giorgia Meloni ide u Kijev kako bi se sastala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ponovila potporu Italije, dok se istovremeno bori s napetostima oko tog pitanja unutar svog desnog saveza, kao i podijeljenog javnog mnijenja. Putovanje u utorak smatra se jednim od najznačajnijih Meloninih otkako je došla na vlast u listopadu i dolazi tjedan dana nakon što je njezin koalicijski partner Silvio Berlusconi, čelnik stranke Forza Italia, okrivio Zelenskog za rusku invaziju na Ukrajinu.
Ured Meloni, koja se u ponedjeljak navečer sastala s poljskim kolegom Morawieckim, nije objavio detalje putovanja iz sigurnosnih razloga. Njezin posjet ima simboličan značaj, s obzirom na to da dolazi dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden iznenada posjetio glavni grad Ukrajine.
Novi napadi na Ukrajinu
- Ukrajinska televizija Suspilne objavila je pregled vijesti od sinoć na svom službenom Telegram kanalu. “Tijekom noći ruska vojska napala je Hersonsku oblast. U Dnjepropetrovskoj oblasti i Mikolajivskoj oblasti noć je prošla bez granatiranja. Tijekom proteklog dana tri su osobe poginule u Donjeckoj oblasti granatiranjem ruske vojske, još petero stanovnika regije je ozlijeđeno. Dvije osobe umrle su u oblasti Hersona. Ruska vojska nastavlja ofenzivu u pet smjerova na istoku. Obrambene snage Ukrajine izvele su tijekom dana 16 napada na područja koncentracije ljudstva i vojne tehnike Rusa”, navodi televizija.
UN: Gotovo 19.000 civilnih žrtava u Ukrajini
- Do sada je zabilježeno najmanje 18.955 civilnih žrtava od početka ruske invazije na Ukrajinu, prema Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR). OHCHR je objavio izvješće u kojem navodi broj žrtava od 7.199 poginulih i 11.756 ozlijeđenih, ali vjeruje da su stvarne brojke znatno veće. Od 24. veljače 2022., kada je počeo oružani napad Ruske Federacije na Ukrajinu, do 12. veljače 2023., Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) zabilježio je 18.955 civilnih žrtava u zemlji: 7.199 ubijenih i 11.756 ranjenih.”
Ukupno 697 civilnih žrtava dogodilo se u siječnju 2023., a podaci pokazuju da se nasilje nastavilo duž crte bojišnice od 1200 kilometara, ali je prvenstveno bilo koncentrirano u regijama Donjecka, Luganska i Zaporožja. Tijekom siječnja 2023. postojao je vrlo visok intenzitet i trend pogoršanja štete nanesene medicinskim i obrazovnim ustanovama, rekao je OHCHR.
Ovi incidenti i stalne civilne žrtve vjerojatno su uglavnom posljedica nedostatka diskriminacije Rusije u korištenju topništva i drugih oružanih sustava područja. Većina zabilježenih civilnih žrtava uzrokovana je uporabom eksplozivnog oružja sa širokim djelovanjem, uključujući granatiranje iz teškog topništva, višecevnih raketnih sustava, projektila i zračnih napada, rekao je OHCHR, dodajući kako vjeruje da su stvarne brojke znatno veće. UNHCR-ovo izvješće prenijelo je britansko ministarstvo obrane.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 21 February 2023
Find out more about Defence Intelligence: https://t.co/Xz8Pg92xcB
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/VdZmtYJGM8
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) February 21, 2023
Biden će održati govor u Varšavi
- Bijela kuća je potvrdila da će američki predsjednik Joe Biden održati govor u Varšavi danas poslijepodne. Biden će se danas sastati s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom kako bi razgovarali o zajedničkim naporima za potporu Ukrajini, te zahvalili Poljskoj na pomoći SAD-u i drugim zemljama u olakšavanju isporuke vojne i humanitarne pomoći.
Navečer će održati govor o tome kako su SAD pomogle okupiti svijet da podrži Ukrajinu dok rat ulazi u svoju drugu godinu bez kraja. “Predsjednik Biden će jasno dati do znanja da će Sjedinjene Države nastaviti stajati uz Ukrajinu, kao što ste ga čuli mnogo puta da kaže, koliko god bude potrebno”, rekao je John Kirby, glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.
Kina kaže da određene zemlje moraju prestati ‘dolijevati ulje na vatru’
- Novi kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang optužio je SAD za prebacivanje krivnje za rat u Ukrajini na Kinu, u očitom protivljenju upozorenjima Washingtona oko toga da Kina razmatra isporuku oružja Rusiji. Govoreći u utorak ujutro, na predstavljanju dokumenta kineske vlade o globalnoj sigurnosnoj inicijativi, Qin Gang je rekao da je Kina “duboko zabrinuta” zbog eskalacije rata u Ukrajini i mogućeg “izmicanja kontroli”.
Peking je potpisao partnerstvo bez ograničenja s Moskvom samo nekoliko tjedana prije invazije na Ukrajinu prije godinu dana. Kina je od tada odbijala osuditi invaziju, a neki su visoki kineski dužnosnici ponudili eksplicitnu podršku ruskim ciljevima. Međutim, Kina tvrdi da se predstavila “kao neutralna strana”, optužujući SAD i NATO za potpirivanje sukoba.
“Od izbijanja krize, Kina je zauzela objektivan i nepristran stav temeljen na meritumu problema. Pozivamo određene zemlje da odmah prestanu potpirivati vatru, prestanu prebacivati krivnju na Kinu i prestanu hvaliti Ukrajinu danas, Tajvan sutra.”, rekao je Qin u utorak.
Putin će se obratiti parlamentu uoči godišnjice invazije na Ukrajinu
- Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi održati svoje godišnje obraćanje parlamentu u utorak, nekoliko dana prije prve godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu. Zastupnici oba doma parlamenta, Državne dume i Vijeća Federacije, sastaje se tim povodom u blizini Kremlja u centru Gostinij Dvor. Rusija je 24. veljače izvršila invaziju na susjednu Ukrajinu i od tada se bori da preuzme kontrolu nad svojim susjedom.
Putin će govoriti o ratu i trenutnoj situaciji u Rusiji, kao i o ekonomskoj i socijalnoj politici, priopćio je Kremlj. To će biti njegovo 18. predsjedničko obraćanje parlamentu. Posljednje obraćanje održao je u travnju 2021. Prošle godine nije ga održao pozivajući se na “dinamiku događaja”.
Svijet će pozorno pratiti njegov govor, ne samo zbog rata, već i zato što se u Rusiji za nešto više od godinu dana trebaju održati predsjednički izbori. Očekuje se da će se Putin ponovno kandidirati za dužnost 2024. nakon više od 20 godina na vlasti. Ustavne promjene znače da bi 70-godišnjak mogao ostati na čelu Kremlja do 2036. godine.
Lukašenko želi da svi Bjelorusi znaju rukovati oružjem
- Na sastanku Vijeća nacionalne sigurnosti predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je naredio formiranje dobrovoljne teritorijalne obrane. “Situacija trenutačno nije laka i vremena su takva da bi bilo primjereno da svaki čovjek bude sposoban rukovati oružjem”, rekao je Lukašenko na sastanku Vijeća sigurnosti i time objasnio naredbu o formiranju dobrovoljne teritorijalne obrane. Po pitanju rata koji traje u bjeloruskoj blizini Lukašenko je ponovio od ranije rečene riječi.
“Bjeloruska vojska će se boriti jedino ako naša zemlja bude napadnuta. U slučaju čina agresije na nas odgovor će bit brz, primjeren i oštar. U međuvremenu želim i tražim da svaki čovjek zna barem zaštiti svoj dom i svoju obitelj, a u konačnici i našu zemlju”, kazao je Lukašenko. Ministar obrane Viktor Hrenin je dodao kako bi spomenuta teritorijalna dobrovoljna obrana trebala brojati između 100.000 i 150.000 dobrovoljaca, a i više ako bude potrebno. U Bjelorusiji je trenutačno oko 50.000 profesionalnih vojnika.