Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Politika & Kriminal Uživo: proglašeno izvanredno stanje uz granicu Latvije i Rusije; u Harkovu eksplozije

Pratimo 216. dan ruske invazije na Ukrajinu

KHARKIV REGION, UKRAINE - SEPTEMBER 11, 2022 - Firefighters of the State Emergency Service (DSNS) work to put out the fire which erupted after a Russian missile attack at the energy facility, Kharkiv Region, northeastern Ukraine. On Sunday evening, Russian invaders launched 11 cruise missiles at critical civilian infrastructures. Seven missiles were intercepted by the Ukrainian military. NO USE RUSSIA. NO USE BELARUS. (Photo by Vyacheslav Madiyevskyy / NurPhoto / NurPhoto via AFP)
FOTO: NurPhoto via AFP

Danas je 216. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Referendumi o pripajanju Rusiji privode se kraju
  • Kolone na ruskoj granici s Gruzijom
  • Putin bi u petak mogao najaviti pripajanje okupiranih područja Rusiji
  • Rusija protjerala japanskog konzula uz optužbu o špijunaži
  • Oba plinovoda Sjeverni tok van funkcije
  • Gotovo 2400 ljudi uhićeno u prosvjedima protiv vojnog novačenja
  • Šveđani pokrenuli istragu o sabotaži Sjevernog toka
  • Norveška jača sigurnost naftnih i plinskih instalacija

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Proglašeno izvanredno stanje uz granicu Latvije i Rusije

  • Latvijska vlada je proglasila izvanredno stanje na ti područja uz granicu s Rusijom. Na to su se odlučili zbog velikog boja Rusa koji pokušavaju ući u zemlju. Ministarstvo unutarnjih poslova je javilo da bi se situacija na granici mogla brzo promijeniti kao i da bi još više ljudi moglo pokušati ilegalno ući u zemlju.

Eksplozije u centru Harkiva

  • Svjedoci iz Harkiva javljaju da je u centru grada došlo do nekoliko eksplozija. Oleh Sinehubov, regionalni upravitelj, kazao je da su “okupatori napali Harkiv”.

Danski ministar: ‘Ovo su kritični sati’

  • Danski ministar vanjskih poslova razgovarao je sa švedskom ministricom o curenju plina u Baltičkom moru. Nakon razgovora je ocijenio da se radi o ključnim satima za obje zemlje. Ministar je kazao da treba koordinirati i voditi cijelu situaciju.

Stoltenberg kaže da lažni referendumi nemaju legitimiteta

  • NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg osudio je u utorak lažne referendume koje je Rusija organizirala u Ukrajini i zajamčio ukrajinskom predsjedniku da će se saveznici zauzimati za pravo njegove zemlje na obranu. “Lažni referendumi koje je Rusija organizirala nemaju nikakav legitimitet i očita su povreda međunarodnog prava. Ta područja pripadaju Ukrajini”, objavio je na Twitteru nakon razgovora s Volodimirom Zelenskim.

“Ratovi su nepredvidljivi. Moramo shvatiti da to može dugo potrajati i da moramo biti spremni na nastavak pomoći Ukrajini na dulje vrijeme”, upozorio je poslije na sastanku sa socijalističkim zastupnicima Europskog parlamenta. Jens Stoltenberg je istaknuo potrebu da zemlje NATO-a povećaju proizvodnju oružja i streljiva “kako bi mogle osigurati više opreme za vlastitu zaštitu i za našu obranu, ali i za pomoć Ukrajini”.


RIA: Papiri za mobilizaciju će biti uručeni muškarcima na granici s Gruzijom

  • RIA Novosti javljaju da će papiri za mobilizaciju biti uručeni muškarcima koji izlaze iz Rusije na graničnom prijelazu Verkhnii Lars. Kazali su da će tamo napraviti kontrolnu točku i postaviti mobilne operativne skupine u kojima će biti predstavnici vojske i dužnosnici koji rade na mobilizaciji. Ranije danas su javili da će samo stanovnici Nove Osetije primiti te papire na kontrolnoj točki. Sada se pak čini da će se to odnositi na sve muškarce koji podliježu mobilizaciji.

SAD će primati tražitelje azila iz Rusije

  • Iz Bijele kuće su rekli da će Rusi koji bježe iz te zemlje zbog mobilizacije moći zatražiti azil u SAD-u. “Vjerujemo da se, bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu prijaviti za azil u SAD-u. Onda ćemo njihov zahtjev razmatrati slučaj po slučaj”, kazala je glasnogovornica.

Brod s više od 1000 tona pomoći za Ukrajinu kreće iz Marseillesa

  • Brod s više od 1000 tona pomoći za Ukrajinu isplovit će u srijedu iz marseilleske luke, što je najveća humanitarna pomoć koju je Francuska poslala od početka ruske invazije, priopćilo je u utorak ministarstvo vanjskih poslova. Operaciju je 24. kolovoza najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron u prigodi ukrajinskog državnog praznika.

“Danas se mobiliziramo i sutra ćemo učiniti isto kako bismo pomogli u vojnom otporu koji pružaju Ukrajina i Ukrajinci te kako bismo sutra pomogli u obnovi” zemlje, rekao je francuski predsjednik u video poruci najavivši skori polazak broda iz marseilleske luke s teretom “namirnica, medicinskog materijala i opreme za rehabilitaciju”.


Norveška jača sigurnost naftnih i plinskih instalacija

  • Norveška je javila da će pojačati sigurnost svojih naftnih i plinski instalacija nakon događaja u Baltičkom moru. “Prema informacijama koje imamo puno toga upućuje na sabotažu”, rekao norveški ministar energetike Terje Aasland. Vlada se savjetuje s vojskom i operatorima instalacija, dodao je.

NATO upozorio Rusiju na ozbiljne posljedice ako iskoriste nuklearno oružje

  • NATO je poslao najnovije upozorenje nakon izjave Dmitrija Medvedeva o nuklearnom oružju. On je naime ranije danas Zapadu zaprijetio nuklearnom apokalipsom. Jens Stoltenberg je sada rekao da je “bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja neprihvatljivo. “To bi totalno promijenilo prirodu sukoba i Rusija mora znati da se nuklearni rat ne može dobiti i da ga nikada ne treba voditi”, dodao je.

Šveđani pokrenuli istragu o sabotaži Sjevernog toka

  • Švedska policija pokrenula je preliminarnu istragu o mogućoj sabotaži Sjevernog toka 1. “Kriminalistička klasifikacija je teška sabotaža”, javili su. Javio se i SAD koji dodaje da je skupa s partnerima spreman pružiti podršku u istrazi problema.

Frontex: ‘Prošlog tjedna je u EU ušlo 30 posto više Rusa nego inače’

  • Broj Rusa koji ulazi u EU se povećao nakon odluke Vladimira Putina i djelomičnoj mobilizaciji. Pogranična agencija EU-a, Frontex, danas javlja kako se vjeruje da će se vjerojatno povećati i broj ilegalnih prelazaka granice ako Rusija odluči zatvoriti svoje granice.

“Prošlog tjedna je gotovo 66.000 ruskih građana ušlo u EU, što je više od 30 posto u usporedbi s prošlim tjednom. Većina ih je stigla u Finsku i Estoniju”, javio je Frontex. Reuters pak javlja da je samo u zadnja četiri dana 30.000 Rusa stiglo u Finsku.

Frontex napominje kako većina Rusa koji dolaze u EU ima boravište, vizu ili dvojno državljanstvo zemlje u koju dolaze. Frontex je obavio i kako je od početka rata preko 1,3 milijuna Rusa ušlo u EU, a preko 1,2 milijuna njih se vratilo iz EU u Rusiju.

 


Danska vojka objavila snimku Sjevernog toka 1 i 2

  • Danska vojska je objavila snimku koja pokazuje kako mjehurići izlaze na površinu u Baltičkom mou odmah iznad cjevovoda za Sjeverni tok 1 i 2. Kazali su da se radi o najvećem curenju plina preko površine veće od kilometra u promjeru.

Podoljak: ‘Curenje plina iz prinovoda rezultat je terorističkog napada

  • Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak opisao je veliko curenje u dva ruska plinovoda ispod Baltičkog mora kao “teroristički napad”. Na Twitteru pozvao je na slanje više oružja Ukrajini.

Švedski seizmolozi zabilježili su eksplozije u blizini plinovoda Sjeverni tok

  • Švedska nacionalna televizija SVT javlja da su seizmolozi u posljednjih 36 sati zabilježili eksplozije u blizini plinovoda Sjeverni tok. “Mjerne postaje u Švedskoj i Danskoj zabilježile snažne podvodne eksplozije u istom području gdje je u ponedjeljak došlo do curenja plina. Nema sumnje da su ovo eksplozije”, kaže Björn Lund, predavač seizmologije na Švedskoj nacionalnoj seizmičkoj mreži, SNSN.

Prva eksplozija zabilježena je u 2.03 sata u noći na ponedjeljak, a druga u 19.04 sati u ponedjeljak navečer. Upozorenja o curenju plina stigla su iz Uprave za pomorstvo u ponedjeljak u 13:52, odnosno 20:41 sat, nakon što su brodovi otkrili mjehuriće na površini. SVT je dobio koordinate izmjerenih eksplozija i one se nalaze na istom području gdje je zabilježeno curenje plina. “Možete jasno vidjeti kako se valovi odbijaju od dna do površine. Nema sumnje da je bila eksplozija. Čak smo imali stanicu u Gnosjöu koja je to pokupila”, objasnio je Lund.


Pojavila se fotografija curenja plina u Baltičkom moru

  • Pilot danskog vojnog zrakoplova F-16 uspio je uhvatiti fotografiju curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok 2 usred Baltičkog mora. Dansko zapovjedništvo obrane kaže da uznemirenje na površini vode pokriva promjer od oko 100 metara.

Objavljeni prvi rezultati referenduma u regijama DNR, LNR, Herson i Zaporožje

  • U Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici te u ukrajinskim regijama Herson i Zaporožje objavljeni su prvi rezultati referenduma o pripajanju Rusiji. Većina građana glasala je za ulazak u sastav Ruske Federacije.

-Zaporožje: za – 98,19 posto (podaci iz 18 posto glasova)
-DNR: za – 97,91 posto (podaci iz 14 posto glasova)
-LNR: za – 97,82 posto (podaci iz 13 posto glasova)
-Herson: za – 96,97 posto (podaci iz 14 posto glasova)

Referendumi su održani od 23. rujna do 27. rujna.


Moskva kaže da neće tražiti izručenje Rusa u bijegu

  • Moskva je rekla da neće tražiti izručenje Rusa koji putuju u inozemstvo kako bi izbjegli poziv da se bore u Ukrajini, nakon što su tisuće vojno sposobnih muškaraca prešli u susjedne zemlje. “Rusko ministarstvo obrane nije poslalo nikakav zahtjev vlastima Kazahstana, Gruzije ili bilo koje druge zemlje za navodni prisilni povratak ruskih državljana na rusko tlo i to ne planira učiniti”, priopćilo je ministarstvo.

Tbilisi je pun Rusa

  • Ani Chkhikvadze, dopisnica Glasa Amerike, međunarodne radio postaje Sjedinjenih Američkih Država, opisala je stanje u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije. Ukratko, Chkhikvadze piše kako je grad pun Rusa, a posebno upečatljiva je podezmna željenica, kroz koju se ni ne može hodati od ljudi. Ističe i kako su neka zabačenija mjesta također puna Rusa.

Nakon prekida ruskog, u Poljskoj otvoren norveški plinovod

  • Novi plinovod koji će prenositi norveški plin preko Danske otvoren je u utorak u Poljskoj u cilju jačanja energetske sigurnosti Europe nakon što je Rusija prekinula opskrbu Varšave. Na ceremoniji u zapadnoj Poljskoj, norveški ministar energetike Terje Aasland rekao je da je to “prekretnica na važnom putu prema europskoj neovisnosti o ruskoj energiji”.

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da pokretanje plinovoda “označava ključni geopolitički korak za sve nas”. “Moramo učiniti sve što možemo da uklonimo energiju kao ruski instrument moći”, rekla je na lansiranju u Budnu u blizini grada Szeczina.


EU će sankcionirati organizatore ruskih glasova u Ukrajini

  • EU će sankcionirati organizatore “ilegalnih” referenduma, rekli su visoki dužnosnici Unije. “Bit će posljedica za sve ljude koji sudjeluju u nezakonitim, nelegitimnim referendumima”, rekao je Peter Stano, glasnogovornik visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella. Luc Devigne, visoki dužnosnik u Borrellovoj službi za vanjsku politiku, rekao je: “Mi ćemo staviti pojedince koji su očito povezani s nedavnim koracima s ovim referendumima u paket sankcija”.

Rusija želi ‘spasiti ljude’ s teritorija koje drži Ukrajina

  • Rusija želi “spasiti ljude” na četiri teritorija koje drži u Ukrajini, gdje ljudi glasaju na referendumima hoće li se pridružiti Rusiji, rekao je Vladimir Putin. “Spašavanje ljudi na teritorijima na kojima se održava ovaj referendum u središtu je pozornosti našeg cijelog društva i cijele zemlje”, rekao je Putin tijekom televizijskog sastanka s dužnosnicima.

Putin: Regrutiramo i poljoprivrednike, njihove obitelji moraju dobiti podršku

  • Reuters prenosi još detalja iz obraćanja Vladimira Putina ruskim dužnosnicima. Između ostalog, Putin je rekao da naredba o djelomičnoj mobilizacija obuhvaća i poljoprivrednike. “Želio bih se obratiti regionalnim čelnicima i šefovima poljoprivrednih poduzeća. Kao dio djelomične mobilizacije, regrutiraju se i poljoprivredni radnici. Njihove obitelji moraju dobiti podršku, molim vas da obratite posebnu pažnju na to”, kazao je Putin.

Putin očekuje ‘rekordnu’ žetvu žitarica od 150 milijuna tona

  • Vladimir Putin rekao je da njegova zemlja očekuje rekordno visoku žetvu žitarica ove godine, dok istovremeno Moskva krivi zapadne sankcije zbog rata u Ukrajini za sprječavanje izvoza, posebno u siromašne zemlje. “Preliminarna procjena za 2022. godinu već iznosi 150 milijuna tona, uključujući oko 100 milijuna tona pšenice. To će biti rekord u povijesti Rusije”, rekao je Putin u televizijskom obraćanju.

Njemačka pretresla jahtu ruskog oligarha u poreznoj istrazi

  • Njemački istražitelji pretresli su jahtu ruskog oligarha osumnjičenog za utaju poreza, pranje novca i kršenje sankcija EU-a. Ured javnog tužitelja u zapadnom gradu Frankfurtu rekao je da je više od 60 službenika u utorak pretražilo brod koji pripada “69-godišnjem poslovnom čovjeku iz Ruske Federacije”.

Nisu imenovali osumnjičenika, ali se smatra da je on milijarder Ališer Usmanov, blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivši predsjednik Međunarodne mačevalačke federacije. Između 2017. i 2022. osumnjičenik je optužen za usmjeravanje nekoliko milijuna eura stečenih nezakonitim aktivnostima, uključujući utaju poreza, kroz “rasprostranjenu i složenu mrežu tvrtki i korporacija”, rekli su tužitelji u priopćenju.


Kremlj: ‘Možda je netko sabotirao plinovod’

  • Kremlj je priopćio da ne isključuje sabotažu kao razlog štete na mreži plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru koju je izgradila Rusija, javlja Reuters. Izjava dolazi nakon nakon što je Nord Stream AG, operater mreže, ranije rekao da su tri priobalne linije plinovodnog sustava Nord Stream pretrpjele “neviđenu” štetu u jednom danu.

Na pitanje je li sabotaža razlog štete, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima: “Trenutno se ne može isključiti nijedna opcija.” Također je rekao da je Kremlj vrlo zabrinut situacijom, koja zahtijeva hitnu istragu jer je to pitanje za energetsku sigurnost “cijelog kontinenta”. “Ovo je vrlo zabrinjavajuća vijest. Doista, govorimo o nekoj šteti nejasne prirode na plinovodu u gospodarskoj zoni Danske”, rekao je. “Ovo je pitanje povezano s energetskom sigurnošću cijelog kontinenta.”


Gotovo 2400 ljudi uhićeno u prosvjedima protiv vojnog novačenja

  • Gotovo 2400 ljudi uhićeno je otkako su izbili prosvjedi protiv vojnog novačenja Vladimira Putina, prema podacima UN-a. Izražavajući zabrinutost zbog razmjera uhićenja, Ravina Shamdasan, glasnogovornica Ureda Ujedinjenih naroda za ljudska prava, rekla je: “Duboko smo uznemireni velikim brojem ljudi koji su navodno uhićeni.”

Ruske vlasti oštro su se suzbile s kritikama o ratu u Ukrajini, uhitivši tisuće prosvjednika od početka sukoba u veljači. No uhićenja su se vrtoglavo povećala otkako je Putin prošle srijede najavio djelomičnu vojnu mobilizaciju kako bi ojačao trupe u Ukrajini. Shamdasani je ukazala na “vjerodostojna izvješća da je uhićeno oko 2.377 prosvjednika na različitim lokacijama diljem zemlje”.


Gruzija: ‘Nemamo razloga za zatvaranje granice s Rusijom’

  • Vakhtang Gomelauri, šef ministarstva unutarnjih poslova u Gruziji, prema ruskoj novinskoj agenciji RIA Novosti, izjavio je da “nemamo razloga zatvoriti granicu s Rusijom i ograničiti ulazak Rusima”. Opovrgnuo je izvještaje da je oko 250.000 Rusa nedavno stiglo u Gruziju, rekavši “toliko ljudi nije došlo, ne znam odakle dolaze te brojke”. Rekao je da je “prije otprilike 4-5 dana bilo 5.000-6.000 dolazaka. Sada je ta brojka narasla na 10.000.”

Izvješće UN-a opisuje ‘teško stanje ljudskih prava’ u Ukrajini

  • Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu izazvala užasnu situaciju s ljudskim pravima i dovela do širokog spektra kršenja prava, uključujući izvansudska ubojstva i mučenja, što bi moglo predstavljati ratne zločine.

Ured visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) rekao je u izvješću da su posebno zabrinuti zbog mučenja i zlostavljanja zatvorenika od strane ruskih snaga i pridruženih oružanih skupina, ali je istaknuo da je bilo kršenja prava s obje strane. OHCHR je također rekao da je “jako zabrinut” zbog “ogromnih rizika” koje predstavljaju neprijateljstva u blizini ili u nuklearnim elektranama, te je pozvao na poduzimanje hitnih koraka za demilitarizaciju nuklearne elektrane Zaporožje koju su okupirale ruske snage.

OHCHR je rekao da nastavlja dokumentirati i provjeravati navode o nezakonitim ubojstvima stotina civila od strane ruskih oružanih snaga u regijama Kijev, Sumi i Harkiv. Također je rečeno da je dokumentirano najmanje šest ubojstava civila koji se smatraju izdajicama zbog navodne suradnje s Rusijom u okupiranim područjima.


Jermak pozvao Ruse da se predaju

  • Andrij Jermak, predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika, tvitao je sugerirajući ruskim vojnim obveznicima, koji se šalju na frontu prema djelomičnoj mobilizaciji objavljenoj prošlog tjedna, dbilo najbolje da se predaju prvom prilikom. “Mobilizirani Rusi koji se sami predaju imaju priliku spasiti život. Svi drugi to neće imati”, piše Jermak.

Rogozin postaje šef svih anektiranih oblasti?

  • Ruski dnevni list Vedomosti javlja da će, nakon izvjesne aneksije četiriju ukrajinskih oblasti, Rusija kompletan Donbas, Zaporožje i Herson pripojiti otprije anektiranom Krimu i tako formirati novu federalnu jedinicu na koju će vrlo vjerojatno postaviti Putinova jastreba, donedavnog čelnika njihove svemirske agencije i nekadašnjeg vicepremijera Dmitrija Rogozina. Njemu je, kako navode Vedomosti, namijenjena funkcija “specijalnog izaslanika predsjednika”.

Kazahstan će primiti Ruse koji bježe

  • Kazahstan će osigurati skrb i sigurnost Rusima koji bježe iz “beznadne situacije”, rekao je predsjednik te srednjoazijske zemlje, Kassym-Jomart Tokayev. “Od nedavno nam dolazi mnogo ljudi iz Rusije”, rekao je Tokayev, prenose ruske novinske agencije. “Većina ih je prisiljena otići zbog bezizlazne situacije. Moramo se pobrinuti za njih i osigurati im sigurnost.”

Novi napadi na Harkiv

  • Oleh Sinegubov, ukrajinski guverner Harkiva, objavio je novi izvještaj na Telegramu, navodeći štetu i žrtve u posljednja 24 sata za koje kaže da ih je prouzročilo rusko granatiranje. Tvrdi da su u Kupjansku od granatiranja izgorjeli crkvena škola, gospodarska zgrada i trgovina, a pet osoba je hospitalizirano. Izvještava da je 15-godišnjak ubijen u Pervomajskom, a sedam mrtvih je pronađeno pod ruševinama nakon napada. U Dvorični je, kaže, stradao djelatnik hitne pomoći.

Medvedev napada i kritizira Bidena i Truss

  • Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, Putinov saveznik i bivši premijer i predsjednik Rusije, izdao je još jedno upozorenje zbog upotrebe nuklearnog oružja na Zapadu dugačkom objavom na Telegramu, u kojoj je posebno kritizira američkog predsjednika Joea Bidena i britansku premijerku Liz Truss.

“Opet vas moram podsjetiti – za one gluhe koji čuju samo sebe. Rusija ima pravo koristiti nuklearno oružje ako je potrebno, u unaprijed određenim slučajevima, u strogom skladu s osnovama državne politike u području nuklearnog odvraćanja. Ako mi ili naši saveznici budemo napadnuti ovom vrstom oružja ili ako agresija konvencionalnim oružjem ugrozi opstanak naše države. Nedavno je o tome izravno govorio predsjednik Rusije”, piše Medvedev.

“Osim toga, učinit ćemo sve da spriječimo pojavu nuklearnog oružja kod naših neprijateljski raspoloženih susjeda. Na primjer, u nacističkoj Ukrajini, koju danas izravno kontroliraju zemlje NATO-a”, piše dalje Medvedev, pa se žali da Biden i Truss “zahtijevaju da Rusija makne ruku sa svog ‘nuklearnog gumba'”, optužujući Trussa da je “potpuno spremna odmah započeti razmjenu nuklearnih napada s našom zemljom”.

“Ako prijetnja Rusiji prijeđe utvrđenu granicu opasnosti, morat ćemo odgovoriti. Bez ičijeg dopuštenja, bez dugih konzultacija. I to definitivno nije blef. Zamislite da je Rusija prisiljena upotrijebiti najstrašnije oružje protiv ukrajinskog režima, koji je izvršio akt agresije velikih razmjera, koji je opasan za samo postojanje naše države. Vjerujem da NATO neće izravno intervenirati u sukobu čak ni u ovoj situaciji. Uostalom, Sjevernoatlantskom savezu mnogo je važnija sigurnost Washingtona, Londona i Bruxellesa od sudbine Ukrajine, koja nikome ne treba, čak i ako je obilato opskrbljena raznim oružjem”, zaključuje Medvedev.


AFP: Plin iz Sjevernog toka 1 curi na dva mjesta

  • Plinovod Sjeverni tok 1 na dva mjesta curi u Baltičko more, javlja AFP. Podsjetimo, danski regulator za energiju ranije je objavio da je u tom plinovodu došlo do pada tlaka te da je pokrenuta istraga kako bi se utvrdili razlozi. Plin curi i iz Sjevernog toka 2.

Putin bi u petak mogao službeno najaviti pripajanje okupiranih područja Rusiji

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin planira se u petak obratiti tamošnjem Parlamentu, a velika je vjerojatnost da će tada službeno najaviti pripajanje okupiranih ukrajinskih područja Rusiji, navodi se u obavještajnom izvješću britanskog Ministarstva obrane. Glasanje na referendumima u četiri okupirana teritorija danas završava.

Ukrajina: Rusija zatvorila okupirani dio Hersona

  • Ukrajinska vojska jutros je objavila da su ruske snage “potpuno zatvorile” okupirane dijelove Hersonske oblasti za sve ulaske i izlaske. Za sada nije poznato više detalja.

Kolone na ruskoj granici s Gruzijom

  • Satelitske slike koje je u nedjelju objavila kompanija Maxar Technologies pokazuju ogromne kolone na ruskoj strani granice s Gruzijom. Iz Maxara kažu da slike prikazuju prometnu kolonu od oko 16 kilometara sjeverno od graničnog prijelaza. Tako se u jednom trenutku u nedjelju na ulaz u Gruziju čekalo oko 48 sati, s više od 3000 vozila na graničnom prijelazu. Podsjetimo, masovni bijeg Rusa počeo je nakon što je Putin naredio djelomičnu mobilizaciju za rat u Ukrajini.

Institut za rat: Rusija bi planiranu aneksiju mogla provesti nakon 1. listopada

  • Kremlj se suočava sa “zastrašujućim zadatkom u pokušaju da smiri ruski narod, dok još uvijek mobilizira ljude za nastavak borbe”, navodi Institut za proučavanja rata. Institut navodi i da bi se “planirana aneksija okupiranih područja Ukrajina mogla dogoditi malo nakon 1. listopada, početka ruskog uobičajenog ciklusa novačenja, kako bi se omogućilo prisilno novačenje ukrajinskih civila u borbu”.

Što se tiče navodne izlaznosti na referendume o pripajanju Rusiji, koja je prema ruskim agencijama negdje viša i od 85 posto, Institut ističe da “čak ni u mirnodopsko vrijeme Ukrajinci ne izlaze u tolikom broju na izbore”.


Referendumi o pripajanju Rusiji privode se kraju

  • Ruski mediji objavili su da su referendumi na četiri okupirana teritorija Ukrajine važeći dan prije završetka glasovanja, tvrdeći da je izlaznost već prešla 50 posto. Pri tome je najveća izlaznost, od 86,89 posto, zabilježena u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, javlja agencija TASS. Glasovanje bi trebalo završiti danas, a Ukrajina i Zapad referendume su prozvali lakrdijom.

Rusija protjerala japanskog konzula uz optužbu o špijunaži

  • Ruska sigurnosna služba FSB optužila je u ponedjeljak japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao domoći tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju.

FSB je uhitio konzula Motokija Tatsunorija i pustio ga na slobodu nakon nekoliko sati, a Tokio je uložio “oštar prosvjed” zbog pritvaranja i signalizirao da bi mogao uzvratiti istom mjerom, rekao je novinarima na brifingu u utorak vladin glasnogovornik Hirokazu Matsuno. Konzul Tatsunori proglašen je personom non gratom nakon što je uhvaćen u primanju tajnih informacija o ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija na ruskom dalekom istoku, objavio je FSB.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više