Uživo. Satelitske snimke pokazuju masovni bijeg Rusa, NATO počeo vojne vježbe nad Baltičkim morem
Pratimo 215. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 215. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Obavještajno izvješće: Prvi regrutirani Rusi stigli u vojne baze
- Zelenski: Ukrajina dobila američki sustav protuzračne obrane
- Kazahstan neće priznati referendume u istočnoj Ukrajini
- Deseci ukrajinskih gradova pogođeni ruskim granatiranjem
- Danas se sastaju Lukašenko i Putin
- Mediazona: Napad u ruskom centru za regrutaciju
- Zelenskij: Otkrili smo još dvije masovne grobnice u Izjumu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Kilometarske kolone na granici s Rusijom
- Maxar Technologies, tvrtka koja se bavi satelitima i nadzorom danas je objavila snimke nastale na granici Gruzije i Rusije. Nastale su jučer, a pokazuju ogromnu kolonu vozila koja pokušavaju otići iz Rusije nakon što je objavljena mobilizacija.
Ista tvrtka objavila je i fotografije ruskog vojnog konvoja dugog 25 kilometara pred Kijevom u veljači. Reporter koji radi za više zapadnih medija je objavio da je kolona na granici s Gruzijom oko 16 kilometara.
#SatelliteImagery from September 25, 2022 shows a large traffic jam of vehicles leaving #Russia and attempting to cross the border into #Georgia, at the Lars checkpoint, following Russian President Putin’s mobilization order for the war in #Ukraine. pic.twitter.com/iHUsC8hYs2
— Maxar Technologies (@Maxar) September 26, 2022
February: satellite images showing Russian military convoy 40 miles long heading towards Kyiv.
September: Satellite images showing Russian vehicles 16km long at border with Georgia trying to cross amid mobilization.
📷 @Maxar pic.twitter.com/VE0k7SA3JD
— Sergio Olmos (@MrOlmos) September 26, 2022
Peskov ne zna ništa o zatvaranju granica
- Novinari su danas pitali glasnogovornika Kremlja zna li išta o glasinama kako će Rusija zatvoriti svoje granice. Naime, na brojnim ruskim granicama su gužve otkako je Putin objavio odluku o mobilizaciji. Sada se pojavila glasina da će granice možda biti zatvorene. “Ne znam ništa o tome. Trenutno nema odluka o tome”, kazao je Peskov.
Američki State Department: ‘Nema naznaka da se Kina priprema podržati Rusiju’
- Američki State Department je rekao kako oni ne vide nikakve naznake da se Kina priprema pomoći Rusiji i Putinu u invaziji na Ukrajinu. “Provjeravamo svaku informaciju koju imamo”, rekao je glasnogovornik Ned Price.
Ukrajina tvrdi da je uhvatila ruskog vojnika povezanog sa zločinima u Buči
- Ukrajina tvrdi da je uhvatila ruskog vojnika povezanog sa zločinima u Buči. Ulovili su ga, tvrde, kod Hersona, u borbama koje su se odvile ranije ovog mjeseca. Kažu da su tada njihovi istražitelji potvrdili da je upletene u zločin u Buči.
NATO počeo vojne vježbe nad Baltičkim morem
- NATO je počeo s dvodnevnim vojnim vježbama nad Baltičkim morem. Zračne snage Velike Britanije, Mađarske, Njemačke, Italije, Turske, Estonije, Litve, Latvije i Češke sudjeluju u vojnim vježbama.
Nizozemska povećava vojnu pomoć Ukrajini
- Nizozemska će povećati vojnu pomoć Ukrajini, objavio je premijer te zemlje, Mark Rutte. Dodao je da će podržati i sankcije Rusiji. “Više oružja Ukrajini, više sankcija i više izolacije Rusiji”, kazao je.
Putin dao državljanstvo Snowdenu
- Putin je dao rusko državljanstvo Edwardu Snowdenu. Snowden je zviždač poznat po curenju povjerljivih informaciju iz američke NSA 2013. gdje je bio angažiran kao zaposlenik i kao kooperant. On je pobjegao iz SAD-a te je dobio azil u Rusiji. Vlasti SAD-a su godinama tražile njegovo izručenje kako bi mu sudile.
Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, je rekao da je državljanstvo odobreno po zahtjevu Snowdena, prenosi RIA.
Čelnik Krima: Uđu li četiri oblasti u sastav Rusije, mijenja se ime specijalne operacije
- Sergej Aksjonov, gubernator Krima koji je Rusija anektirala 2014. godine, izjavio je da referendumi četiriju ukrajinskih regija o priključenju Rusiji predstavljaju “točku bez povratka” ukoliko njihovi rezultati pokažu da većina želi priključenje Ruskoj Federaciji. Prema Aksjonovu, postanu li Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje dijelom Rusije, ruska vojska više neće provoditi “specijalnu vojnu operaciju”, već će ona biti preimenovana u “protuterorističku operaciju na svojim teritorijima”.
On je to usporedio s, kako je naveo, “protuterorističkom operacijom” na području Čečenije, odnosno s Drugim čečenskim ratom koji je pod tim nazivom započeo 1999. godine, a operacija je službeno okončana 10 godina kasnije. Pokretanjem “protuterorističke operacije” državne vlasti dobivaju ovlast uvođenja zabrane prodaje svih oružja, opasnih supstanci, određenih lijekova i alkohola, prenosi Kommersant.
Ukrajinski zatvorenici prisiljeni glasati na referendumu o pripajanju Rusiji
- Ukrajinski ratni zarobljenici bili su prisiljeni glasovati za pripajanje Rusiji, prema izjavama iz Kijeva. Vladin Centar za suzbijanje dezinformacija rekao je da je 57 ratnih zarobljenika u Donecku bilo prisiljeno glasovati. Centar je rekao da su prisilni glasovi “još jedna manipulacija usmjerena na promicanje narativa Kremlja na okupiranim područjima, da se među zarobljenim ukrajinskim vojnicima mnogi žele pridružiti Ruskoj Federaciji”.
Čelnik pravoslavne crkve: ‘Ruski vojnici koji umiru u Ukrajini biti očišćeni od grijeha’
- Poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril, rekao je da će ruski vojnici koji poginu u ratu protiv Ukrajine biti očišćeni od svih svojih grijeha. Patrijarh Kiril ključni je Putinov saveznik i jedan od glavnih podupiratelja invazije. Ranije je kritizirao one koji se protive ratu i pozvao Ruse da se okupe oko Kremlja.
“Mnogi ginu na poljima međusobnog rata”, rekao je Kirill u svom prvom nedjeljnom obraćanju od naredbe o mobilizaciji. “Crkva se moli da ova bitka što prije prestane, da se što manje braće međusobno ubija u ovom bratoubilačkom ratu. Ali u isto vrijeme, Crkva shvaća da ako netko, vođen osjećajem dužnosti i potrebom da ispuni svoju prisegu ode činiti ono što njegova dužnost od njega traži, i ako osoba umre izvršavajući ovu dužnost, onda su nedvojbeno počinili djelo jednako žrtvi. Žrtvovat će se za druge. I stoga vjerujemo da ova žrtva pere sve grijehe koje je osoba počinila”.
Ukrajinci iz Melitopolja strahuju da će biti prisiljeni boriti se za Rusiju
- Ukrajinci u gradu Melitopolju, koji je pod ruskom okupacijom, strahuju da će ih Moskva pozvati na služenje u ruskoj vojsci, nakon referenduma o pridruživanju Rusiji na kojem su neki stanovnici bili prisiljeni glasovati pod prijetnjom oružjem, rekao je gradonačelnik u egzilu. Gradonačelnik Ivan Fedorov rekao je da je posljednja službena ruta iz Melitopolja prema teritoriju pod kontrolom Ukrajine zatvorena i da je zabrinutost stanovnika porasla otkad je počelo glasovanje na četverodnevnom referendumu u petak.
“Naši stanovnici su uplašeni, u panici su, ne znaju što će se dogoditi sutra i kada će se ljudi početi pozivati u rusku vojsku”, rekao je na brifingu za novinare. Melitopolj, u jugoistočnoj Ukrajini, bio je jedan od prvih gradova koji su pali nakon ruske invazije u veljači. Fedorov je rekao kako vjeruje da je glavni razlog za održavanje referenduma bio omogućiti Moskvi da unovači Ukrajince nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog tjedna najavio djelomičnu mobilizaciju.
Kremlj otvoren za ‘konstruktivne’ veze s Meloni
- Kremlj je rekao da je Moskva otvorena za razvoj “konstruktivnih” veza s Rimom nakon pobjede čelnice krajnje desnice Giorgie Meloni na općim izborima u Italiji. “Spremni smo prihvatiti sve političke snage koje su u stanju nadići ustaljeni mainstream, koji je pun mržnje prema našoj zemlji i pokazati spremnost da budu konstruktivni u odnosima s našom zemljom”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, nakon što je upitan o Meloninoj pobjedi.
Zelenski traži kako se suprotstaviti iranskim dronovima
- Ukrajinski predsjednik Zelenski i šefovi sigurnosnih službi sastali su se danas kako bi planirali načine suprotstavljanja ruskoj uporabi “novih vrsta oružja” nakon što je Moskva pojačala napade koristeći iranske borbene bespilotne letjelice. “Tijekom sastanka sudionici su se zasebno usredotočili na pitanje neprijateljske uporabe novih vrsta oružja i iznijeli planove za suzbijanje takvih sredstava”, navodi se u priopćenju ureda predsjednika, bez navođenja pojedinosti planova.
Rusija je izvela najmanje pet napada na ciljeve u regiji koristeći bespilotne letjelice Shahed-136 u posljednjih nekoliko dana, rekao je novinarima Serhij Bratčuk, glasnogovornik regionalne uprave Odese. “Neprijatelj pokušava uštedjeti na projektilima. Ovi Shahedi su mnogo jeftiniji, mogu se koristiti puno češće i u paru. Vidimo da neprijatelj čak može lansirati nekoliko ovih kamikaza dronova za jedan napad”, rekao je.
Plinovod Sjeverni tok 2 trpi misteriozan gubitak tlaka
- Njemačka vlada ne zna što je uzrokovalo nagli pad tlaka u ugašenom plinovodu Sjeverni tok 2, priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo gospodarstva. Operater Sjevernog toka 2 izvijestio je o naglom padu tlaka tijekom noći, a glasnogovornik je sugerirao da je moglo doći do curenja.
Gradonačelnik Severodonecka: Rusi dovode ljude s Krima na glasanje’
- Oleksandr Strijuk, ukrajinski gradonačelnik Severodonecka, pisao je na Telegramu, osuđujući ono što je nazvao “lažima i propagandom referenduma iz Ruske Federacije”.
“Uvidjevši da ni to neće uspjeti i da će lokalno stanovništvo odbiti ‘glasati’, okupatori su dan ranije dovezli nekoliko autobusa ljudi s Krima u Melitopolj i Berdjansk. Oni su trebali pomoći u stvaranju imidža za propagandističke medije. Drugi način agitiranja ljudi je zastrašivanje, maltretiranje, ponižavanje. Tijekom razdoblja izvanrednog stanja oteto je 515 ljudi, više od 200 njih i dalje su taoci. Također, neprijatelj nastavlja granatirati naš slobodni teritorij. Napadima na elektrane i društvenu infrastrukturu okupator stvara nepodnošljive uvjete za život civilnog stanovništva. Ne odgovarajte na lažnjake i provokacije okupatora. Držimo se! Vjerujte u oružane snage Ukrajine!”, napisao je Strijuk.
SAD najavljuje 457,5 milijuna dolara civilne pomoći Ukrajini
- Sjedinjene Države osigurat će 457,5 milijuna dolara nove civilne sigurnosne pomoći Ukrajini, rekao je državni tajnik Antony Blinken. Pomoć je osmišljena kako bi pomogla ukrajinskim agencijama za provođenje zakona i kaznenopravnim agencijama, tvitao je Blinken. “Dijelimo njihovu predanost demokratskoj, neovisnoj i suverenoj Ukrajini”, dodao je.
The United States will provide an additional $457.5 million in civilian security assistance to save lives and bolster the capacity of our Ukrainian law enforcement and criminal justice partners. We share their commitment to a democratic, independent, and sovereign Ukraine.
— Secretary Antony Blinken (@SecBlinken) September 26, 2022
Njemačka raspravlja što treba li dati azil ruskim dezerterima
- Njemačka žustro raspravlja o tome treba li, i ako jest, pod kojim uvjetima, dati azil nekima od desetak tisuća ruskih ratnih odbijatelja, prigovarača savjesti i dezertera koji traže azil u inozemstvu. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je da je Njemačka potencijalno spremna pružiti zaštitu dezerterima iz bilo kojeg dijela svijeta koji se suoče s teškim posljedicama ako se odbiju boriti, ali da će se o slučajevima morati odlučivati na individualnoj osnovi zbog sigurnosnih problema.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju na veliku vjerojatnost da bi agenti federalne sigurnosne službe FSB – nasljednice KGB-a – iskoristili priliku da se tako infiltriraju u zemlju. Stručnjak za sigurnost Christoph de Vries upozorio je da bi Vladimir Putin mogao iskoristiti ovu priliku da pokuša “prokrijumčariti veliki broj ruskih agenata u Njemačku”, ali stručnjaci za azil također su pozvali vladu da bude oprezna s činjenicom da oni koji se odbiju boriti suočavaju se s progonom kući.
Putins Menschenverachtung macht vor den eigenen Soldaten nicht halt, die er in diesen mörderischen Krieg gegen die ukrainische Zivilbevölkerung schickt. Von schweren Repressionen bedrohte #Deserteure erhalten im Regelfall daher internationalen Schutz in Deutschland.
— Nancy Faeser (@NancyFaeser) September 22, 2022
Orban: ‘Sankcije EU-a Rusiji imale su obrnuti učinak’
- Mađarski premijer Viktor Orban ponovno kritizirao je sankcije Europske unije Rusiji, rekavši da su ti potezi imali “obrnutu reakciju” povećanjem cijena energije. Orban je u mađarskom parlamentu rekao da nije iznenađenje da usred krize padaju vlade u Europi, misleći na talijanske izbore u nedjelju. Dodao je da bi se Mađarska trebala pripremiti za produljeni rat u susjednoj Ukrajini, gdje je ruska invazija uništila dijelove infrastrukture, ubila tisuće ljudi i natjerala milijune drugih da pobjegnu iz svojih domova.
Orban je također najavio nacionalno savjetovanje kako bi pitao Mađare što misle o sankcijama Rusiji, rekavši da su kaznene mjere uvedene nakon invazije nanijele štetu Europi.
Blinken ponovno upozorio Rusiju
- Spremaju se užasne posljedice ako Rusija ispuni svoje slabo prikrivene prijetnje da će upotrijebiti nuklearno oružje u svom ratu protiv Ukrajine, upozoravaju SAD. Dok je prošli tjedan najavljivao mobilizaciju rezervista, Vladimir Putin ponovno je upozorio da je nuklearno oružje mogućnost, što je navelo SAD da uzvrati vlastito privatno upozorenje. “Bili smo vrlo jasni s Rusima, javno kao i privatno, da prekinu labavu priču o nuklearnom oružju”, rekao je državni tajnik Anthony Blinken za CBS.
“Vrlo je važno da nas Moskva čuje i da znamo da bi posljedice bile užasne. I to smo vrlo jasno rekli. Svaka uporaba nuklearnog oružja imala bi katastrofalne posljedice za zemlju koja ga koristi, ali i za mnoge druge”, rekao je Blinken.
Putin osuđuje ‘neljudski teroristički napad’ u školi
- Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je osudio “neljudski teroristički napad” na školu u središnjem ruskom Iževsku, gdje je naoružani napadač otvorio vatru ostavivši najmanje 13 mrtvih ljudi, uključujući djecu. “Predsjednik Putin duboko žali zbog smrti ljudi i djece u školi u kojoj je došlo do terorističkog napada osobe koja očito pripada neofašističkoj skupini”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Predsjednik želi brz oporavak onih koji su ozlijeđeni u ovom nehumanom terorističkom napadu”, dodao je Peskov.
Kremlj: ‘Rusija ne planira zatvoriti svoje granice’
- Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da “nije donesena nikakva odluka” o tome hoće li se zatvoriti ruske granice, dok su tisuće pokušavale pobjeći iz zemlje kako bi izbjegli mobilizaciju. Bilo je glasina o planu da se muškarcima koji ispunjavaju uvjete spriječi da napuste Rusiju. Peskov je također priznao da su tijekom mobilizacije počinjene pogreške. “Doista, postoje slučajevi kada je dekret o mobilizaciji prekršen. U nekim regijama guverneri aktivno rade na ispravljanju situacije. Nadamo se da će sve pogreške biti ispravljene”, rekao je.
Rusija i SAD u ‘povremenom’ kontaktu oko nuklearnog oružja
- Kremlj je u ponedjeljak priopćio da je u “sporadičnom” kontaktu sa Sjedinjenim Državama o pitanjima vezanim uz nuklearno oružje, u razmjeni koja omogućuje dvjema najvećim svjetskim nuklearnim silama da ocrtaju svoja stajališta. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je prošli tjedan da “nije blefirao” kada je rekao da će Rusija biti spremna upotrijebiti nuklearno oružje za obranu svog teritorijalnog integriteta, što je navelo SAD da upozori na “katastrofalne” posljedice koje bi uslijedile ako bi Rusija to učinila.
Moldavija razmatra sankcije za građane koji se bore za Rusiju u Ukrajini
- Moldavija bi mogla oduzeti državljanstvo svojim državljanima koji se odu boriti za Rusiju u Ukrajini nakon što su pozvani jer imaju dvojno državljanstvo, odnosno jer također imaju ruske putovnice, rekla je prozapadna predsjednica Maia Sandu. Postoji 200.000 ljudi s dvojnim moldavsko-ruskim državljanstvom koji žive u otcijepljenoj moldavskoj regiji Transnistria. Sandu je rekla da postoji rizik da bi neke od tih ljudi Rusija mogla pozvati u borbu.
“Kako bismo spriječili da se to dogodi, analiziramo mogućnost primjene postupka oduzimanja moldavskog državljanstva za one ljude s ruskim putovnicama koji se bore na strani agresora”, rekla je Sandu. “Također razmatramo mogućnost pooštravanja kazni za građane Moldavije bez ruskih putovnica koji su u redovima agresorskih oružanih snaga”, rekla je, dodajući da Moldavija održava konzultacije s Moskvom kako bi spriječila slučajeve njihovi građani pozvani.
Šef IAEA-e kaže da je spreman za razgovore o Zaporožju ovaj tjedan
- Šef UN-ove agencije za nuklearni nadzor rekao je da je spreman ovog tjedna održati razgovore s Ukrajinom i Rusijom o uspostavi zaštitne zone u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koja je pod ruskom okupacijom. “Na stolu je plan za to. Prošlog sam tjedna imao priliku započeti konzultacije s Ukrajinom i Ruskom Federacijom. Spreman sam nastaviti s tim konzultacijama u obje zemlje ovaj tjedan”, rekao je Grossi na sastanku zemalja članica Međunarodne agencije za atomsku energiju u sjedištu agencije u Beču.
Postrojenje u Zaporožju ruske trupe zauzele su još početkom ožujka, nekoliko tjedana nakon što je Moskva pokrenula svoju ofenzivu, ali njome i dalje upravlja ukrajinsko osoblje. Elektrana se nalazi u blizini područja u kojima se vode borbe, a posljednjih je tjedana opetovano izložena paljbi, što potiče međunarodnu zabrinutost zbog mogućnosti nuklearne nesreće. Moskva i Kijev razmijenili su krivnju za napade na i u blizini elektrane.
Ruski senator pozvao na zatvaranje granica
- Sergej Tsekov, koji je bio senator u zakonodavnom tijelu Krima nakon aneksije od 2014. je prema pisanju novinske agencije RIA Novosti, pozvao na zatvaranje ruske granice “kako bi se svima koji su vojno sposobni zabranilo putovanje u inozemstvo”. Pišu i kako je dodao da je potrebno povećati kaznu za izbjegavanje poziva s 3.000 na 50.000 rubalja.
Najmanje trinaest mrtvih u pucnjavi u školi u Rusiji
- Naoružani napadač ubio je trinaest ljudi u školi u ruskom gradu Iževsku, objavilo je rusko ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju na Telegramu. Ogranak ministarstva unutarnjih poslova Udmurtije rekao je da se napadač ubio i da je 20 ljudi ranjeno.
Novinska agencija RIA citirala je guvernera regije Udmurtije Alexandera Brečalova, čiji je glavni grad Iževsk, koji je rekao da je neidentificirani muškarac ušao u školu i ubio zaštitara. Rekao je da među učenicima škole ima mrtvih i ranjenih. Sedam osoba ozlijeđenih u pucnjavi u školi prevezeno je u Republičku dječju kliničku bolnicu u Iževsku. Kako javlja dopisnik Kommersanta, detaljne informacije o žrtvama nisu objavljene.
🚨 BREAKING VIDEO: Gunman opens fire at school in Russia’s city of Izhevsk. At least six killed and 20 wounded in the shooting #BreakingNews #BREAKING #Izhevsk #Russia
— Breaking Video News (@BreakingVideoHQ) September 26, 2022
Tisuće Rusa pobjeglo je u Finsku kako bi izbjegli mobilizaciju
- Gotovo 17.000 Rusa prešlo je granicu s Finskom tijekom vikenda, što je porast od 80 posto u odnosu na tjedan ranije, rekle su finske vlasti. Kapetan Taneli Repo iz ureda za jugoistočnu granicu Finske rekao je: “Redovi su i dalje nešto duži nego što su inače bili od pandemije.”
Mladi Rusi koji su razgovarali s Reutersom nakon što su prošli tjedan prešli u Finsku preko granične postaje Vaalimaa, otprilike tri sata vožnje automobilom od drugog po veličini ruskog grada Sankt Peterburga, rekli su da su otišli iz straha da će biti mobilizirani za rat. Finska vlada, oprezna da ne postane glavna tranzitna nacija, u petak je rekla da će zaustaviti sve Ruse da uđu s turističkim vizama u nadolazećim danima, iako se i dalje mogu primjenjivati iznimke iz humanitarnih razloga.
Danas se sastaju Lukašenko i Putin
- Državni mediji u Bjelorusiji pišu da će se bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko danas sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, prenosi Reuters.
Rusija je koristila Bjelorusiju kao polaznu točku za svoju posljednju invaziju na Ukrajinu. U veljači, unatoč toga što je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da će ruske trupe biti “povučene u svoje stalne baze” nakon završetka zajedničkih vojnih vježbi s Bjelorusijom, trupe su umjesto toga pokrenule neuspjeli pokušaj zauzimanja Kijeva. Čini se da je prije dva dana Lukašenko isključio mogućnost mobilizacije u Bjelorusiji, rekavši da “ovdje neće biti mobilizacije”.
Zelenski: Otkrili smo još dvije masovne grobnice u Izjumu
- Ukrajina je u nedavno oslobođenom Izjumu otkrila još dvije masovne grobnice sa stotinama tijela, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Zelenski je to rekao u razgovoru za CBS kasno u nedjelju, pozvavši pritom i na nove sankcije Rusiji. „Danas sam dobio još informacija. Pronašli su još dvije masovne grobnice sa stotinama tijela. Govorimo o malom gradu Izjumu“, rekao je Zelenski.
„Sankcije se trebaju nastaviti. One će imati politički, ali i financijski utjecaj“. Ruske vlasti nisu još komentirale tvrdnju ukrajinskog predsjednika o grobnicama u gradu na sjeveroistoku napadnute države, no Moskva je dosad negirala sve joj pripisane zločine i napade na civile.
Ukrajinske vlasti su nakon oslobađanja Izjuma ranije ovaj mjesec pronašle veliku grobnicu u šumskom dijelu Izjuma te su pokrenule istragu o uzrocima smrti. Prošli tjedan završile su ekshumaciju tijela 436 ljudi. Čini se da je većina njih umrla nasilnom smrću, a prvi pokazatelji govore da je 30 njih bilo mučeno, objavio je regionalni guverner.
Energoatom: Rusi inscenirali da su radnici u Zaporožju glasali na referendumu
- Energoatom, državno nuklearno poduzeće u Ukrajini, koje upravlja nuklearnim elektranama uključujući okupiranu elektranu u Zaporožje, optužilo je proruske snage u Zaporožju da su inscenirale dojam da je osoblje glasalo na široko osuđenom referendumu koji se održava u regiji.
“Izveli su još jedan performans u blizini nuklearne elektrane Zaporožje, pretvarajući se da su osoblje nuklearne elektrane kao pozvani mafijaši. Veća grupa muškaraca u civilu čekala je kraj smjene na stanici i družila se s njezinim osobljem koje je odlazilo nakon smjene. Usput su postrojeni davali intervjue proruskim propagandnim medijima i uzvikivali riječi podrške Rusiji i pseudoreferendumu, nakon čega su odlazili u autobus u kojem se ‘glasovalo’ i demonstrativno ispunjavali glasačke listiće. Ova činjenica još jednom dokazuje da među domoljubnim radnicima nuklearne elektrane Zaporožje nitko nije dobrovoljno sudjelovao u okupatorskoj farsi, pa su propagandisti još jednom bili prisiljeni napraviti ‘dobru’ sliku za ruske kupce”, pišu iz Energoatoma.
Ruske trupe idu od vrata do vrata dok se glasovanje o aneksiji nastavlja
- Glasovanje na referendumima s ciljem pripajanja teritorija Rusiji ušlo je u četvrti dan. Dužnosnici koje podupire Rusija nosili su glasačke kutije od vrata do vrata, u pratnji sigurnosnih dužnosnika, rekao je regionalni guverner Luganska Serhij Haidai. Imena stanovnika su bila brisana, ako nisu pravilno glasovali ili su odbili glasati. “Žena hoda ulicom s nečim što izgleda kao mikrofon za karaoke i govori svima da sudjeluju na referendumu”, rekao je guverner. “Predstavnici okupacijskih snaga idu od stana do stana s glasačkim kutijama. Ovo je tajno glasanje, zar ne?”
Deseci ukrajinskih gradova pogođeni ruskim granatiranjem
- U teškim borbama više od 40 gradova je pogođeno ruskim granatiranjem, prema navodima iz Glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga. U 24 sata, do ponedjeljka ujutro, ruske su snage izvele pet raketnih i 12 zračnih napada, kao i više od 83 napada s raketa, rečeno je. Više od 40 naselja bilo je zahvaćeno neprijateljskim napadima, uglavnom u južnoj i jugoistočnoj Ukrajini. Suprotstavljajući se ruskim napadima, ukrajinske zračne snage pokrenule su 33 napada, pogodivši 25 “neprijateljskih” područja, dodano je iz Glavnog stožera.
Ruski dronovi napali Odesu
- Dvije bespilotne letjelice koje su ruske snage lansirale u regiji Odesa u Ukrajini pogodile su vojne objekte i izazvale požar i detonaciju streljiva, priopćilo je u ponedjeljak zapovjedništvo ukrajinskih snaga Jug. “Zbog požara velikih razmjera i detonacije streljiva organizirana je evakuacija civilnog stanovništva”, objavilo je zapovjedništvo na Telegramu. “Preliminarno, nije bilo žrtava.”
Japan ‘duboko zabrinut’ zbog nuklearnih prijetnji
- Japan je zabranio izvoz robe povezane s kemijskim oružjem u Rusiju kao dodatnu sankciju protiv Moskve zbog njezine invazije na Ukrajinu. Japan je “duboko zabrinut” zbog moguće uporabe nuklearnog oružja, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik kabineta Hirokazu Matsuno.
Japan je također dodao 21 rusku organizaciju, poput znanstvenih laboratorija, kao novu metu zabrana izvoza, prema vladinom priopćenju objavljenom nakon sastanka vlade u ponedjeljak. Vlada je službeno odobrila nove mjere sankcija, koje je prošlog tjedna najavio ministar vanjskih poslova na sastanku G7. “Japan je duboko zabrinut zbog mogućnosti korištenja nuklearnog oružja tijekom ruske invazije na Ukrajinu”, rekao je Matsuno, dodajući da će Japan nastaviti raditi s međunarodnim društvom u podršci Ukrajini i sankcioniranju Rusije.
Guverner prijavio nove napade na Mikolajiv
- Vitalij Kim, guverner Mikolajiva, objavio je na Telegramu nove štete koju je tijekom noći u njegovoj regiji izazvalo rusko granatiranje. Tvrdi da je napad izvršen na industrijsku zonu na periferiji grada te da je u jednom selu oštećeno više od 15 kuća i škola, dok je u drugom pogođena jedna dvokatnica i poljoprivredno poduzeće. Nema zabilježenih žrtava tijekom noći.
Vođa separatista: ‘Herson će se brzo priključiti Rusiji’
- Ruska novinska agencija RIA Novosti prenosi riječi Kirila Stremusova, jednog od čelnika ruske administracije u okupiranoj regiji Herson. Stremusov kaže kako očekuje da će Herson postati dio Ruske Federacije što je prije moguće. “Moje osobno mišljenje: to će se dogoditi u bliskoj budućnosti, jer što prije postanemo dio Ruske Federacije, postanemo punopravni subjekt, to ćemo prije moći uspostaviti miran život”, rekao je. Referendumi koje organiziraju okupacijske vlasti u istočnoj Ukrajini nastavljaju se i danas.
Mediazona: Napad u ruskom centru za regrutaciju
- U ruskoj regiji Irkutsk jedan mladić je puškom napao vojni centar za regrutaciju, a društvenim mrežama proširila se snimka napada, javlja ruski neovisni medij Mediazona. Na snimci se vidi kako muškarac puca u drugoga, koji zatim pada na pod, a u pozadini se čuju nečiji vriskovi. Upucani vojni zapovjednik je, prema izvještajima, preminuo, objavio je na Twitteru suradnik Guardiana, Andrew Roth.
Kazahstan neće priznati referendume u istočnoj Ukrajini
- Kazahstan, jedan od najbližih saveznika Rusije, neće priznati moguću rusku aneksiju istočnih regija Ukrajine nakon tamošnjih referenduma, priopćilo je danas ministarstvo vanjskih poslova te srednjoazijske zemlje.
Glasovanje je održano u četiri ukrajinske regije koje uglavnom drže ruske snage, što je početak plana predsjednika Vladimira Putina da pripoji veliki dio Ukrajine. Zapad tvrdi da je riječ o kršenju međunarodnog prava koje značajno eskalira rat u zemlji.
“Što se tiče održavanja referenduma… Kazahstan polazi od načela teritorijalne cjelovitosti država, njihove suverene jednakosti i mirnog suživota”, rekao je glasnogovornik ministarstva Aibek Smadijarov. Kazahstanski predsjednik Kasim-Jomart Tokajev više je puta pozivao na rješavanje ukrajinskog sukoba u skladu s poveljom Ujedinjenih naroda.
Obavještajno izvješće: Prvi regrutirani Rusi stigli u vojne baze
- Prve skupine mobiliziranih Rusa počele su pristizati u vojne baze, navodi britansko Ministarstvo obrane u obavještajnom izvješću. Pred Rusijom je sada logistički izazov oko organizacije obuke za trupe, dodaje se. Do sada je poziv za vojsku dobilo više desetaka tisuća muškaraca.
“Veliki broj regrutiranih trupa bit će poslano na front s minimalno relevantne pripreme”, dodaje se još u izvješću. “Za razliku od većine zapadnih vojski, ruska vojska pruža početnu obuku niske razine vojnicima unutar određenih operativnih postrojbi, a ne u namjenskim ustanovama za obuku. Nedostatak vojnih instruktora i žurba s kojom je Rusija započela mobilizaciju, sugerira da će se mnoge od unovačenih trupa rasporediti na prvu crtu uz minimalnu relevantnu pripremu. Vjerojatno će pretrpjeti teške gubitke”, predviđaju britanski analitičari.
Zelenski: Ukrajina dobila američki sustav protuzračne obrane
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u intervjuu emitiranom u nedjelju da je Ukrajina od Sjedinjenih Država dobila sofisticirane sustave protuzračne obrane. Riječ je o prvom priznanju da je Ukrajina dobila napredni raketni sustav zemlja-zrak NASAMS, koji je Kijev dugo tražio, a čiju je isporuku odobrio Washington krajem prošlog mjeseca.
“Apsolutno trebamo da Sjedinjene Države pokažu vodstvo i daju Ukrajini sustave protuzračne obrane. Želim zahvaliti predsjedniku (Joeu) Bidenu na pozitivnoj odluci koja je donesena”, rekao je Zelenski. Ali vjerujte mi, to nije ni približno dovoljno da pokrije civilnu infrastrukturu, škole, bolnice, sveučilišta, domove Ukrajinaca, dodao je.