Uživo. Zelenski: 'Ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara je neozbiljno'; Estonija kreće u najveću nabavku oružja u povijesti
Pratimo 283. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 283. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Rusija će odmah osjetiti ograničenje cijena nafte
- Vjerojatno je da će Putin iskoristiti primirje za obnovu vojske
- Ukrajina neće zaboraviti ljude u ruskom zarobljeništvu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Zelenski kaže da ograničenje na rusku naftu nije ozbiljno
Ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara koje je dogovorila skupina G7 i Australija nije ozbiljno i teško će odvratiti Rusiju od rata u Ukrajini, rekao je u subotu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Nakon što su G7 i Australija postigli dogovor u petak, očekuje se da će to preko vikenda učiniti Europska unija. Ta mjera ima namjeru smanjiti ruski dohodak od prodaje nafte, istovremeno sprečavajući rast globalnih cijena. “Teško da bismo ovakvo ograničenje mogli nazvati ozbiljnom odlukom. To je prilično ugodno za proračun terorističke države”, rekao je Zelenski u video obraćanju. “Samo je pitanje vremena prije nego što se budu morali upotrijebiti snažniji alati. Šteta je da će se izgubiti to vrijeme”, dodao je.
Andrij Jermak, čelnik Zelenskijeve administracije, rekao je ranije da bi se ograničenje trebalo postaviti na 30 dolara “da se brže uništi ekonomija neprijatelja”. Zelenski se žalio da je svijet pokazao slabost postavljanjem ograničenja na 60 dolara, što će, kako je rekao, povećati ruski proračun za 100 milijardi dolara godišnje. “Ovaj novac će ići prema destabilizaciji točno onih zemalja koje trenutno nastoje izbjeći ozbiljne odluke”, rekao je.
Estonija kupuje američke raketne bacače HIMARS
- Članica NATO-a, Estonija potpisala je najveći ugovor o naoružanju u svojoj povijesti, a radi se o kupnji šest naprednih sustava za lansiranje raketa od Sjedinjenih Država. Ova baltička država koja graniči s Rusijom, u petak je finalizirala posao vrijedan više od 200 milijuna dolara, objavio je u subotu Estonski centar za ulaganja u obranu. Isporuka prvoga topničko-raketnog sustava visoke pokretljivosti (HIMARS) predviđena je za 2024, a ugovor uključuje i rakete dometa do 300 kilometara.
Ruska invazija na Ukrajinu u Estoniji se smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, što je vladu nagnalo da poveća vojnu potrošnju u iduće četiri godine na 2,5 posto svoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) kako bi unaprijedila oružane snage. I ostale dvije baltičke države Latvija i Litva namjeravaju kupiti raketne sustave HIMARS. Sjedinjene Države tim su sustavima ranije opskrbile Ukrajinu.
Sastali se ruski i bjeloruski ministri obrane
- Ruski ministar obrane Sergej Šojgu razgovarao je sa svojim bjeloruskim kolegom Viktorom Hrenjinom, objavila je bjeloruska državna novinska agencija Belta. Tijekom sastanka, dvije strane razgovarale su o bilateralnoj vojnoj suradnji i izmijenili sporazum o “zajedničkom osiguranju regionalne sigurnosti”, rečeno je, bez dodatnih pojedinosti. Rusija i Bjelorusija formalno su dio “zajedničke države” i blisko su povezane ekonomski i vojno, pri čemu Moskva koristi Bjelorusiju kao polaznu točku za svoju invaziju na Ukrajinu u veljači.
Bjelorusija je rekla da neće ući u rat u Ukrajini, ali je predsjednik Aleksandar Lukašenko u prošlosti naredio trupama da se rasporede s ruskim snagama blizu ukrajinske granice, navodeći prijetnje Bjelorusiji iz Kijeva i Zapada. Ranije ovog tjedna je Šojgu, jedan od najbližih saveznika predsjednika Vladimira Putina, rekao je da bi ruske oružane snage trebale koristiti nove napredne sustave oružja u sukobu u Ukrajini. Nije precizirao koje bi napredno oružje trebalo koristiti, iako je rekao da želi razgovarati s generalima o novim načinima poboljšanja topničkih i projektilnih napada.
Macron kaže da bi nakon rata trebalo razmisliti o sigurnosnim jamstvima za Rusiju
- Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je kako bi nakon završetka rata u Ukrajini Europa trebala izraditi novu sigurnosnu arhitekturu koja uključuje davanje sigurnosnih jamstava Rusiji. Macron je također pozvao europske zemlje da se pripreme za život u novim političkim uvjetima nakon prestanka neprijateljstava u Ukrajini, piše Kommersant.
“Moramo razmišljati o sigurnosnoj arhitekturi u kojoj ćemo živjeti sutra. Govorimo, posebno, o riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina da se NATO približava granicama Rusije. Moramo se pripremiti za ono što će se dogoditi poslije nakon sukoba i razmisliti o tome kako možemo zaštititi naše saveznike, te u isto vrijeme dati Rusiji jamstva vlastite sigurnosti u trenutku kada se vrati za pregovarački stol”, rekao je Macron u eteru TV kanala TF1.
Peskov: ‘Nećemo prihvatiti ovu gornju granicu cijene nafte’
- Glasnogovornik ruske vlade Dmitrij Peskov komentirao je ograničenje cijena koje su nametnuli G7 i njegovi saveznici na izvoz morske sirove nafte iz Rusije. Peskov je rekao da je Kremlj spreman za ograničenje cijena i da ga analizira. “Nećemo prihvatiti ovu gornju granicu”, prenosi novinska agencija Tass. Dodao je da će analiza biti brzo obavljena, a Rusija će onda reći kako će odgovoriti.
Švedska Turskoj izručuje čovjeka koji je navodno povezan s terorizmom
- Švedska je Turskoj izručila Kurda koji je navodno povezan s terorizmom, dok Ankara nastavlja pritisak na zemlju da ispuni njene zahtjeve za članstvo u NATO-u, javlja turska državna novinska agencija Anadolu. Mahmut Tat zatražio je azil u Švedskoj 2015. godine nakon što je u Turskoj osuđen na šest godina i 10 mjeseci zbog navodne povezanosti s kurdskom militantnom skupinom PKK. Turska državna televizija TRT javila je da je Tat danas poslan u istanbulski zatvor.
U svibnju su Švedska i Finska podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su naišle na prigovore Turske, koja je optužila dvije zemlje da pružaju utočište militantima iz zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK), kao i drugih skupina.
Turska je u srijedu priopćila da su Švedska i Finska napredovale prema članstvu u NATO-u, ali da još moraju učiniti više kako bi zadovoljile zahtjeve Ankare u borbi protiv terorizma. Stockholm i Helsinki poriču pružanje utočišta militantima, ali su obećali da će surađivati s Ankarom kako bi se u potpunosti riješili njezini sigurnosni problemi i također ukinuli embargo na oružje.
U Londonu uhićen bogati ruski biznismen
- Bogatog ruskog poduzetnika uhitili su u njegovu domu u Londonu policajci koji istražuju potencijalne kriminalne aktivnosti oligarha. Nacionalna kriminalistička agencija (NCA) uhitila je 58-godišnjeg muškarca u četvrtak pod sumnjom za kaznena djela, uključujući pranje novca, zavjeru za prijevaru Ministarstva unutarnjih poslova i zavjeru za počinjenje krivokletstva.
Drugi muškarac, 35-godišnjak, koji radi u rezidenciji, uhićen je u blizini pod sumnjom za pranje novca i ometanje službenika nakon što je viđen kako odlazi s torbom s tisućama funti u gotovini. Treći muškarac, 39, koji je bivši dečko biznismenove sadašnje partnerice, uhićen je u svom domu u Pimlicu u Londonu zbog kaznenih djela, uključujući pranje novca i zavjeru za prijevaru.
NCA je rekao da je više od 50 službenika iz njegove ćelije za borbu protiv kleptokracije bilo uključeno u operaciju na poslovnom imanju u Londonu vrijednom više milijuna funti. Sva trojica uhićenih muškaraca puštena su na slobodu uz jamčevinu.
Dužnosnici Hersona pomoći će građanima u evakuaciji dijelova teritorija pod okupacijom Rusije
- Dužnosnici u Hersonu rekli su da će pomoći građanima da se evakuiraju s dijelova teritorija pod ruskom okupacijom na istočnoj obali rijeke Dnjepar, zbog straha od pojačanih borbi. Regionalni guverner Jaroslav Janušević rekao je da dužnosnici privremeno ukidaju zabranu prijelaza kako bi Ukrajincima koji žive u selima s druge strane rijeke omogućili da prijeđu Dnjepar tijekom dana i do određene točke. “Evakuacija je nužna zbog mogućeg intenziviranja neprijateljstava u ovom području”, napisao je Janušević na Telegramu.
Ukrajina je uspjela osloboditi južni grad Herson prije gotovo mjesec dana dok su se ruski okupatori povlačili. Oslobođenje je uslijedilo samo nekoliko tjedana nakon što je Rusija nezakonito pripojila Herson i još tri regije nakon lažnih referenduma. Iako bez kontrole Rusije, grad i njegova okolica još uvijek trpe posljedice gotovo devetomjesečne okupacije i osjećaju smrtonosnu blizinu ruskih snaga, sada stacioniranih s druge strane rijeke Dnjepar. Otkako je grad oslobođen, gotovo svakodnevno granatiranje i nestanci struje i vode postali su nova stvarnost. Stanovnici su također viđeni kako čekaju u redu za hranu ili vodu, piše Sky News.
Novi napad na Zaporožje
- Dvije ruske rakete pogodile su područje Zaporožja na jugoistoku Ukrajine tijekom noći. Guverner Oleksandr Staruh rekao je da su oštećene zgrade u blizini regionalne prijestolnice Zaporožja, ali nema izvještaja o žrtvama.
Španjolska šalje prvi raketni sustav Ukrajini
- Španjolska je u Ukrajinu poslala svoj prvi raketni sustav protuzračne obrane Hawk. Američki sustav proizvođača Raytheon može se koristiti protiv zrakoplova i projektila, čime je Rusija napadala Ukrajinu, uključujući elektrane i domove. Španjolska je obećala Ukrajini isporučiti takvih šest jedinica, navodi Kyiv Post.
Latvija istražuje neovisnu TV postaju za koju se sumnja da pomaže Rusima
- Latvijska služba državne sigurnosti priopćila je da je počela provjeravati izjave nezavisne ruske TV postaje Dozhd zbog sumnje da pomaže promoskovskim trupama koje sudjeluju u ratu u Ukrajini. Dozhd, ili “TV Kiša”, emitira iz Latvije i drugdje nakon što su ruske vlasti prisilile zatvaranje njihovog studija u Moskvi zbog namjernog širenja lažnih informacija o ruskim vojnicima u Ukrajini.
Služba državne sigurnosti sada je rekla da je moderator u emisiji vijesti Dozhd izrazio nadu da je postaja već pomogla opskrbi mnogih ruskih vojnika osnovnom opremom i pogodnostima. “Izjave izazivaju sumnju u vezi s tim da TV kanal pruža pomoć vojnicima ruskih okupacijskih snaga. Nikakvo pružanje potpore agresorskoj Rusiji nije opravdano”, stoji u priopćenju za javnost, dodajući da svatko tko pomaže ruskim snagama podliježe kaznenoj odgovornosti.
Služba je rekla da je upozoravala na izazove “koji proizlaze iz takozvanih nezavisnih medija Rusije koji su premjestili svoje aktivnosti u Latviju”, rekavši da oni predstavljaju obavještajni rizik.
Putin: ‘Nećemo prodavati naftu zemljama koje ograniče cijenu’
- Iz Rusije kažu da će nastaviti pronalaziti kupce za naftu, usprkos gornjoj cijeni za naftu isporučenu morem, postavljenoj na 60 dolara po barelu. Skupina zapadnih zemalja, uključujući zemlje EU-a, zemlje G7 i Australiju dogovorile su gornju granicu dok pokušavaju ograničiti prihode Moskve i njezinu sposobnost financiranja tekućeg rata u Ukrajini.
Kao odmazdu, predsjednik Vladimir Putin i dužnosnici Kremlja rekli su da neće prodavati naftu zemljama koje provode ograničenje cijene. Rusko veleposlanstvo u SAD-u u subotu je priopćilo da ta politika “preoblikuje” slobodno tržište i inzistira na tome da će se nafta nastaviti prodavati.
“Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem većih troškova za potrošače sirovina. Bez obzira na trenutno koketiranje s opasnim i nelegitimnim instrumentom, uvjereni smo da će ruska nafta i dalje biti tražena”, stoji u objavi na Telegramu.
Više od 7000 eksploziva uklonjeno iz okolice Hersona
- Ukupno 7.042 eksplozivnih naprava je “uklonjeno i neutralizirano” iz Hersonske oblasti, prema ukrajinskoj Državnoj hitnoj službi. Radovi na razminiranju i uklanjanju drugih zamki traju od ruskog povlačenja iz grada prošlog mjeseca. Radnici ukrajinske hitne pomoći kažu da su pregledali gotovo 700 hektara otvorenog područja, 60 kilometara željezničkih tračnica i 326 kućanstava. Vlasti pozivaju sve koji se vraćaju u Herson ili područje oko njega da budu izuzetno oprezni.
Ukrajinci oborili još osam dronova
- Ukrajinske snage ubile su još 510 ruskih vojnika u petak, čime je ukupan broj vojnika koje je Rusija izgubila od invazije na 90.600. Također su oborili još osam bespilotnih letjelica i uspjeli uništiti tenk, prema statistici ukrajinskog Glavnog stožera oružanih snaga.
These are the indicative estimates of Russia’s combat losses as of Dec. 3, according to the Armed Forces of Ukraine. pic.twitter.com/t9HbMcR2Wq
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) December 3, 2022
Britanci: ‘Zauzimanje Bakmuta je politički cilj za Rusiju’
- Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoje dnevno obavještajno izvješće o ratu u Ukrajini. Navodi se da ruske snage nastavljaju ulagati veliki dio svojih ukupnih vojnih napora i vatrene moći oko istočnog grada Bakmuta, u regiji Donjecka. Time će vjerojatno okružiti grad s taktičkim napredovanjem prema sjeveru i jugu.
Rusija je od početka kolovoza 2022. godine dala prednost Bakmutu kao svom glavnom ofenzivnom naporu i iako bi zauzimanje grada imalo ograničenu operativnu vrijednost, potencijalno bi omogućilo Rusiji da ugrozi veća urbana područja Kramatorsk i Slovjansk, dodaje se u izvješću. Također se navodi da “postoji realna mogućnost da je zauzimanje Bakmuta prvenstveno postalo simboličan i politički cilj Rusije”.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 03 December 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/Agl34uAcBo
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/5Zv0s649gC
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) December 3, 2022
Ograničenje cijena nafte će odmah pogoditi Putina
- Novo ograničenje cijene ruske nafte “odmah će ograničiti Putinov najvažniji izvor prihoda”, rekli su iz SAD-a. Ograničenje onemogućava zemljama koje su na njega pristale da plaćaju više od 60 dolara po barelu za pomorski izvoz ruske sirove nafte. Trebalo bi stupiti na snagu 5. prosinca ili ubrzo nakon toga.
Zemlje s niskim i srednjim dohotkom na koje su uvelike utjecale visoke cijene energije i hrane posebno će imati koristi od ograničenja, rekla je američka ministrica financija Janet Yellen. Dodala je da će to također dodatno ograničiti financije ruskog predsjednika Vladimira Putina i “ograničiti prihode koje koristi za financiranje svoje brutalne invazije”, dok će se izbjeći prekid globalne opskrbe što bi moglo dovesti do skoka cijena goriva diljem svijeta.
“Budući da se rusko gospodarstvo već smanjuje, a proračun sve više rastegnut, ograničenje cijena će odmah ograničiti Putinov najvažniji izvor prihoda”, rekla je u izjavi.
Putin bi mogao iskoristiti mirovne pregovore da obnovi vojsku
- Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi iskoristiti mirovne pregovore da obnovi vojsku prije pokretanja novog napada, upozorio je britanski ministar vanjskih poslova. U intervjuu za The Telegraph, James Cleverly rekao je da postoji rizik da “Putin zapravo samo koristi prekid vatre kako bi uvježbao više trupa i proizveo više streljiva te obnovio svoje uzdrmane oružane snage i ponovno ih naoružao.”
Zelenski obećao oslobađanje svih zarobljenika
- Ukrajina neće ostaviti nijednog svog građanina koji se nalazi u ruskim zatvorima, kolonijama i logorima za mučenje. Predsjednik Volodimir Zelenski to je obećao u video obraćanju naciji, prenosi Ukrinform. “Pamtimo vas sve. Doći će dan kada ćemo vam dobrodošlicu na vašem oslobađanje”, rekao je šef države.
Prema riječima predsjednika, petak je bio poseban dan, jer je imao priliku odlikovati Ukrajince oslobođene iz ruskog zarobljeništva, kao i građane koji se bore za povratak ljudi koje Rusi još drže. “Želio bih još jednom zahvaliti svima koji obavljaju ovu zadaću. Od početka rata oslobođena je 1331 osoba”, dodao je Zelenski.
Porastao broj grobova u Mariupolju
- Satelitske slike otkrivaju veliki porast broja grobova na glavnom groblju u gradu Mariupolu, koji je teško stradao u borbama tijekom prve faze rata. Lučki grad je pod ruskom okupacijom od svibnja, a prije pada bio je izložen nemilosrdnom bombardiranju ruskih snaga.
Još slika iz ostatka grada prikazuje desetke nebodera uništenih ili teško oštećenih tijekom opsade Mariupolja, koje ruske vlasti sada ruše. U blizini nekoliko trgovačkih centara viđene su velike zalihe građevinskog materijala. Ipak, tisuće domova, stanova, zgrada i infrastrukture i dalje su u zapuštenom stanju.