Uživo. Kremlj: 'Spremamo se za ukrajinsku protuofenzivu'. UN brutalno optužio Kijev i Moskvu

Pratimo 394. dan ruske invazije na Ukrajinu

A paramedic holds the hand of a Ukrainian military paramedic near the front line of Bakhmut, on March 23, 2023. (Photo by Aris Messinis / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 394. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Šef Wagnera Jevgenij Prigožin mijenja retoriku
  • Medvedev: Ako treba ići do Kijeva, ići ćemo do Kijeva
  • Ukrajina: Uskoro krećemo u protuofenzivu
  • Smiruje se bojište oko Bahmuta

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Sastali se Biden i Trudeau: ‘Stajat ćemo rame uz rame s Ukrajinom’

  • Američki predsjednik Joe Biden i kanadski premijer Justin Trudeau obvezali su se tijekom Bidenovog posjeta Kanadi da će biti ujedinjeni protiv autoritarnih režima i da će smanjiti vlastitu ovisnost o drugim zemljama kada je riječ o ključnim sirovinama i poluvodičima.

Amerika tvrdi da ruski avioni nadlijeću njihove baze u Siriji

  • Američki zapovjednik otkrio je ovaj tjedan da su ruski borbeni zrakoplovi nadlijetali američke baze u Siriji gotovo svaki dan u ožujku, kršeći tako sporazume. General pukovnik Alexus Grynkewich, zapovjednik Središnjeg zapovjedništva SAD-a, rekao je za NBC News da je “to neugodna situacija” upozoravajući da ruske akcije “povećavaju rizik od pogrešne procjene”.

A Ruslan Trad, sigurnosni istraživač pri Atlantic Councilu, rekao je za The New Arab da su ovakav razvoj događaja potaknuli, barem djelomično, nedavni razgovori Kremlja s Pekingom. “Ovo je vješto provociranje SAD-a. Takvi incidenti utječu na bilo kakav pozitivan ishod, ako ga ima, u sirijskom kontekstu”, rekao je. Dodao je kako vjeruje da Rusija pokušava “izazvati reakciju” Washingtona, ohrabrena nedavnim sastancima s Kinom.


Sedmero djece vraćeno s okupiranog Krima

  • Sedmero djece iz Ukrajine vraćeno je obiteljima nakon što su prisilno odvedena na Krim koji je pod ruskom okupacijom, javljaju iz hersonske uprave. “Sedmero djece iz Hersonske oblasti koji su gotovo šest mjeseci bili odvojeni od svojih obitelji, konačno su stigli u svoju zemlju oslobođenu od neprijatelja”. stoji u priopćenju.

Podsjetimo, dok je ukrajinska vojska prošle jeseni napredovala u Hersonu, lokalni ruski dužnosnici su vršili pritisak na obitelji da pošalju svoju djecu na okupirani Krim, gdje su rekli da će biti sigurnija.


Macron i Von der Leyen idu u Kinu

  • Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron početkom travnja otputovat će u Kinu, piše Politico. Posjet dolazi ubrzo nakon državnog posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi.

“Pozvao sam predsjednicu Von der Leyen da me prati dio puta” kako bi zastupala “jedinstveno (europsko) stajalište” prema Pekingu, rekao je na tiskovnoj konferenciji nakon europskog sastanka na vrhu u Bruxellesu. Macron je ranije najavio da će posjetiti Kinu početkom travnja i pozvao Peking da “pomogne izvršiti pritisak na Rusiju” da prekine rat u Ukrajini.


Španjolska: Kako bismo okončali rat u Ukrajini moramo poslušati glas Kine

  • Svijet bi trebao poslušati glas Kine kako bi se rat u Ukrajini okončao, rekao je u petak španjolski premijer Pedro Sanchez uoči posjete Pekingu sljedeći tjedan. “Kina je globalni čimbenik i očito moramo poslušati njezin glas kako bismo vidjeli možemo li okončati taj rat i kako bi Ukrajina vratila svoj teritorijalni integritet”, rekao je Sanchez nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu.

On bi se 31. ožujka trebao u Pekingu sastati s predsjednikom Xi Jinpingom. Očekuje se da će u središtu razgovora biti upravo sukob u Ukrajini prema kojem se Kina, kako tvrdi, postavila “nepristrano”, predstavivši mirovni plan od 12 točaka. Peking je u međuvremenu pozvao i na sveobuhvatni prekid vatre.

Sanchez je javno podržao mirovni prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji uključuje zahtjeve za vraćanjem ukrajinskog teritorija na ‘status quo’ prije ruske aneksije Krima 2014.


Medvedev: Spremamo odgovor Ukrajini

  • Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da se Moskva priprema za ukrajinsku protuofenzivu, dok Kijev tvrdi da su ruske snage “na izdisaju”. “Oni (ukrajinska strana) se pripremaju za ofenzivu, to svi znaju. Naš glavni stožer to računa i priprema vlastita rješenja”, rekao je Medvedev u petak u intervjuu ruskim medijima.

Medvedev, koji je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća za sigurnost, nadalje je upozorio da je Moskva spremna upotrijebiti “apsolutno svako oružje” ako Ukrajina pokuša vratiti poluotok Krim koji je Rusija anektirala 2014.


UN optužuje Ukrajince i Ruse za strijeljanje ratnih zarobljenika

  • Ujedinjeni narodi su u petak optužili ukrajinske i ruske snage za strijeljanje desetaka ratnih zarobljenika u ruskoj invaziji na Ukrajinu. “Krajnje smo zabrinuti zbog strijeljanja 25 ruskih ratnih zarobljenika i civila izvan borbe” i “15 ukrajinskih ratnih zarobljenika”, rekla je Matilda Bogner, čelnica UN-ove misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini.

Po riječima Bogner, UN je dokumentirao ukrajinska smaknuća Rusa, “nerijetko počinjena odmah nakon zauzimanja na bojištu”. UN je upoznat s pet istraga koje vodi Kijev, a obuhvaćaju 22 žrtve, ali “nemamo informacija o bilo kakvu kaznenom progonu počinitelja” tih zločina, dodala je.

Glede strijeljanja 15 ukrajinskih ratnih zarobljenika koje su počinile ruske snage “odmah nakon njihova zarobljavanja”, 11 ih je počinila ruska paravojna skupina Wagner, rekla je još čelnica.

Ukrajina i Rusija se međusobno optužuju za loše postupanje sa zarobljenicima koje se, od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., smatra ratnim zločinom.


Pronađen je misteriozni objekt pored Sjevernog toka 2

  • Danska energetska agencija pozvala je tvrtku Nord Stream 2 AG sa sjedištem u Švicarskoj da sudjeluje u operaciji izvlačenja nepoznatog predmeta pronađenog pored oštećenog plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru.

Danske vlasti su rekle da predmet ne predstavlja neposrednu sigurnosnu opasnost, ali su ga odlučile izvući uz pomoć nacionalnih vojnih snaga. Agencija čeka odgovor od Nord Streama 2, koji vodi jedan od dva ruska plinovoda oštećena u eksplozijama prošlog rujna, na zahtjev da pomogne identificirati objekt. Bloomberg javlja da bi mogla biti riječ o dimnoj plutači, uređaju za slanje signala u slučaju opasnosti.


Medvedev: Rusija će upotrijebiti ‘bilo koje oružje’ ako Ukrajina krene na Krim

  • Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev opet prijeti. “Svaki pokušaj Ukrajine da zauzme poluotok Krim bio bi razlog za Rusiju da upotrijebi apsolutno bilo koje oružje protiv Kijeva”, poručio je, prenosi Interfax. Rusija je anektirala taj ukrajinski poluotok 2014. godine.

Rusija: Granate s osiromašenim uranijem naštetit će i ukrajinskim vojnicima

  • Rusko ministarstvo obrane upozorilo je da bi uporaba streljiva s osiromašenim uranijem u Ukrajini naštetila ukrajinskim vojnicima, širem stanovništvu te da bi negativno utjecala na poljoprivredni sektor zemlje, javlja Reuters pozivajući se na novinsku agenciju Interfax. Podsjetimo, Velika Britanija je najavila da će Ukrajini poslati granate koje sadrže osiromašeni uranij, na što je Moskva već reagirala prijetnjama da će “uzvratiti na odgovarajući način”.

Ruski časnik osuđen na 6,5 godina zatvora za dezerterstvo

  • Ruski sigurnosni dužnosnik koji je pobjegao iz zemlje jer se protivi invaziji na Ukrajinu osuđen je na šest i pol godina strogo čuvanog zatvora, objavio je informativni portal Taiga.info. Časnik Savezne sigurnosne službe (FSB) Mihajl Žilin, 36, pobjegao je u Kazahstan prošle godine kada je Rusija objavila kampanju novačenja, ilegalno prešavši granicu kroz šumu dok su se njegova žena i djeca vozili kroz kontrolni punkt.

Žilin je tražio izbjeglički status u bivšoj sovjetskoj republici, ali mu je zahtjev odbijen i tamošnje vlasti spriječile su ga da ode u Armeniju. Kazahstan ga je izručio Rusiji potkraj prošle godine, što je dovelo do rijetke presude za dezerterstvo. Kako javlja Taiga.info, sud u gradu Barnaulu proglasio je Žilina, koji je radio na komunikacijama u sigurnosnoj ustanovi u Sibiru, krivim za dezerterstvo i ilegalni prelazak granice te mu je, uz zatvorsku kaznu, oduzeo i časnički čin.


Požar u tvrtki u ruskom gradu Aramilu, evakuirano više od 100 ljudi

  • Buknuo je požar u istraživačko-proizvodnom poduzeću u ruskom gradu Aramilu u regiji Sverdlovsk, zbog čega je evakuirano 110 ljudi, priopćio je regionalni ured Ministarstva za izvanredne situacije. “Postoji opasnost od širenja požara na skladište zapaljive tekućine”, navode iz ministarstva. Na terenu je oko 50 vatrogasca sa 16 vozila.

 


Smanjeni ruski napadi na Bahmut

  • Novinari Reutersa u blizini linije fronta sjeverno od Bahmuta vidjeli su znakove koji su u skladu s sugestijom da bi ruska ofenziva u tom području mogla jenjavati. U selu koje drže Ukrajinci zapadno od Soledara, na sjevernoj periferiji Bahmuta, intenzitet ruskog bombardiranja osjetno je smanjen u odnosu na dva dana ranije.

“Ovdje je prije tjedan dana bilo jako vruće, ali u posljednja tri dana bilo je mirnije”, rekao je jedan ukrajinski vojnik. “To vidimo i po neprijateljskim zračnim napadima. Ako je prije bilo pet-šest zračnih napada dnevno, danas smo imali samo jedan helikopterski napad”, dodao je. Usporavanje od strane Rusije u Bahmutu moglo bi značiti da preusmjerava svoje trupe i resurse na druga područja.

Britanija je u četvrtak priopćila da su ruske trupe ovog mjeseca napredovale sjevernije, djelomično vrativši kontrolu nad prilazima gradu Kremini. Intenzivne bitke vodile su se i južnije. Ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov složio se s tom ocjenom. On je na YouTubeu rekao da se ruski napadi na Bahmut smanjuju i da Rusija premješta svoje napore prema jugu u grad Avdiivku. Ruske snage postale su aktivnije u područjima na sjeveru u regijama Harkiv i Luhansk, kao i središnjoj regiji Zaporižija i južnom Hersonu, rekao je.

Svaka promjena dinamike rata u Bahmutu, ako se potvrdi, bila bi važna s obzirom na simboličku važnost grada kao žarišta ruske ofenzive i razmjer gubitaka s obje strane u najkrvavijoj bitki u Europi od Drugog svjetskog rata. Na terenu u Ukrajini, crte bojišnice uglavnom su zamrznute od studenog. Prije nekoliko tjedana izgledalo je da će se Ukrajina vjerojatno povući iz Bahmuta, ali je odlučila nastaviti borbu.


Medvedev: Ako treba ići do Kijeva, ići ćemo do Kijeva

  • Ruske snage će možda morati ići sve do Kijeva ili Lavova u Ukrajini, rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u intervjuu ruskim novinskim agencijama. “Ovdje se ništa ne može isključiti. Ako trebate u Kijev, onda morate ići u Kijev, ako trebate u Lavov, onda morate ići u Lavov – kako biste uništili ovu infekciju”, rekao je Medvedev, prenosi RIA Novosti.

Šef Wagnera: Ne borimo se protiv NATO-a, nego isključivo protiv Ukrajinaca

  • Šef privatne vojne grupe Wagner, Jevgenij Prigožin, ublažio je retoriku prema ruskom Ministarstvu obrane, vjerojatno iz straha da će potpuno izgubiti svoje plaćeničke snage u Bahmutu. Prigožin je bio strastveni kritičar ruskog vojnog zapovjedništva, a ublažavanje njegove retorike može značiti da možda pokušava “djelomično umiriti” rusko Ministarstvo obrane kako bi dobio zalihe ili pojačanja za Wagnerove snage u Bakhmutu, smatra Institut za proučavanje rata.

Prigožin je naglasio i svoju zabrinutost zbog moguće ukrajinske protuofenzive u istočnoj Ukrajini tijekom, piše Institut. Također, šef Wagnera negira tvrdnje iz Kremlja da se Rusija u Ukrajini bori protiv NATO-a, navodi se u izvješću Instituta. Štoviše, izjavio je da se Rusija bori “isključivo s Ukrajincima”, koji su opremljeno NATO-ovim oružjem te protiv nekih “rusofobnih” plaćenika – ali ne i sa samim NATO savezom.


Ukrajina: Uskoro krećemo u protuofenzivu

  • Ukrajinske trupe, koje su se mjesecima branile, uskoro će krenuti u protunapad jer se čini da ruska ofenziva posustaje, rekao je zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Sirski. Dodao je da su ruski plaćenici iz skupine Wagner, koji su na prvoj liniji ruskog napada na istočnu i južnu Ukrajinu, “znatno izgubili snagu”.

Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da bi rat bez brže opskrbe oružjem mogao trajati godinama. Poručio je da Europa mora povećati i ubrzati opskrbu oružjem, ponovno pozivajući na opskrbu projektilima dugog dometa, streljivom i modernim zrakoplovima, te nametnuti dodatne sankcije Rusiji. “Ako Europa bude čekala, zlo će možda imati vremena pregrupirati se i pripremiti za godine rata”, rekao je. “No, ono što je jasno jest da, ako ne bude kašnjenja ili zastoja u našoj suradnji, pobjeda će biti osigurana ove godine”, kazao je ukrajinski predsjednik.