Uživo: Institut za rat: 'Putin je odlučio žrtvovati elitnu jedinicu'. Pobuna ruskih časnika nakon debakla u epskoj tenkovskoj bitci
Pratimo 377. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 377. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Zelenski pojačava obranu Bahmuta, složili se i savjetnici
- Ukrajina želi da im SAD pošalje kazetne bombe
- Kineski ministar najavio jačanje veza s Rusijom
- Institut za proučavanje rata: ‘Rusi su zauzeli 40 posto Bahmuta’
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Zelenskijev pomoćnik: Kijev nije uključen u sabotažu Sjevernog toka
- Pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je u utorak da je Kijev “apsolutno nije uključen” u napade na plinovod Sjeverni tok i da nemaju podataka o tome što se dogodilo nakon što je The New York Times objavio da američki obavještajni podaci sugeriraju da je napad izvela proukrajinska skupina.
“Bez sumnje, Ukrajina apsolutno nije uključena u ekscese na plinovodima”, rekao je Reutersu Mihajlo Podoljak. “To nema ni najmanjeg smisla”, naglasio je. Dodao je da Ukrajina nema podataka o tome tko je u to bio uključen, ali je poručio da bi možda trebalo kriviti ruske napore za destabilizaciju regije.
“Od prvog dana izgradnje plinovoda na dnu Baltičkog mora, Ukrajina je opetovano privlačila pažnju svojih zapadnih partnera na rastuće strateške rizike za sigurnost Europe provedene realizacijom ovog projekta”, rekao je Podoljak.
Lukašenko: Priveden ‘terorist’ koji stoji iza pokušaja sabotaže zračne baze
- Bjelorusija je u utorak privela “terorista” i više od 20 suučesnika koji su radili s ukrajinskim i američkim obavještajnim službama na pokušaju sabotaže bjeloruske zračne baze, prenijela je novinska agencija Belta izjavu bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Bjeloruski antivladini aktivisti priopćili su prošlog mjeseca da su raznijeli sofisticirane ruske vojne nadzorne zrakoplove u napadu dronova na aerodrom blizu bjeloruskog glavnog grada, a tu tvrdnju osporavaju Moskva i Minsk. “Sigurnosna služba Ukrajine, vodstvo CIA -e, iza zatvorenih vrata, provode operaciju protiv Republike Bjelorusije. Terorist je bio obučen”, rekao je Lukašenko, prenijela je novinska agencija Belta.
Lukašenko je rekao da je zrakoplov pretrpio samo površinsku štetu u napadu izvedenog pomoću “malog drona”, izvijestila je Belta. Osumnjičeni, koji je pritvoren zbog napada na zrakoplov Beriev A-50, rusko-ukrajinski je državljanin, prenijela je Belta izjavu bjeloruskog predsjednika. Do sad je uhićeno više od 20 osoba povezanih s incidentom, a ostali osumnjičeni još uvijek se skrivaju u inozemstvu, dodao je.
Ukrajina poručila da će osvetiti smrt svog strijeljanog vojnika
- Ukrajinska vojska je u utorak poručila da će osvetiti smrt svog vojnika koji je navodno kao zarobljenik ubijen rafalnom vatrom pošto je uzviknuo “Slava Ukrajini!”, na videosnimci pogubljenja koja se širi društvenim mrežama.
“Po prvim podacima, pogubljeni vojnik je bio pripadnik 30. mehanizirane brigade, Timofij Mikolajovič Šadura“, navodi ukrajinska kopnena vojska na Telegramu, dan nakon objave snimke na društvenim mrežama. Glasnogovornik brigade Anatolij Javorski rekao je za AFP da je 41-godišnji vojnik, mobiliziran u prosincu, bio iz okolice Žitomira, na zapadu zemlje.
Tijelo vojnika je na okupiranom teritoriju i njegova “konačna” identifikacija bit će moguća tek nakon predaje (ukrajinskim vlastima) i vještačenja, dodaje vojska dok mediji navode drugo ime. “Osveta za našeg junaka bit će neminovna”, obećala je vojska, rekavši da je pokojnik proglašen nestalim 3. veljače dok je sudjelovao u borbama za Bahmut, u Donbasu, na istoku Ukrajine.
Na videosnimci koja traje desetak sekunda vidi se muškarac u vojnoj odori, razoružan, kako mirno puši posljednju cigaretu. Drugi, kojeg se ne vidi, kaže suborcu na ruskom “snimaj”. “Slava Ukrajini!”, uzvikuje Ukrajinac i odmah pada pokošen iz strojnice. Muški glas iza kamere kaže “Crkni, nitkove”. Snimka se u ponedjeljak proširila društvenim mrežama, a pratile su je brojne objave, fotografije i crteži kojima je odana počast tom vojniku, njegovoj odvažnosti i domoljublju.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da će “pronaći ubojice”, a njegov ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba zatražio je istragu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) o tom slučaju. Ruske vlasti nisu komentirale video.
U Bahmutu je i dalje 38 djece
- U Bahmutu je i dalje 38 djece, u epicentru najžešćih borbi u Ukrajini. Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk rekla je da je u gradu ostalo manje od 4000 civila, prenosi Kyiv Independent. Ranije je Ukrajina objavila snimke koje pokazuju ulične borbe i eksplozije u gradu. Moskva mjesecima pokušava zauzeti Bahmut i činilo se da će se Ukrajina povući, no predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da će se obrana grada nastaviti.
SAD: Sjeverni tok sabotirala proukrajinska skupina
- Novi obavještajni podaci koje su pregledali američki dužnosnici sugeriraju da je prošlogodišnji napad na plinovod Sjeverni tok izvela proukrajinska skupina, objavio je list The New York Times u utorak.
Nema dokaza da su u operaciju bili uključeni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ili najviši ukrajinski dužnosnici, niti da su počinitelji djelovali prema uputama bilo kojeg dužnosnika ukrajinske vlade, objavio je list navodeći američke dužnosnike. Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće, a američki dužnosnici nisu bili dostupni za komentar. Predstavnici Kijeva i Moskve također nisu bili dostupni.
SAD i NATO napade na plinovod u rujnu 2022. nazvali su “činom sabotaže”, a Moskva je optužila zapad i pozvala Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da provede neovisnu istragu. U obavještajnom izvješću sugerira se da se oni koji su izveli napad protive ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu “no ne precizira se tko su članovi skupine, niti tko je napad naredio ili platio operaciju”, piše Times.
“Američki dužnosnici odbili su otkriti prirodu obavještajnih podataka, kako se do njih došlo niti bilo kakve detalje o snazi dokaza koje sadrže. Rekli su da o tome nema čvrstih zaključaka”, piše list.
Ukrajinci na ispraćaju poginulih dragovoljaca
- Stotine ožalošćenih okupile su se u utorak u kijevskoj crkvi za ispraćaj dragovoljaca poginulih u ranijoj diverzantskoj misiji u Rusiji, nakon niza napada duž moskovske granice.
Ožalošćeni, mnogi u maskirnoj odjeći i prekrivenih lica, prisustvovali su misi u središnjoj crkvi za četvoricu muškaraca – uključujući jednog tinejdžera – ubijenih u prosincu tijekom upada u južnu rusku regiju Brjansk, javlja AFP.
Ruska sigurnosna služba FSB objavila je da je ubila muškarce te da su bili naoružani puškama i eksplozivom. Ruski mediji izvijestili su da su njihova tijela predana ovog mjeseca. Ljesovi muškaraca bili su ovijeni zastavama nacionalističkog bataljuna Bratstvo, stvorenog iz istoimene stranke.
Izbio je požar u zgradi Ministarstva unutarnjih poslova u Moskvi
- U glavnoj zgradi Glavne uprave Ministarstva unutarnjih poslova u Moskvi, na trećem katu, izbio je požar. Kako piše Kommersant, prema preliminarnim podacima, tijekom sanacije se zapalio građevinski materijal. TASS također javlja o požaru pozivajući se na hitne službe, a pišu i kako se zgradom širio gust dim.
Ukrajinci kažu da se u Luhansku nastavljaju teški ruski napadi
- Dok je većina pozornosti usmjerena na bitku za grad Bahmut, žestoke bitke nastavljaju se i prema sjeveru, javljaju ukrajinski dužnosnici. Serhij Haidai, šef vojne uprave regije Luhansk, kaže da je situacija u regiji “teška, ali je kontroliraju Obrambene snage Ukrajine.” On je za ukrajinsku televiziju rekao da su “najteža područja Bilohorivka i Kremina” gdje je bilo stalnih napada i granatiranja ruskih trupa. “Pokušavaju istisnuti naše branitelje kako bi došli do Stelmahivke i Nevske – cilj im je ponovno zauzeli ta naselja”, kaže Haidai.
Stelmakhivka i Nevske su sela na granicama Luganske i Harkivske regije, koja su ukrajinske snage ponovno zauzele u rujnu. “Kada Rusi izgube osoblje i njihova oprema je oštećena, treba im vremena, oko jedan dan. da se ‘oporave’ i obnove svoje zalihe. Zatim ponovno kreću u ofenzivu. Sada ima više granatiranja. Jasno vidimo da su nedavno dobili streljivo i zalihe. Zato je povećan broj napada ‘teškim’ topništvom i tenkovskim napadima”, rekao je Haidai.
Haidai je dodao da Rusi redovito mijenjaju svoju taktiku. “Bilo je malih grupa; bilo je ofenziva s do tri satnije isključivo pješaštva; bila je ofenziva korištenjem ‘oklopa’ s do dvije satnije podržane ‘teškom’ opremom. Na taj su način Rusi stalno pokušavali testirati snagu ukrajinske obrane”, rekao je Haidai.
Poljska će uspostaviti centar za popravak tenkova za ukrajinske Leoparde 2
- Poljska će uspostaviti servisni centar za borbene tenkove koji se koriste u Ukrajini, rekao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak. “Spremni smo pokrenuti servisno središte u Poljskoj koje će popravljati i servisirati tenkove Leopard isporučene Ukrajini”, rekao je Blaszczak, dodajući da će to pitanje pokrenuti u razgovoru s njemačkim ministrom obrane Borisom Pistoriusom. “Osnovno pitanje o kojem ćemo razgovarati je slaba dostupnost rezervnih dijelova za tenkove Leopard”, rekao je Blaszczak.
Poljska je predvodila napore za slanjem modernih tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, a Njemačka, koja ima izvoznu dozvolu za napredna oklopna vozila, u početku se opirala pritisku saveznika da odobri taj potez. Međutim, ranije ove godine Berlin je konačno pristao poslati svoje Leoparde i otvorio vrata drugim zemljama, uključujući Poljskoj, Švedskoj, Finskoj i Portugalu, da učine isto.
Ukrajinci vratili 90 ratnih zarobljenika
- Rusko ministarstvo obrane objavilo je priopćenje da je Ukrajina vratila 90 ratnih zarobljenika.
“Kao rezultat pregovaračkog procesa, 90 ruskih vojnika koji su bili u životnoj opasnosti vraćeno je s teritorija pod kontrolom kijevskog režima. Zrakoplovi vojno-transportnog zrakoplovstva ruskih zračno-svemirskih snaga prevest će otpuštene vojnike u Moskvu na liječenje i rehabilitaciju u medicinske ustanove ruskog ministarstva obrane. Svima otpuštenima pruža se potrebna medicinska i psihološka pomoć”, objavilo je ministarstvo na svom službenom Telegram kanalu.
WHO: Ukrajini pomoć treba na tisuće ljudi
- Nekoliko tisuća ljudi u Ukrajini zadobilo je složene ozljede povezane s ratom, stoga trebaju rehabilitaciju i opremu koja će im pomoći, rekao je visoki dužnosnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Napadi na zdravstvene ustanove, manji broj zdravstvenih radnika zbog raseljavanja i nestašice struje otežavali su ljudima dobivanje skrbi, rekao je dr. Satish Mishra iz regionalnog ureda WHO-a za Europu na brifingu za medije.
Čak i prije rata, 2019. godine, otprilike polovica stanovništva u Ukrajini mogla je imati koristi od usluga rehabilitacije za nezarazna stanja poput kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa, rekao je dr. Cathal Morgan, drugi dužnosnik WHO-a. Od tada su pandemija Covida i rat značajno povećali potrebu za uslugama rehabilitacije, dodao je. “Otuda potreba za hitnošću”, objašnjaca Morgan.
Guterres je na putu za Kijev
- Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres putuje je u utorak u Ukrajinu kako bi se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, što će biti njegovo treće putovanje u Ukrajinu od početka ruske invazije, rekao je njegov glasnogovornik. “Glavni tajnik upravo je stigao u Poljsku na putu za Ukrajinu”, rekao je Stephane Dujarric u izjavi.
Guterres je trebao stići u Kijev kasnije u utorak prije nego što će se sastati s ukrajinskim predsjednikom u srijedu ujutro “kako bi razgovarali o nastavku inicijative za crnomorsko žito u svim njezinim aspektima, kao i o drugim relevantnim pitanjima”, rekao je glasnogovornik.
Poljska ovog tjedna šalje deset tenkova u Ukrajinu
- Mariusz Błaszczak, poljski ministar obrane, potvrdio je da će još nekoliko borbenih tenkova biti isporučeno Ukrajini u narednim danima. Riječ je o preostalih 10 od 14 tenkova Leopard 2 njemačke proizvodnje koje je Poljska obećala poslati. “Četiri tenka su već u Ukrajini, još 10 će otići u Ukrajinu ovaj tjedan”, rekao je Błaszczak.
Poljska je u siječnju obećala poslati 60 dodatnih tenkova u Ukrajinu, a više od 300 tenkova obećano je Ukrajini od zapadnih saveznika. Ukrajina je mjesecima tražila od globalnih sila da osiguraju tenkove, prije nego što je svoju pozornost usmjerila na avione F-16.
EU sankcionira ruske dužnosnike zbog nasilja nad ženama
- Europska unija je u utorak, uoči Međunarodnog dana žena, uvela sankcije protiv dužnosnika iz šest zemalja, uključujući Rusiju i Afganistan, zbog nasilja i kršenja prava žena. Prema dokumentu u koji je AFP imao uvid, devet pojedinaca i tri službena entiteta dodani su na popise sankcija, podložni zabrani izdavanja viza i zamrzavanju imovine koja se drži u EU.
Sankcije su usmjerene na dvojicu moskovskih policajaca, potpukovnika Aleksandra Fedorinova i njegovog podređenog Ivana Rjabova, koji su optuženi da su naredili uhićenje i mučenje prosvjednica protiv rata. Imenuju se i zapovjednik ruskih specijalnih snaga, general bojnik Nikolaj Kuznjecov, kao i zapovjednik tenkova pukovnik Ramil Ibatullin, čije su jedinice optužene za sustavna djela silovanja i seksualnog nasilja u Ukrajini.
Kremlj kaže da ne priznaje gornju cijenu svoje nafte
- Kremlj je rekao da ne priznaje ograničenje cijena koje su zapadne zemlje nametnule njegovom izvozu nafte, nakon što su Sjedinjene Države rekle da ograničenje “dobro funkcionira”. Washington je bio jedan od ključnih arhitekata zapadnog ograničenja cijena ruske nafte, čiji je cilj smanjiti prihode Moskve koji se koriste za financiranje njezine invazije na Ukrajinu. “Ne priznajemo i nećemo priznati nikakvo ograničenje. Radimo na tome da ovaj sustav ne šteti našim vlastitim interesima”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u utorak.
Rusko gospodarstvo pokazalo se nevjerojatno otpornim nakon što se suočilo sa strogim zapadnim sankcijama, ali ograničenje cijena zakompliciralo je njezine napore da proda naftu na globalnoj razini, piše Telegraph. Američki dužnosnici tvrde da ograničenje cijene funkcionira, budući da se ruska mješavina Urals – referentna vrijednost moskovskog izvoza – prodaje uz veliki popust u odnosu na međunarodnu mješavinu Brent.
“Mislim da je ljepota procesa u tome što funkcionira i što se ruskom naftom i ruskim proizvodima trguje ispod gornje granice”, rekao je u ponedjeljak američki izaslanik za energetiku Amos Hochstein.
Bjelorusija je pritvorila ‘terorista’ koji navodno iza sabotaže zračne baze
- Bjelorusija je u utorak objavila da je pritvorila navodnog “terorista”, koji je u suradnji s Ukrajinskim i američkim obavještajnim službama pokušao izvesti sabotaže na bjeloruskoj zračnoj bazi, izvijestila je novinska agencija BELTA pozivajući se na izjave predsjednika Aleksandra Lukashenka. Lukašenko je optužio je sigurnosnu službu Ukrajine da je izvela operaciju i nazvao predsjednika Vladimira Zelenskog “gnjidom”. Ukrajina nije preuzela odgovornost za napad.
Bjeloruski protuvladini aktivisti rekli su prošlog mjeseca da su u blizini glavnog bjeloruskog grada Minska u napadu dronom na aerodrom raznijeli sofisticiranu rusku vojnu letjelicu za nadzor, što su Moskva i Minsk osporili. “Sigurnosna služba Ukrajine, vodstvo CIA-e, iza zatvorenih vrata, provode operaciju protiv Republike Bjelorusije. Terorist je obučen”, rekao je Lukašenko.
Osumnjičenik priveden za napad na izviđački avion Beriev A-50 ima dvojno rusko-ukrajinsko državljanstvo, citirala je Belta predsjednikove riječi. Bjelorusija, bliski saveznik Rusije, dopustila je Moskvi da koristi svoj teritorij za pokretanje napada na Ukrajinu od početka svoje vojne kampanje protiv Kijeva prije godinu dana.
Rusija osudila osnivača oporbenog Telegram kanala na osam godina zatvora
- Ruski sud zatvorio je blogera i utemeljitelja oporbenog kanala na Telegramu Dmitrija Ivanova na kaznu od osam godina, pod optužbom za širenje dezinformacija o Kremljevim oružanim snagama. Ivanov, koji je vodio protestni kanal na Telegram za studente Državnog sveučilišta Moscow, negirao je bilo kakvo kršenje zakona. Rekao je sudu da stoji uz svoje prvobitne izjave za koje je rekao da su u stvari točne. Bloger Ivanov, koji je bio pritvoren u lipnju prošle godine, optužen je za pisanje i ponovno objavljivanje niza tvrdnji o ponašanju ruske vojske u Ukrajini, uključujući optužbe za ratne zločine.
Od svoje invazije na Ukrajinu, Rusija je nastojala kontrolirati neovisne medije u zemlji i ugušiti slobodu govora. Kremlj je zabranio medijima da opisuju napad moskove na Ukrajinu kao “napad, invaziju ili proglašenje rata”, a ruski regulator za komunikacije Rokommnadsor rekao je da će mediji biti blokirani ako ne uklone “nepouzdane informacije”.
Lukašenko priznaje da je ruski špijunski avion oštećen u napadu drona
- Aleksander Lukašenko, bjeloruski predsjednik, priznao je da je napad bespilotnim letjelicama oštetio ruski špijunski avion koji se nalazio u zračnoj bazi u zemlji. To je prvi put da je stariji ruski ili bjeloruski vođa komentirao napad, čiju su odgovornost preuzeli bjeloruski partizani. Belta, novinska agencija Bjelorusije, u utorak je citirala predsjednika Lukašenka koji je tvrdio da je zrakoplov slabije oštećen u napadu.
Šojgu: ‘Zauzimanje Bahmuta omogućit će daljnje ofenzive u Ukrajini’
- Zauzimanje Bahmuta u istočnoj Ukrajini omogućit će ruskim snagama da pokrenu daljnje ofenzivne operacije, rekao je Sergej Šojgu, ruski ministar obrane. Šojgu je također rekao da Zapad povećava isporuku oružja u Ukrajinu, ali tvrdi da to neće promijeniti tijek događaja na bojnom polju.
NATO: ‘Ruski gubici u Bahmutu daleko veći od ukrajinskih ‘
- Otprilike pet ruskih vojnika ubijeno je na svakog ukrajinskog vojnika ubijenog u bitci za Bakhmut, navodi NATO. Ruska plaćenička skupina Wagner provela je brutalni napad na istočni grad koji je trajao mjesecima, trpeći teške žrtve u nastojanju da oduzme Bahmut. Neidentificirani dužnosnik NATO-a rekao je kasno u ponedjeljak CNN-u da je omjer smrti od pet na jedan bio procjena zasnovana na informacijama kojima raspolaže blok. Dužnosnik je, međutim, napomenuo da je Ukrajina također pretrpjela velike gubitke u svojoj obrani grada.
Ruski časnici pobunili su se nakon velikog poraza u tenkovskim bitkama
- Visoki ruski časnici navodno su odbili nastaviti pritiskati napad na Vuhledar nakon što su pretrpjeli velike gubitke u neuspjelom napadu na istočni ukrajinski grad. Vjeruje se da je Rusija izgubila oko 130 tenkova i oklopnih borbenih vozila u nedavnom katastrofalnom pokušaju da preuzme grad od Ukrajinaca. Ukrajinski vojni dužnosnici rekli su za Kyiv Post da su časnici 155. brigade, za koju se vjeruje da je pretrpjela 300 žrtava dnevno tijekom trotjednog napada, odbijali poslušati naredbu da nastave napad.
“Čelnici brigade i visoki časnici odbijaju nastaviti s novim besmislenim napadom kako to zahtijevaju njihovi nekvalificirani zapovjednici, koji žele da s malo zaštite ili pripreme jurišaju na dobro branjene ukrajinske pozicije”, priopćila je ukrajinska vojska.
Gagin: ‘Držimo oko polovicu Bahmuta’
- Ruska državna novinska agencija TASS prenosi izjave Jana Gagina, savjetnika proruskih čelnika u okupiranom dijelu Donjecka, koji je rekao da ruske snage kontroliraju oko polovicu Bahmuta. “Naša artiljerija, naša oprema i naše trupe već su u gradu. Oni kontroliraju gotovo polovicu Bahmuta. Ne isključujem pokušaje ukrajinskih snaga da se probiju kako bi ga pokušali zadržati, kao ni probijanja iz samog grada. Dolazi i do kaotičnog povlačenja malih skupina”, kaže Gagin.
Tass izvještava da je Gagin tvrdio da su “asfaltirane ceste na tom području već u potpunosti pod nadzorom ruskih snaga”. Točan vojni položaj u Bahmutu ostaje nejasan, a Gaginove tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Rusija proširila nekoliko zračnih baza
- Ruske snage proširile su nekoliko zračnih baza od pokretanja invazije prošle godine, piše na Twitteru analitičar Brady Africk iz American Enterprise Instituta. Africk piše da su napravljene promjene u zračnim bazama unutar ruskog teritorija, kao i one u okupiranim regijama Ukrajine. Navodi zračnu bazu Millerovo u zapadnoj Rusiji, koju ruski zrakoplov koristi za operacije nad istočnom Ukrajinom. Ta baza sada ima nove heliodrome i mjesta za vozila.
Na Krimu, zračna baza Belbek u blizini Sevastopola, također je proširena. U zapadnoj Rusiji, zračna baza Taganrog dodala je nova mjesta za vozila, helikoptere i opremu. “Ovaj je popis samo nekoliko zračnih baza i heliodroma koje je Rusija proširila ili stvorila od početka invazije na Ukrajinu”, piše Africk.
Russian forces have expanded several air bases since launching the full-scale invasion of Ukraine.
⁰This thread highlights some of the changes made to air bases inside Russian territory, as well as those in occupied regions of Ukraine. (1/8) pic.twitter.com/QMQvuhhRbF
— Brady Africk (@bradyafr) March 6, 2023
Ukrajina želi da im SAD pošalje kazetne bombe
- Ukrajina je proširila zahtjev za oružjem SAD-u, pa sada traže da im se pošalju kontroverzne kazetne bombe. No, Ukrajinci žele te bombe rastaviti, kako bi njihova eksplozivna punjenja mogli postaviti u dronove. Ideja je da bi tim eksplozivom s dronova bombardirali ruske snage, tvrde dva američka političara.
Iz Kijeva su povali članove Kongresa da pritisnu Bijelu kuću da odobri slanje oružja, ali za sada nije sigurno da će se Bidenova administracija odobriti slanje kazetnih bombi. Takve bombe zabranjene su u više od 120 zemalja. Riječ je o streljivu koje obično oslobađa veliki broj manjih bombi koje mogu neselektivno ubijati na širokom području. Kazetne bombe predstavljaju golemu prijetnju civilima ako ne uspiju detonirati pri padu na tlo.
Ukrajina traži MK-20, bombu koja se izbacuje sa letjelice, kako bi izbacivala njihove pojedinačne eksplozive iz dronova, rekli su američki zastupnici Jason Crow i Adam Smith, koji obojica služe u Odboru za oružane usluge Zastupničkog doma. “To je uz 155 mm artiljerijske granate koje je Ukrajina već zatražila”, rekli su.
Ruska diplomatkinja: ‘Zapad regrutira hakere za operacije protiv Moskve’
- “Zapadne zemlje regrutiraju hakere za obavljanje operacija protiv Moskve”, rekla je ruska diplomatkinja Irina Tjažlova, prenosi ruska novinska agencija TASS. Na sastanku Otvorene radne skupine Ujedinjenih naroda o kibernetičkoj sigurnosti, Tjažlova je optužila Zapad za prikrivanje vlastite “destruktivne aktivnosti” u kibernetičkom prostoru. “Vjerujemo da pravi cilj pokušaja SAD-a i njegovih saveznika da odgovore na pitanje ‘ruskih hakera’ i ‘ruske kibernetičke prijetnje’ nije tajna više nikome. Jedini cilj je prikriti vlastite destruktivne aktivnosti u kibernetičkom prostoru”, smatra Tjažlova.
“U stvari, zemlje NATO-a otvoreno nastoje militarizirati kibernetički prostor, aktivno povećavajući svoje napadačke sposobnosti i poboljšavajući načine provođenja kibernetičkih napada. Postoji dovoljno dokumentarnih dokaza o tome, uključujući javna otkrića javnih dužnosnika o aktima kibernetičkih sabotaža protiv Rusije”, tvrdi Tjažlova.
Ruska dužnosnica nastavila je s tvrdnjom da su zapadne nacije na početku ruske “specijalne vojne operacije pokrenule punu kampanju protiv Rusije”. “Ruski informativni objekti suočavaju se s masivnim kibernetičkim napadima, koji su se desetostruko povećavali od pokretanja specijalne vojne operacije. Zapadne zemlje aktivno zapošljavaju plaćeničke hakere, pa koriste informacijski i komunikacijski potencijal svojih saveznika i privatnih kompanija koje kontroliraju, čime su namjerno uključili korisnike iz cijelog svijeta u ove kriminalne aktivnosti”, zaključuje Tjažlova.
Britanci: ‘Blato sprječava dostavu ukrajinske opreme u Bahmut’
- Blatni uvjeti oko Bahmuta vjerojatno ometaju napore Ukrajine da ponovno opskrbljuju svoje trupe, procjenjuje britansko ministarstvo obrane u svom jutrošnjem izvješću. “Blatni uvjeti vjerojatno ometaju ukrajinske napore za ponovnu opskrbu jer se sve više pribjegavaju korištenju neasfaltiranih staza”, navode Britanci.
Brojni izvještaji sugeriraju da ukrajinskim trupama koje brane grad nedostaje streljiva kako bi suzdržali ruski napredak. “Ukrajinska obrana Bahmuta nastavlja degradirati snage s obje strane”, priopćilo je ministarstvo. “Tijekom vikenda, ukrajinske snage vjerojatno su stabilizirale svoj obrambeni obruč nakon prethodnog ruskog napretka na sjeveru grada.”
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 7 March 2023
Find out more about Defence Intelligence: https://t.co/5TdU6qsbqH pic.twitter.com/0BPha4pqqO
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) March 7, 2023
Kineski ministar najavio jačanje veza s Rusijom
- Kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang najavio je jačanje veza Rusije i Kine. Održao je konferenciju za medije na kojoj je objavio političku agendu za nadolazeće godine i naglasio da je veza Kine s Rusijom 2svjetionik snage i stabilnosti” dok je SAD i saveznike opisao izvorom tenzija i sukoba. Branio je blisku vezu Kine i Rusije rekavši da je ona primjer za globalne međunarodne odnose. “Dok Kina i Rusija rade zajedno svijet će imati pokretačku silu. Što je svijet nestabilniji to je važnije da Kina i Rusija unaprijede svoje odnose”, kazao je.
Pokušaj atentata na ruskog medijskog magnata?
- Ruski FSB tvrdi da je neutralizirao dvojicu koja su pokušala podmetnuti auto bombu biznismenu Konstantinu Malofejevu. On je medijski magnat koji drži ultrakonzervativnu televiziju Tsargrad TV. Podržavao je ruske separatiste u Ukrajini a rusku posebnu vojnu operaciju od njenog početka opisivao svetim ratom. Video kojeg je objavio FSB tvrdi da je na Malofejeva pokušan atentat a odgovornima drže Ruski korpus dobrovoljaca koji pak tvrdi da je dio ukrajinske vojske. Ukrajinska vlada još nije komentirala ove navode. Ruski korpus dobrovoljaca, podsjetimo, je prošlog tjedna prešao u Brijansk u Rusiji iz Ukrajine i počeo borbu u kojoj su, javio je FSB, poginula dva civila a dva su ranjena.
Putinu odgovara da Prigožinov Wagner gubi?
- ISW se u svojoj analizi okrenuo Wagner grupi. Pišu da njihovi rezultati na bojištu imaju širi utjecaj van njega. Dodaju kako postojanje Wagnera kao neovisne borbene sile van ruske vojske znači da se njihovog lidera Jevgenija Prigožina vidi kao mogućeg izazivača ruskog predsjednika Vladimira Putina. ISW upravo zato smatra kako se “pušta” da Wagner skupina gubi. “Jako naštetiti Prigožinovu ugledu i reputaciji unutar Rusije bi bilo važno postignuće sa stajališta dugoročne obnove zdravog razuma u Rusiji. Taj je cilj u interesu Amerike kao i Ukrajine i povećava uloge u borbi za Bahmut van samog pitanja osvajanja teritorija”, dodaju.
Institut za proučavanje rata: ‘Rusi su zauzeli 40 posto Bahmuta’
- Institut za proučavanje rata je objavio nove mape o situaciji u Bahmutu. One pokazuju da su Rusi zauzeli 40 posto grada tijekom devet mjeseci ratovanja. Objavljuju ovo nakon što je Zelenski pozvao vojsku da pronađe snage za obranu grada. Institut piše i da ukrajinska dugotrajna obrana Bahmuta tjera Ruse da se upuste u borbe za grad koje ih puno koštaju dok sam grad nije operativno posebno važan. No, dodaju da je grad u međuvremenu postao strateški važan Ukrajini zbog sastava ruskih vojnika tamo.
Dodaju da postoji rizik da Ukrajina troši svoje snage uglavnom na Wagnerovce u Bahmutu ali naglašavaju i da broj unovačenih Wagnerovaca za borbe u Bahmutu nije beskonačan te da eliminacije desetaka tisuća njih znače da se oni neće boriti u drugim borbama. Jedan je od ciljeva Ukrajine, dodaju, naštetiti i elitnim jedinicama Wagnera budu li poslane u Bahmut.
Zelenski pojačava obranu Bahmuta, složili se i savjetnici
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je jučer da je zatražio od svojih vojnih zapovjednika da poduplaju snage za obranu Bahmuta, mjesta u središtu borbi na istoku zemlje oko kojeg ruske snage stežu obruč. “Rekao sam glavnom stožeru da nađe odgovarajuće snage za pomoć momcima u Bahmutu”, rekao je Zelenski u videu, rekavši da “nijedan dio Ukrajine ne može biti prepušten” Rusima.
Kasnije je, u svojem noćnom obraćanju kazao da su se njegovi savjetnici jednoglasno složili da s nastavi s borbama i ida se ne ide u povlačenje te da se ukrajinska obrana u Bahmutu pojača. Njegov glavni savjetnik Mihajlo Podoljak kazao je da nikakva odluka o povlačenju nije donesena “zbog konsenzusa u vojski o potrebi za obranom grada” kao i zbog slabljenja suparničke vojske dok se u isto vrijeme “radi na novim linijama obrane.”