Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Rat u Ukrajini

Uživo. Ukrajinski general tvrdi da bi Rusija mogla pokrenuti novu ofenzivu, Kijev kritizira izvješće Amnestyja

Pratimo 162. dan ruske invazije na Ukrajinu

Ukrainian civilians take part in military training in Lviv region in western Ukraine on August 3, 2022, amid Russian invasion of Ukraine. (Photo by YURIY DYACHYSHYN / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 162. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


ŠTO SE DANAS DOGAĐA:

  • Američki Senat podržao ulazak Finske i Švedske u NATO
  • Latvija se priprema za sukob s Rusijom
  • SAD: Rusi će možda inscenirati napad na Olevinku
  • Zelenski pokušava dobiti pomoć Kine

Tri broda sa žitom isplovit će u petak iz ukrajinskih luka – Turska

  • Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je da je planirano da u petak tri broda sa žitom isplove iz ukrajinskih luka, priopćilo je u četvrtak njegovo ministarstvo. Akar je razgovarao s ukrajinskim ministrima obrane i infrastrukture o nastavku izvoza žita, koji organizira Zajednički koordinacijski centar u Istanbulu. “Rezultat intenzivnog rada i koordinacije u centru je to da se planira da tri broda sutra isplove iz ukrajinskih luka sa svrhom izvoza žita”, rekao je Akar. Nije rekao o kojim je lukama riječ. Rekao je da bi jedan prazan brod trebao krenuti za Ukrajinu pošto je provedena inspekcija u Istanbulu. Nije rekao kako se zove brod.

Ukrajinski general: Rusija bi mogla pokrenuti ofenzivu na jugu

  • Rusija bi mogla pokrenuti ofenzivu u hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine kako bi preuzela inicijativu od Kijeva na tom bojištu te je zabilježeno gomilanje njenih snaga, kazao je ukrajinski general Oleksij Hromov u četvrtak. Hromov je rekao da je Rusija rasporedila veliku količinu oružja i opreme na sjeveroistoku strateški važne južne hersonske oblasti, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom.

“Moguće je da će neprijatelj pokušati izvesti ofenzivne operacije duboko u našem teritoriju kako bi preuzeo inicijativu i ugrozio razvoj našeg uspješnog napredovanja s ciljem prisile ukrajinske vojske da prestane širiti mostobran i prijeđe u obranu”, kazao je na konferenciji za medije.


NATO: Članice surađuju s obrambenom industrijom na oružju za Ukrajinu

  • Članice NATO-a blisko surađuju s obrambenim sektorom kako bi osigurale da Ukrajina dobije više zaliha oružja i opreme te da bude spremna za dugotrajni rat s Rusijom, rekao je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Pružamo veliku potporu, ali moramo učiniti još više i pripremiti se za duži rok”, rekao je Stoltenberg u intervjuu za Reuters. “Stoga smo također sada u bliskom kontaktu i blisko surađujemo s obrambenom industrijom kako bismo proizveli više i isporučili više različitih vrsta streljiva i oružja za jačanje obrambenog kapaciteta”, kazao je.

Ruski sud osudio američku košarkašicu na devet godina zatvora

  • Ruski sud je u četvrtak na devet godina zatvora osudio američku košarkašku zvijezdu Brittney Griner zbog, kako stoji u objašnjenju, namjernog unošenja ulja kanabisa u Rusiju, što je strogo zabranjeno u toj zemlji. Izricanje presude moglo bi otvoriti put razmjeni zatvorenika između Rusije i Sjedinjenih Država. Radilo bi se o 31-godišnjoj sportašici i zatvorenome ruskom državljaninu Viktoru Boultu, ruskome kriminalcu i poznatom trgovcu oružjem koji je u SAD-u osuđen na 25 godina zatvora.

Ukrajina kritizira ‘nepošteno’ izvješće Amnesty Internationala

  • Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba kritizirao je izvješće Amnesty Internationala u kojem se navodi da je Kijev izložio civile opasnosti stacioniranjem trupa u stambenim područjima dok se bori protiv ruske invazije. Izvješće je opisao kao “nepošteno”.

“Amnesty International ne radi na pronalaženju i izvještavanju svijeta o istini, već se radi o stvaranju lažne ekvivalencije između počinitelja i žrtve, te između zemlje koja uništava stotine i tisuće civila, gradova, teritorija i zemlje koja se očajnički brani”, rekao je Kuleba u videu objavljenom na Facebooku.

Коротко про фальшивий баланс Емнесті

Posted by Dmytro Kuleba on Thursday, August 4, 2022


Amnesty International: Ukrajinske snage ugrožavaju civile

  • Ukrajinske snage krše međunarodno pravo i ugrožavaju civile uspostavljanjem baza u stambenim područjima, uključujući u školama i bolnicama, rekao je Amnesty International u četvrtak. Taktika branitelja “ni na koji način ne opravdava neselektivne napade Rusije”, rekla je skupina za ljudska prava u novom izvješću, a neki ruski “ratni zločini”, uključujući u gradu Harkovu, nisu bili povezani s tom taktikom, izvještava AFP.

No, Amnesty je naveo incidente kada se činilo da su ukrajinske snage izložile civile opasnosti u 19 gradova i sela u regijama Kharkiv, Donbas i Mykolaiv. “Dokumentirali smo obrazac po kojem ukrajinske snage izlažu civile opasnosti i krše zakone rata kada djeluju u naseljenim područjima. To što se nalazi u obrambenom položaju ne izuzima ukrajinsku vojsku od poštivanja međunarodnog humanitarnog prava”, rekla je glavna tajnica Amnestyja Agnes Callamard.


Tužitelj traži preko devet godina zatvora za Griner

  • Tužitelj traži 9,5 godina zatvora za WNBA zvijezdu Brittney Griner, rekla je u izjavi za medije njezina odvjetnica Maria Blagovolina, partnerica u odvjetničkom uredu Rybalkin Gortsunyan Dyakin and Partners. “Tražim od suda da proglasi Griner krivom i osudi je na devet godina i šest mjeseci zatvora”, rekao je tužitelj Nikolaj Vlasenko, također zatraživši kaznu od milijun rubalja (16.590 dolara) za 31-godišnju sportašicu.

Braniteljica Blagovolina rekla je u završnom obraćanju sudu u Himkiju u blizini Moskve da zvijezda WNBA Griner nikada nije koristila marihuanu u Rusiji i da to nikada nije imala namjeru. Griner nije imala potrebu donositi patrone za vape u Rusiju, dodala je odvjetnica. “Sve to potvrđuje potpunu odsutnost namjere u njezinim postupcima”, ustvrdila je Blagovolina.

Vidno emotivna Griner rekla je na sudu da se želi ispričati svom ruskom timu, svojim obožavateljima i svojoj obitelji za “sramotu koju im je izazvala”. Rekla je da nije imala namjeru prekršiti ruski zakon i da je pogriješila. “Zato sam priznala krivnju za svoje optužbe. Razumijem sve što je rečeno protiv mene, optužbe koje su protiv mene i zato sam priznala krivnju, ali nisam imala namjeru prekršiti nikakve ruske zakone”, rekla je.


Zapadni dužnosnici: ‘Do 20.000 ruskih vojnika ubijeno je od početka rata’

  • Zapadni dužnosnici rekli su CNN-u kako procjenjuju da je do 20.000 ruskih vojnika ubijeno otkako je Moskva započela svoju invaziju na Ukrajinu 24. veljače. Dodali su da je 55.000 ruskih vojnika ranjeno, rekavši da je između mrtvih i ozlijeđenih Moskva ukupno pretrpjela oko 75.000 žrtava. “Tijek bitke se usporio, pa su se usporile i statistike”, rekli su dužnosnici za CNN u četvrtak.

“Još uvijek imamo do 20.000 mrtvih ruskih vojnika, a onda bi nam, u smislu broja od 75.000 ukupnih žrtava, to zvučalo ispravno. To je općenito naše shvaćanje. Ali bitka se svakako usporila”, dodali su dužnosnici.


Šef NATO-a kaže da Rusija ne smije pobijediti u Ukrajini

  • Ne treba dopustiti Rusiji da dobije rat u Ukrajini, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “U našem je interesu da ova vrsta agresivne politike ne uspije. Ako predsjednik Putin čak i pomisli učiniti nešto slično zemlji NATO-a kao što je učinio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, tada će se cijeli NATO odmah uključiti”, rekao je Stoltenberg u govoru u Norveškoj. “Kako bi spriječili Moskvu da uspije, NATO i njegove zemlje članice možda će morati nastaviti podržavati Ukrajinu oružjem i drugom pomoći još dugo vremena”, dodao je Stoltenberg.

Kremlj se oglasio o izvozu žitarica

  • Iz Kremlja je u četvrtak rečeno da dogovor uz posredovanje Turske o deblokadi ukrajinskog izvoza žitarica iz Crnog mora nije bio “jednokratni mehanizam”, te da se nadaju da će nastaviti učinkovito funkcionirati. Ugovor, koji dopušta isporuku ukrajinskog žita na svjetska tržišta preko Turske, mora se obnavljati svakih 120 dana prema dogovoru strana.

Proruski separatisti: ‘Ukrajinsko granatiranje ubilo je 5 osoba u Donecku’

  • Najmanje pet osoba je ubijeno, a šest je ozlijeđeno kada su ukrajinske snage granatirale Doneck, ukrajinski grad koji drže proruski separatisti , rekli su dužnosnici te otcjepljene regije. Snimke na društvenim mrežama pokazuju krvlju umrljane pločnike, tijela, neka raznesena, kako leže pored ceste u središtu Donecka. Narodna Republika Donjeck rekla je u priopćenju da je pet osoba ubijeno, a šest ozlijeđeno tijekom granatiranja gradskog okruga Vorošilovski.

Scholz signalizira zaokret oko zatvaranja njemačkih nuklearnih elektrana

  • Njemački kancelar Olaf Scholz signalizirao je da bi zemlja mogla zadržati svoje posljednje tri nuklearne elektrane funkcionalnima, poništavajući naslijeđenu politiku Angele Merkel da ih zatvori, piše The Telegraph. Dok europske zemlje pokušavaju pronaći alternative ruskom plinu, Scholz je rekao da bi “imalo smisla” da s radom nastave tri elektrane koje su trebale biti zatvorene krajem godine. “Što se tiče opskrbe energijom u Njemačkoj, posljednje tri nuklearne elektrane relevantne su isključivo za proizvodnju električne energije, i to samo za njen mali dio”, rekao je Scholz. “Ipak, ima smisla da nastave s radom”, dodao je.

Ukrajinske oružane snage jutros prijavile eksplozije u Donecku

  • Ukrajinske oružane snage jutros su izvijestile o eksplozijama u okupiranom gradu Donecku. Prema objavi na Telegram kanalu Oružanih snaga Ukrajine, “već ima žrtava i ranjenih”. Objava je izvijestila o eksplozijama u centru grada u blizini hotela i kazališta. Navodi nisu neovisno provjereni.

Turski ministar vanjskih poslova: ‘Ukrajinski izvoz žitarica mora biti održiv’

  • Dok prvi brod s ukrajinskim žitom plovi prema Libanonu, turski ministar vanjskih poslova rekao je da ugovor o izvozu žitarica potpisan u Istanbulu mora biti “održiv” i može biti temelj za “sveobuhvatno primirje” kojim bi se okončao rat u Ukrajini. “Ugovor mora biti održiv, a trajanje ovog sporazuma je četiri mjeseca”, rekao je Mevlut Cavusoglu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim malezijskim kolegom Saifuddinom Abdullahom u Kuala Lumpuru.

Za nadzor ukrajinskog izvoza žitarica, zajedničko koordinacijsko središte (JCC) u Istanbulu službeno je pokrenuto 27. srpnja, a sastoji se od predstavnika Turske, UN-a, Rusije i Ukrajine kako bi se omogućio siguran prijevoz trgovačkim brodovima. Napominjući da brod koji prevozi kukuruz iz Ukrajine nastavlja ploviti prema Libanonu nakon što su inspekcije obavljene u JCC-u, Cavusoglu je rekao ako se ugovor produži bez ikakvih primjedbi, tada će “Rusija također moći izvoziti vlastito žito i srodne proizvode, kao i gnojiva”.


Rusija kaže da je odbila ukrajinske raketne napade na bitan most u Hersonu

  • Ruski dužnosnici kažu da su njihovi sustavi protuzračne obrane odbili još jedan pokušaj ukrajinske vojske da napadne Antonovski most, ključnu strukturu koja prelazi rijeku Dnjepar u okupirani grad Kherson. “Nije bilo napada na most. Bilo je pokušaja, ali sve je odbijeno sustavom protuzračne obrane”, rekao je Kiril Stremousov, zamjenik šefa regionalne civilne vojne uprave, za rusku državnu novinsku agenciju TASS.

Ukrajina već nekoliko tjedana izvodi udare na mostove u tom području, nadajući se da će prekinuti opskrbu ruskih trupa u Hersonu uoči najavljene protuofenzive. Promet preko Antonovskog mosta potpuno je obustavljen 27. srpnja, navodi TASS.

Tijekom prošlog tjedna, ruski državni mediji i snimke na društvenim mrežama pokazale su kako moskovske snage prevoze ljude preko rijeke Dnjepar u improviziranim pontonskim trajektima, zaobilazeći onesposobljene mostove.


Završne riječi na suđenju Brittney Griner

  • Završne riječi u slučaju suđenja zbog posjedovanja kanabisa američke košarkašice Brittney Griner u Rusiji zakazane su za danas, gotovo šest mjeseci nakon što je ona uhićena u moskovskoj zračnoj luci. Njen slučaj je u međuvremenu dosegao najviše razine američko-ruske diplomacije.

Griner se suočava s kaznom do 10 godina zatvora ako bude osuđena. Iako se osuda čini gotovo izvjesnom, s obzirom na to da ruski sudovi rijetko oslobađaju optuženike i da je gospođa Griner priznala da su u njezinoj prtljazi bili kanisteri za vape s uljem kanabisa, suci imaju veliku slobodu pri izricanju kazne.


UN-a traži pristup ukrajinskoj nuklearnoj elektrani

  • Čelnik Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor pozvao tražio je pristup ukrajinskoj nuklearnoj elektrani koju sada kontroliraju ruske snage kako bi se utvrdilo predstavlja li ona opasnost. Kontakt s najvećom europskom nuklearnom elektranom, koja se nalazi u Zaporižju i kojom upravljaju ukrajinski tehničari, bio je “krhak” i komunikacije nisu funkcionirale svaki dan, rekao je šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi za švicarske novine Tages-Anzeiger.

“Ne možemo si priuštiti neispravnu komunikaciju s postrojenjem u područjima važnim za sigurnost. Znamo za optužbe da se u postrojenju skladišti streljivo, te da ima napada na elektranu”, rekao je u intervjuu. “Iskreno govoreći, ako nemamo pristup, ne možemo to utvrditi. Postoje kontradikcije između izjava ruske i ukrajinske strane. Dobivam informacije, spominjem ih i u svojim izvješćima o situaciji, ali nemam načina utvrđivanje odgovara li činjenicama i istini”, dodao je Grossi.

Ruski dužnosnik u Ukrajini rekao je u srijedu da su ukrajinske snage koristile zapadno oružje za napad na elektranu, koja ima dva od šest reaktora u pogonu i o kojoj konstantno upozoravaju iz Ukrajine, sa Zapada i iz Rusije.


Ukrajinska vojska kaže da je ruska ofenziva na istoku uglavnom neuspješna

  • Ukrajinska vojska kaže da ruske snage nastavljaju svoju ofenzivu na istoku zemlje, no da je Ukrajina uspjela odbiti njihovo napredovanje. “Neprijatelj je upotrijebio cijevnu i raketnu artiljeriju u područjima naselja Jakovlivka, Travneve, Kodema, Pokrovske, Rozdolivka, Kurdiumivka, Zaitseve, Bahmut i Soledar. Bilo je zračnih napada u blizini Jakovlivke, Soledara i Kodema”, izvijestio je Glavni stožer vojske u jutarnjem izvješću u četvrtak.

Rečeno je da su ruske snage “pokušale poboljšati taktičku poziciju” u više smjerova, ali “nisu imale uspjeha i povukle su se”. Rusija nastavlja provoditi “ofenzivne operacije u smjeru Novoluhanske – Kodema, neprijateljstva se nastavljaju”, dodao je Glavni stožer.


Danas bez isporuke žitarica iz Ukrajine

  • Ne očekuje se da će pošiljke žitarica napustiti crnomorske luke Ukrajine u četvrtak, prema Zajedničkom koordinacijskom centru u Istanbulu. U ponedjeljak je brod Razoni prevezao prvu pošiljku žitarica iz Ukrajine otkako je Rusija započela svoju invaziju. Nakon što je put odgođen zbog lošeg vremena, stigao je u Istanbul u utorak navečer, nakon čega je isplovio prema luci Tripoli u Libanonu.

Pošiljci je konačno dopušteno da napusti luku Odesa prema izvoznom sporazumu uz posredovanje UN-a, nakon što je ruska višemjesečna blokada ukrajinskih luka pogoršala globalnu krizu opskrbe hranom. Dodatnih 17 brodova je ukrcano i čeka dopuštenje da napuste Ukrajinu, prema ukrajinskom ministru infrastrukture Oleksandru Kubrakovu.


Britanci: ‘Rusi radarskim reflektorima skrivaju položaje mostova’

  • Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoj dnevni obavještajni brifing o situaciji u Ukrajini. “Ukrajinske raketne i topničke jedinice nastavljaju gađati ruska vojna uporišta, skupine pješaštva, baze logističke potpore i skladišta streljiva. To će vrlo vjerojatno utjecati na logističku opskrbu ruske vojske i izvršiti pritisak na elemente borbene potpore ruske vojske”, navodi se u izješću.

Ministarstvo sugerira da Rusija aktivno brani prijelaze preko rijeke Dnjepar koji povezuju okupirani grad Kherson s ostatkom južnog dijela regije Kherson. “Ruske snage su gotovo sigurno postavile piramidalne radarske reflektore u vodi u blizini nedavno oštećenog Antonivskog mosta i kod nedavno oštećenog obližnjeg željezničkog mosta, a oba prelaze preko rijeke Dnjepar u Hersonu, u južnoj Ukrajini. Radarski reflektori vjerojatno se koriste za skrivanje mosta od radarskih slika sa sintetičkim otvorom blende i moguće opreme za ciljanje projektila. Ovo naglašava prijetnju koju Rusija osjeća zbog povećanog dometa i preciznosti sustava koje isporučuje Zapad”, pišu iz britanskog ministarstva obrane.


Zelenski pokušava dobiti pomoć Kine

  • Ukrajinski predsjednik Zelenski je za jedan kineski medij rekao kako Ukrajina traži priliku za direktan razgovor s kineskom vođom Xijem Jinpingom. Od njega bi tražili da im pomogne okončati rat s Rusijom. Zelenski je u intervjuu s kineskim medijem pozvao Kinu da iskoristi svoj politički i ekonomski utjecaj u Rusiji i rat privede kraju.
    “Kina je vrlo moćna država. Jaka ekonomija. Stoga može politički i ekonomski utjecati na Rusiju. Kina je osim toga i stalni član Vijeća sigurnosti UN-u, rekao je Zelenski. Istom mediju je potvrdio da je Ukrajina službeno tražila razgovor s Xijem, ali zasad, bez uspjeha.

SAD: Rusi će možda inscenirati napad na Olevinku

  • Američki dužnosnici vjeruju da Rusija radi na tome da inscenira dokaze o smrtonosnom napadu na pritvor Olevinku u kojemu su ubijena 53 ratna zarobljenika u Donjecku na istoku Ukrajine. Tamo su bili držani zarobljeni branitelji Mariupolja, a Ukrajina za masakr nad tim ljudima krivi Rusiju. Dužnosnik upoznat sa situacijom je AP-u rekao kako se čini da bi ruski dužnosnici mogli podmetnuti artiljeriju iz Himarsa kako bi prikazali da su u napadu sudjelovali sustavi koje je Ukrajina dobila od SAD-a.

Zelenski kritizirao globalnu sigurnosnu arhitekturu

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao svjetsku sigurnosnu arhitekturu kao potpuno neodgovarajuću, ukazujući ne samo na rat u vlastitoj zemlji, već i na sukobe na Balkanu, Tajvanu i Kavkazu. “Sve te situacije izgledaju drugačije, iako ih ujedinjuje jedan čimbenik: globalna sigurnosna arhitektura nije funkcionirala”, rekao je Zelenski u svom dnevnom video obraćanju u srijedu navečer, koje prenosi agencija Dpa. U njemu je još jednom optužio Rusiju za kršenje međunarodnog prava u svojoj ničim izazvanoj invaziji na Ukrajinu.

Zelenski je 2014. godinu nazvao “prekretnicom”, nakon koje je međunarodna zajednica jednostavno pustila Rusiju da se izvuče s nezakonitim radnjama poput aneksije Krima ili obaranja zrakoplova Malaysia Airlinesa iznad regije Donbas u istočnoj Ukrajini. Rat u Ukrajini pokazao je koliko je sloboda krhka, rekao je Zelenskij, dodajući da je svijetu potrebna “efikasna globalna sigurnosna arhitektura koja osigurava da nijedna država više nikada ne može upotrijebiti teror protiv druge države”. Zelenski je također optužio Rusiju da se samo pretvara da je otvorena za mirovne pregovore, navodeći da se Moskva, da doista želi mirno rješenje sukoba, trenutno ne bi pregrupirala u južnoj Ukrajini.


Američki Senat podržao ulazak Finske i Švedske u NATO

  • Senat Sjedinjenih Američkih Država odobrio je u srijedu pristupanje Finske i Švedske NATO-u. Senat je glasao s 95 glasova ‘za’ i jednim ‘protiv’ o potpori ratifikaciji dokumenata o pristupanju dviju zemalja, značajno nadmašivši dvotrećinsku većinu od 67 glasova potrebnih za ratifikaciju, prenosi Reuters. Senatori obiju stranaka snažno su podržali članstvo dviju zemalja, opisujući ih kao važne saveznike čije su moderne vojske već blisko surađivale s NATO-om.

“Kvalifikacije ove dvije prosperitetne, demokratske nacije su izvanredne i služit će jačanju NATO saveza”, rekao je demokratski senator Bob Menendez, predsjednik Odbora za vanjske odnose, pozivajući na podršku prije glasovanja. Vođa senatske većine Chuck Schumer pozvao je veleposlanike i druge diplomate iz Finske i Švedske u Senat da prisustvuju glasanju.


Latvija se priprema za sukob s Rusijom

  • Latvija, baltička zemlja na granici s Rusijom, koja broji 1,9 milijuna stanovnika, strahuje da će joj se Moskva osvetiti zbog odluke o uklanjanju spomenika iz vremena Sovjetskog Saveza, a neki se pribojavaju i invazije. “Vjerujemo da će se Rusija pokušati osvetiti na neki način”, kaže pod uvjetom anonimnosti osoba iz ureda Europske komisije u Rigi. “Možda će oni na neki način napasti latvijske objekte, robu, hakirati stranice ili na neki drugi način uzvratiti”, dodaje za Hinu.

“Neke obitelji poput moje se pripremaju za taj scenarij. Žene i djeca bi napustili zemlju automobilima, a muškarci, od kojih su mnogi prošli neku vrstu obuke, ostali bi se boriti”, kaže isti izvor. Latvija je počela povećavati izdatke za obranu. Već smo prešli 2 posto BDP-a u tu svrhu te idemo prema 2,5 posto”, rekao je latvijski premijer Krišjanis Karinš. “Mi povećavamo izdatke, a povećavaju ih i naši partneri u NATO-u. S ljudstvom, opremom i sposobnošću nalazimo se na sigurnom teritoriju”, dodao je prošli mjesec u Rigi.