Rat u Ukrajini

Uživo. U napadu na Herson ranjena djeca, Rusi tvrde da su oborili dronove koji su napadali naftovod

Pratimo 479. dan ruske invazije na Ukrajinu

A man stands outside a burning house after shelling in the town of Chasiv Yar, near Bakhmut, on March 21, 2023, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by Aris Messinis / AFP)
FOTO: AFP
17. 06. 2023. 84 preporuka

Ovo su ključni događaji u Ukrajini:

  • Šojgu poziva na proizvodnju više tenkova
  • NATO otvara centar za zaštitu plinovoda i podmorskih kabela
  • Stoltenberg bi mogao ostati na čelu NATO-a još godinu dana?

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

EU osuđuje ruske ‘izbore’ na okupiranim područjima

  • EU je u subotu osudio ruski plan za održavanje “izbora” u okupiranim područjima Ukrajine u rujnu. Opisujući ga kao “kršenje međunarodnog prava”, u priopćenju diplomatske službe EU stoji da je plan “uzaludan pokušaj Rusije da se pretvara da legitimizira svoju ilegalnu vojnu kontrolu” te da “svi će oni koji su uključeni u organizaciju ovih tzv. izbora biti suočeni s posljedicama svojih nezakonitih radnji”.

Biden: ‘Rusija je potpuno neodgovorna za premještanje oružja’

  • Američki predsjednik Joe Biden ponovio je da je “potpuno neodgovorno” da Rusija premjesti nuklearno oružje bliže NATO savezu. Govoreći na odlasku u Philadelphiju, rekao je novinarima: “Komentirao sam to mnogo puta — potpuno je neodgovorno.”

Na pitanje hoće li Ukrajini olakšati ulazak u NATO, odgovorio je: “Ne. Zato što moraju ispuniti iste standarde. Dakle, neću ga olakšati. Mislim da su učinili sve vezano za demonstriranje sposobnosti vojne koordinacije. No tu je i problematika oko cijelog sustava. Je li nekorumpiran? Ispunjavaju li se svi standardi koje svaka druga nacija u NATO-u ispunjava? Mislim da hoće. Mislim da može. Ali to nije automatski.”

Kremlj: ‘Putin je otvoren za kontakt s njemačkim i francuskim čelnicima’

  • “Kremlj podržava dijalog s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i francuskim čelnikom Emmanuelom Macronom, ali još nisu primljeni prijedlozi za razgovor”, rekao je u subotu glasnogovornik Dmitrij Peskov. “Scholz i Macron istaknuli su važnost nastavka dijaloga s Rusijom i mi podržavamo to stajalište, ali dosad nisu primljeni konkretni prijedlozi. Predsjednik je jučer rekao da ostaje otvoren za komunikaciju”, rekao je Peskov tijekom poziva s novinarima.

“Neprestano sam razgovarao s ruskim predsjednikom, i to ne samo prije rata, nego otkako je rat počeo i ponekad jako dugo. A budući da nismo razgovarali neko vrijeme, namjeravam ponovno razgovarati s njim u nekom trenutku u bliskoj budućnosti”, rekao je Macron, dodajući da je “jedan uvjet” za mirovne pregovore da Rusija povuče svoje trupe s ukrajinskog teritorija.

“Pregovarati je u redu, ali pitanje je tko pregovara s kim i o čemu. A ono što nije razumno je prisiliti Ukrajinu da prihvati da se otimanje zemlje od strane Putina sankcionira i prihvati”, rekao je ranije njemački čelnik.

Zamjenik ministra obrane: ‘Ukrajina treba više dalekometnog preciznog oružja’

  • Ukrajina treba više preciznog oružja s dometom od 200 kilometara kako bi “izgradila” svoju ofenzivu, prema zamjeniku ministra obrane. “Ukrajina preuzima inicijativu, ali da bi pobijedila Rusiju potrebno joj je dalekometno precizno oružje”, rekao je Volodimir Havriklov u videu objavljenom na Telegram kanalu Ministarstva obrane Ukrajine.

“Svi naši vojni planovi provode se u skladu s procjenama. Glavna stvar u modernom ratovanju je imati situacijsku svijest da znamo položaj neprijatelja i da možemo izvršiti precizne napade na velikim udaljenostima. Odnosno, imati oružje koje može pogoditi neprijatelja u dometu do 200 kilometara”, rekao je.

Dodao je da će Ukrajina dobiti zrakoplove koji će je prvenstveno braniti od ruskih projektila. “Prošlo je više od godinu dana rata i uvjereni smo da ćemo poraziti ruske okupatore, zajedno s našim partnerima koji nam pružaju sve što nam je potrebno”, rekao je.

Ukrajinci: ‘Dvoje ubijenih u napadu na automobil u Harkivu’

  • Dvije osobe su poginule u regiji Harkiv kada je njihov automobil napadnut, prema ukrajinskim dužnosnicima. Navodi se da su stradali 42-godišnji muškarac i 53-godišnja žena, prema dužnosnicima. Nekoliko drugih dijelova Harkiva našlo se pod minobacačkim i topničkim napadima, prema vojnom čelniku regije, pri čemu su oštećene privatne kuće i dvokatnica.

U glavnom gradu Kijevu, ukrajinska vojska je rekla da je presrela 12 ruskih projektila u posljednja 24 sata. Dok je ukrajinska protuofenziva u tijeku, Rusija je nastavila gađati ciljeve u Ukrajini. U petak su dvije osobe poginule, a 25 ih je ozlijeđeno nakon topničkih napada na južni grad Herson.

Čelnici šest afričkih zemalja stigli su u Rusiju u sklopu mirovne misije

  • Čelnici šest afričkih zemalja stigli su u ruski grad Sankt Peterburg u sklopu mirovne misije, javlja ruski državni medij TASS. Čelnici Južnoafričke Republike, Zambije, Komora, Konga, Brazzavillea, Egipta, Senegala i Ugande trebali bi se sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Afrički čelnici odlaze u St Petersburg

  • Očekuje se da će se delegacija afričkih čelnika danas sastati s Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu, nakon jučerašnjeg sastanka s Volodimirom Zelenskim u Kijevu. “Mirovna misija” koju vodi južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa poziva obje strane da prestanu s borbama i da uđu u pregovore, a gospodin Ramaphosa je prethodno inzistirao da se neće “zauzeti ni na jednu stranu”. SAD je prošlog mjeseca tvrdio da je Južna Afrika opskrbljivala Rusiju oružjem i streljivom.

Ostali čelnici u delegaciji su predsjednik Macky Sall iz Senegala, predsjednik Hichilema iz Zambije i predsjednik Azali Assoumani iz Komora. Zastupljeni su i Egipat, Kongo i Uganda. Rusija je podigla obrve ispaljivanjem projektila na Kijev dok je delegacija jučer stigla u Ukrajinu. Ali g. Ramaphosa je to odbacio kao dodatni dokaz da pregovori moraju započeti.

Četvero mrtvih nakon ruskog raketnog napada na selo u Harkivu

  • Četiri osobe su poginule nakon ruskog raketnog napada na selo u regiji Harkiv na sjeveroistoku zemlje, rekao je regionalni guverner Oleg Sinegubov. Guverner je na Telegramu rekao da su ruske snage granatirale selo Hurjiv Kozačok. Protutenkovska navođena raketa pogodila je automobil koji je vozio prema selu koje se nalazi blizu granice s Rusijom. Četiri civila koja su bila u automobilu poginula su na mjestu udara, rekao je Sinegubov.

Rusko granatiranje u Hersonu ranilo 23 ljudi

  • U ruskom granatiranju Hersona ranjene su 23 osobe, uključujući troje djece, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova. “Topništvo je korišteno protiv civilnog stanovništva”, pišu na Telegramu. Eksplozije su odjeknule u nekoliko četvrti grada odjednom.

Među ranjenima su 15-godišnji dječak, 16-godišnja djevojčica i 11-godišnja djevojčica. “Svima je pružena medicinska pomoć. Oštećeno je više zgrada i infrastrukturnih objekata”, dodaje se.

Moskva će strane novinare akreditirati ovisno o ‘ponašanju’ zapadnih medija

  • Rusija će prilikom dodjele akreditacija za medijske djelatnike iz zapadnih zemalja na većim forumima u Rusiji uzeti u obzir “ponašanje” njihovih medija i odnos prema ruskim novinarima u inozemstvu, objavila je državna novinska agencija TASS, citirajući Dmitrija Peskova, glasnogovornika Kremlja. Novinari iz zemalja koje Rusija naziva “neprijateljskim” nisu dobili akreditacije za Međunarodni gospodarski forum koji se održava u Sankt Peterburgu.

Peskov je na pitanje hoće li Moskva dozvoliti zapadnim novinarima da prisustvuju forumima u Rusiji ubuduće rekao: “Hajdemo vidjeti kakav će biti režim, kako će se oni (strani mediji) ponašati”. Glasnogovornik Kremlja je dodao da će pitanje dodjele akreditacija također ovisiti o tretmanu ruskih novinara u “neprijateljskim” zemljama. Moskva koristi taj izraz za države koje su uvele sankcije zbog onoga što Kremlj naziva “posebnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

“Sve će ovisiti o odnosu prema našim novinarima u stranim, neprijateljskim zemljama”, citirala je Peskova agencija TASS. “Business as usual se više neće događati. Bit ćemo spremni primiti ih (zapadne novinare), no nećemo tolerirati takav tretman naših novinara u inozemstvu”, kazao je Peskov.

Rusi kažu da su oborili dronove koji su napadali naftovod

  • Tri ukrajinske vojne bespilotne letjelice uništene su u napadu na naftovod, rekao je guverner regije Brijansk Alexander Bogomaz. Ruske jedinice protuzračne obrane odbile su noćas ukrajinski napad na crpnu stanicu na naftovodu Družba u regiji Brijansk koja graniči s Ukrajinom. “U napadu su uništeni ukrajinski vojni dronovi u okrugu Novozybkov”, napisao je Bogomaz na Telegramu.

Britanci: ‘Rusija pojačava jurišne helikopterske snage u južnoj Ukrajini’

  • Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoju dnevno izvješće o ratu u Ukrajini. Detaljno navode da Rusija vrši napore kako bi ojačala svoje jurišne helikopterske snage u južnoj Ukrajini od početka protuofenzive. Slike pokazuju da je više od 20 dodatnih ruskih helikoptera raspoređeno u zračnu luku Berdjansk, otprilike 100 kilometara iza bojišnice. U stalnom natjecanju između zračnih mjera i protumjera, vjerojatno je da je Rusija stekla privremenu prednost u južnoj Ukrajini, posebno s jurišnim helikopterima koji koriste projektile većeg dometa protiv zemaljskih ciljeva.

Šojgu poziva na proizvodnju više tenkova

  • Ruski ministar obrane Sergej Šojgu pozvao je na proizvodnju više tenkova “kako bi se zadovoljile potrebe ruskih snaga” u Ukrajini, nakon što je Kijev pokrenuo protuofenzivu sa zapadnim oružjem. Šojgu je posjetio vojnu tvornicu u zapadnom Sibiru i naglasio potrebu “za održavanjem povećane proizvodnje tenkova”, priopćilo je ministarstvo obrane.

Agencija France Presse (AFP) izvještava da je Šojgu rekao da je to neophodno “kako bi se zadovoljile potrebe ruskih snaga koje provode specijalnu vojnu operaciju” koju je Moskva pokrenula u Ukrajini u veljači prošle godine. Rusija tvrdi da ukrajinska protuofenziva nije uspjela, ali Kijev tvrdi da je ponovno zauzeo nekoliko sela i oko 100 četvornih kilometara teritorija, uglavnom na južnoj fronti.

NATO otvara centar za zaštitu plinovoda i podmorskih kabela

  • NATO je pokrenuo novi centar za pomoć u zaštiti ranjivih podmorskih cjevovoda i kabela zbog zabrinutosti oko ruskih sabotaža. Ministri obrane dali su zeleno svjetlo za oformljivanje novog centra smještenog u Northwoodu, sjeverozapadnom dijelu Londona, budući da su mogući napadi na plinovode Sjevernog toka i dalje neriješeni. General pukovnik Hans-Werner Wiermann, koji vodi posebni centar usmjerenu za ova pitanja, kaže da se “prijetnja razvija” i da je Rusija “iscrtala” i “mapirala” kritičnu podvodnu infrastrukturu.

Postoji povećana zabrinutost da bi Rusija mogla ciljati podvodne kablove i drugu kritičnu infrastrukturu u nastojanju da poremeti život ljudi na zapadu. Navodni napadi na plinovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, koji su izgrađeni za transport ruskog prirodnog plina u Njemačku, još uvijek se istražuju. Službeno se nikome ne pripisuje nikakva krivnja, ali NATO je od tada pojačao svoju prisutnost u Baltičkom i Sjevernom moru, s desecima brodova, potpomognutih pomorskim patrolnim zrakoplovima i podvodnom opremom poput dronova.

Rusija će preko Ukrajine u Europu slati milijune kubičnih metara plina

  • Rusija će danas isporučiti 41,3 milijuna kubičnih metara plina u Europu preko Ukrajine, što je gotovo jednaka količina plina kao u petak, kada je isporučeno 41,8 milijuna kubičnih metara. Izvoz ruskog plina u Europu putem plinovoda pao je na postsovjetski najniži nivo 2022. godine. Isporuke najvećem kupcu pale su zbog sukoba u Ukrajini i sumnje na sabotažu koja je oštetila glavni plinovod, no iznos se konstantno povećava. U siječnju 2023. Gazprom je u Europu isporučio oko 25 milijuna kubika plina dnevno.

Stoltenberg bi mogao ostati na čelu NATO-a još godinu dana?

  • Očekuje se da će Jens Stoltenberg biti zamoljen da ostane glavni tajnik NATO-a još godinu dana, prenosi britanska agencija Reuters neimenovane izvore, zbog toga što se vojni savez ne uspijeva dogovoriti o njegovu nasljedniku uoči samita sredinom srpnja u Litvi. Stoltenberg, Norvežanin koji je na toj dužnosti proveo devet godina i trebao bi odstupiti krajem rujna, ima široku podršku u savezu i nastavlja biti učinkovit vođa, rekao je Reutersu izvor koji je želio ostati anoniman.

“(Bidenova) administracija razmišlja o tome da Stoltenberg ostane još godinu dana. Ne čini se da trenutno postoji konsenzus unutar saveza o njegovoj zamjeni”, rekao je američki dužnosnik koji je također želio ostati anoniman.

Izgledi da se od Stoltenberga zatraži produljenje mandata po četvrti put povećale su se kako se bliži samit u Vilniusu, a saveznici strahuju od pokazivanja nejedinstva dok NATO nastavlja odgovarati na ruski rat u Ukrajini. Tko god je u toj ulozi, suočava se s dvostrukim izazovima održavanja saveznika na okupu u podršci Ukrajini, dok se istovremeno čuva od bilo kakve eskalacije koja bi NATO izravno uvukla u rat s Rusijom.

Britanski ministar obrane Ben Wallace prošlog je tjedna izjavio da bi volio taj posao. S obzirom na to da se neke vlade zalažu za prvu žensku glavnu tajnicu NATO-a, danska premijerka Mette Frederiksen pojavljuje se kao ozbiljna kandidatkinja. Frederiksen se ranije ovog mjeseca sastala s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu, prije nego što je Stoltenberg ovog tjedna posjetio Bijelu kuću radi razgovora s Bidenom.

Američki dužnosnici vjeruju da postoji niz različitih kandidata i da Biden ima visoko mišljenje o svima njima, uključujući i dansku premijerku, rekao je izvor. Biden vjeruje da je Stoltenberg obavio ogroman posao u izazovnom vremenu, a to stajalište zastupaju i mnogi drugi saveznici, dodao je izvor.

Rat u Ukrajini, Rusija, Ukrajina, Rusija Ukrajina, ukrajina rusija,