Uživo: Turska pušta Finsku i Švedsku u NATO, Kličko upozorava Zapad: 'Probudite se, vi ćete biti sljedeći'

Pratimo 125. dan ruske invazije na Ukrajinu, s novim informacijama iz minute u minutu

People evacuate the city of Bakhmut, in the eastern Ukranian region of Donbas on May 24, 2022, on the 90th day of the Russian invasion of Ukraine. (Photo by ARIS MESSINIS / AFP)
FOTO: AFP

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

  • Broj mrtvih u napadu na šoping centar popeo se na 18
  • Troje poginulih i šest ozlijeđenih u Mikolajivu
  • Rusi su navodno oteli gradonačelnika Hersona
  • Peskov: ‘Ofenziva će završiti kada se Ukrajina preda’
  • Medvedev: Bilo kakvo zadiranje u Krim bit će objava rata Rusiji
  • EU osuđuje napad na trgovački centar u Kremenčuku
  • Turski Baykar donirat će tri bespilotne letjelice Ukrajini
  • Dužnosnici Bijele kuće sumnjaju da će Ukrajina moći vratiti sav teritorij
  • Ukrajinci tvrde da je Rusija do sada izgubila 35.250 vojnika

Razvoj događaja pratite uživo na Telegramu:


Biden podržao dogovor oko ulaska Finske i Švedske u NATO

22:53 Predsjednik Joe Biden podržao je dogovor kojim će se omogućiti Švedskoj i Finskoj ulazak u NATO i pomogao postizanju sporazuma iza kulisa pregovora ovih nordijskih zemalja s Turskom, kazao je visoki američki dužnosnik u utorak.

Turska se prestala protiviti ulasku Finske i Švedske u NATO uoči godišnjeg samita saveza u Madridu. Dužnosnik, koji je razgovarao s novinarima pod uvjetom da ostane neimenovan, kazao je da je Biden razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom o NATO-u ranije u utorak na zahtjev dviju zemalja.

Dužnosnik je kazao da će dogovor omogućiti proširenje saveza koji broji 30 članica i predstavljati “značajnu promjenu u sigurnosti”. Turska nije inzistirala da se u pregovore uključe njezini zahtjevi za naprednim američkim vojnim avionima, kazao je dužnosnik. Očekuje se da će se Biden i Erdoğan sastati na marginama samita u srijedu.


Kličko: ‘Probudite se, vi ćete biti sljedeći’

22:15 Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko danas je upozorio da bi još zemalja moglo doći na metu Rusije ako ona ne bude zaustavljena. “Probudite se, to se događa. Vi ćete biti sljedeći. Pokucat će vam na vrata dok trepnete okom”, upozorio je. Pozvao je Zapadne vlasti da pošalju bilo kakvu pomoć koju mogu kako bi Ukrajina zaustavila Putinovu vojsku.


Njemačka i Nizozemska obećale još haubica Ukrajini

21:48 Ukrajina će primiti po dodatne tri haubice od Njemačke i Nizozemske, javila su njihova ministarstva obrane. Već su poslali 12 haubica, a ovo će biti dodatnih šest komada. Novost su objavili na summitu NATO-a u Madridu.


Stoltenberg: Turska pristala na pristupanje Finske i Švedske NATO-u

21:11 Turska je pristala podržati nastojanja Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u, izjavio je u utorak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

“Sa zadovoljstvom mogu najaviti da sada imamo sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj za pridruživanje NATO-u”, rekao je novinarima na marginama summita NATO-a u Madridu.

“Turska, Finska i Švedska potpisale su memorandum koji se odnosi na zabrinutosti Turske, uključujući izvoz oružja i borbu protiv terorizma”, dodao je.


Turska popustila, Finska i Švedska idu u NATO

21:05 Turska se više ne protivi ulasku Finske i Švedske u NATO savez. Vijest su objavili švedska premijerka Magdalena Andersson i finski predsjednik Sauli Niinistö. Niinistö je rekao da je do prijelomnog trenutka došlo nakon što su tri zemlje potpisale zajednički memorandum kojim “izražavaju punu potporu protiv sigurnosnih prijetnji drugih potpisnica memoranduma.” Sve se dogodilo na sastanku u sklopu današnjeg NATO summita.

“Naš zajednički memorandum podcrtava predanost Finske, Švedske i Turske pružanju pune potpore protiv prijetnji sigurnosti druge dvije zemlje. To što ćemo mi postati NATO članica samo će dalje ojačati tu obavezu”, kazao je Niinistö. Dodao je kako će konkretne korake o ulasku zemalja u NATO dogovoriti drugi saveznici kroz dva dana.


Ukrajina tvrdi da je uhitila ruskog agenta koji je pomagao u napadu na Javoriv

21:00 Ukrajinska sigurnosna služba u utorak je objavila da je uhitila bivšeg KGB-ovog agenta koji je pomagao usmjeravanju ruskih raketa za napad u kojem je na zapadu države u ožujku poginulo preko 50 vojnika.

Osumnjičeni je poslao lokacije centra za vojnu obuku Javoriv, na samom zapadu Ukrajine uz poljsku granicu, neimenovanoj ruskoj agenciji putem aplikacije Telegram, objavila je sigurnosna služba Ukrajine SBU. „U raketnom napadu na Javoriv poginulo je više od 50 vojnika, a više od 150 bilo je ozlijeđeno“, objavio je SBU na Telegramu.


Zemlje G7 razgovarale s Indijom i Kinom o cijeni ruske nafte

20:28 Skupina G7 imala je pozitivne i produktivne razgovore s Kinom i Indijom o planu ograničavanja cijene ruske nafte, rekao je izvor upoznat s razgovorima u utorak, dodavši kako su dvije najmnogoljudnije države voljne pristati na tu ideju.

Izvor, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da cijena po barelu još nije određena, no da bi bila dovoljno visoka da se Rusiji i dalje isplati proizvoditi naftu.

Ruska nafta prodaje se po velikom popustu, za između 30 i 40 dolara po barelu, u usporedbi s Brentom, jednom od referentnih cijena nafte, koji se prodaje za 110 do 120 dolara.


Spasioci traže ljude nakon napada u Dnjipru

19:30 Hitne službe traže civile pod ruševinama u ukrajinskom gradu Dnjipru nakon što su ruske rakete izvršile napad u toj regiji. Sve je objavio guverner regije Dnjipropetrovsk, Valentin Rezničenko, koji tvrdi da su ruske snage ispalile šest projektila u regiji na željezničku infrastrukturu.

Tvrdi da je oštećen industrijski kompleks i dodaje da su ukrajinske snage oborile tri projektila. “Spasioci rade na lokaciji udara. Traže ljude pod ruševinama”, kazao je.


Bugarska izbacuje 70 ruskih diplomata

18:59 Bugarska izbacuje 70 ruskih diplomata, objavio je danas premijer te zemlje Kiril Petkov. “Naše službe su ih identificirale ljudima koji rade protiv naše zemlje”, kazao je.


Scholz: ‘Njemačka će imati najveću konvencionalnu europsku vojsku u NATO-u’

18:47 Njemačka je na putu da izgradi najveću konvencionalnu europsku vojsku u NATO savezu, rekao je u utorak njemački kancelar Olaf Scholz. Njemačka uz SAD trenutno „zasigurno daje najveći doprinos“ NATO-u, rekao je socijaldemokratski čelnik za televiziju ARD nakon sastanka na vrhu skupine G7.

„Najveća konvencionalna vojska NATO-a u Europi je u izgradnji i to je važno za ukupne obrambene kapacitete saveza“, rekao je Scholz tijekom tog razgovora. Nakon ruske invazije 24. veljače njemačka vlada najavila je osnivanje izvanrednog fonda vrijednog 100 milijardi eura za modernizaciju Bundeswehra.

„Godišnje ćemo u prosjeku trošiti između 70 i 80 milijardi eura na obranu“, dodao je kancelar. „Njemačka će tada biti zemlja koja će najviše investirati“ na ovom području, dodao je.


Ruska svemirska agencija objavila koordinate zapadnih metropola

17:35 Ruska državna svemirska agencija Roskosmos uputila je jezivu prijetnju članicama NATO pakta povodom summita u Madridu.

Roskosmos je objavio satelitske snimke Madrida, Washingtona, Pentagona i Bijele kuće, Londona, Pariza, Berlina i Bruxellesa uz koordinate gradova i poruku: “Summit NATO-a počinje danas u Madridu, gdje će zapadne zemlje Rusiju proglasiti svojim najvećim neprijateljem.


SAD planira specifičnu najavu na summitu NATO-a

17:10 Sjedinjene Države na sastanku NATO-a u srijedu planiraju „specifične najave“ o „novom i dugoročnom vojnom angažmanu na kopnu, na moru i u zraku“ u Europi, rekao je u utorak visoki savjetnik predsjednika Joea Bidena.

Jake Sullivan, glavni Bidenov diplomatski i vojni savjetnik, na letu Air Force Onea za Madrid, gdje se održava skup NATO-a, rekao je kako će „određen broj zemalja“ Saveza također „obećati povećanje svog obrambenog doprinosa na istočnom krilu, s naglaskom na Baltik“. Američki predsjednik u utorak tijekom razgovora sa španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom planira najaviti i da će SAD povećati broj razarača u južnoj vojnoj luci Rota s četiri na šest.

„Na kraju sastanka na vrhu postojat će čvršći, djelotvorniji i vjerodostojniji sustav koji će uzeti u obzir akutniju i ozbiljniju rusku prijetnju, ne samo zbog toga što je učinila u Ukrajini, nego i zbog načina na koji je Rusija promijenila svoj odnos prema Bjelorusiji“, rekao je Sullivan.


Čelnici Finske i Švedske sastali se s Erdoganom

16:56 Čelnici Finske i Švedske sastali su se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom uoči summita NATO-a u Madridu kako bi ga pokušali natjerati da odustane od prigovora na njihovo pridruživanje, rekli su švedski i finski dužnosnici. Erdogan je odbio dati zeleno svjetlo za zahtjeve nordijskog para unatoč pozivima njegovih saveznika iz NATO-a da im se otvori put za ulazak. Za sada nema detalja o njihovom sastanku.


SAD je zabranio uvoz ruskog zlata

16:47 SAD je danas zabranio uvoz novog ruskog zlata i uveo sankcije za više od 100 drugih dobara. Američko ministarstvo financija u priopćenju je navelo da je uvelo sankcije protiv 70 subjekata, od kojih su mnogi kritični za rusku obrambenu industrijsku bazu, kao i 29 ljudi, u nastojanju da ometa sposobnost Rusije da razvija i raspoređuje oružje i tehnologiju korištenu u invaziji na Ukrajinu.

“Ciljanje na rusku obrambenu industriju degradirat će sposobnosti Putina i dodatno ometati njegov rat protiv Ukrajine, koju već muče loš moral, prekinuti lanci opskrbe i logistički neuspjesi”, rekla je ministrica financija Janet Yellen u priopćenju. Također je sankcioniran ruski državni zrakoplovni i obrambeni konglomerat Rostec i United Aircraft Corporation, proizvođač ruskih borbenih zrakoplova MiG i Suhoj.

Američko ministarstvo financija priopćilo je da ima za cilj “oslabiti sposobnost Rusije da nastavi svoje zračne napade na Ukrajinu”. U nedjelju su Velika Britanija, SAD, Kanada i Japan započele summit G7 zabranom uvoza ruskog zlata. Zabrana će se odnositi na novo iskopano ili rafinirano zlato, ali neće utjecati na prethodno izvezeno zlato ruskog podrijetla.


Draghi: ‘Predsjedništvo G20 kaže da Putin neće ići na sastanak na Bali’

16:13 Talijanski premijer Mario Draghi rekao je da je indonezijsko predsjedništvo Skupine 20 nacija (G20) isključilo osobno sudjelovanje ruskog predsjednika Vladimira Putina na sastanku skupine u studenom na Baliju. Summit od 15. do 16. studenog riskirao je neugodne diplomatske susrete ako bi Putin došao, kako je najavio Kremlj.

No Draghi, čija je zemlja predsjedala G-20 prije nego što je to predala Indoneziji, rekao je u utorak da se G7 okupio kako bi podržao indonezijskog predsjednika Joku Widodoa u organizaciji uspješnog summita.


Rusi nastavljaju s hakerskim napadima na Litvu

16:01 Ruska hakerska grupa Killnet rekla je Reutersu da nastavlja veliki kibernetički napad na Litvu kao odmazdu za odluku Vilniusa da obustavi tranzit neke robe pod sankcijama Europske unije u rusku eksklavu Kalinjingrad. Litvanska premijerka Ingrida Simonyte rekla je novinarima u Vilniusu da institucije njezine vlade rade 24 sata na dan kako bi “riješile probleme čim se otkriju”.

“Ovo nije prvi napad. Doživjeli smo mnoge cyber napade počevši od 24. veljače”, rekla je. Raniji napadi uključivali su intenzivno skeniranje ranjivosti u vladinim računalima, rekla je premijerka.


Britanski ministar obrane: ‘Stvarna je opasnost da Putin krene i izvan Ukrajine’

15:46 Postoji “vrlo stvarna opasnost” da Vladimir Putin “izleti” izvan granica Ukrajine, smatra britanski ministar obrane Ben Wallace. Govoreći na konferenciji za novinare, Wallace je opisao Rusiju kao “najizravniju i najhitniju prijetnju Europi”. Wallace je također osudio godine oslabljivanja britanskih oružanih snaga od strane uzastopnih konzervativnih i laburističkih vlada, nastojeći uštedjeti novac smanjenjem broja vojnika i drugih vojnih sposobnostim unovčavanjem takozvane “mirovne dividende” izazvane kolapsom Sovjetskog Saveza.

Međutim, ministar obrane pozdravio je odluku premijera Borisa Johnsona 2020. da poveća proračun za obranu Ujedinjenog Kraljevstva za oko 24 milijarde funti tijekom ovog parlamenta. Očekuje se da će proračun za obranu biti dodatno povećan s obzirom na rastuću prijetnju. Wallace nije spomenuo nikakvo posebno novo povećanje, ali je rekao da Britanija mora nastaviti povećavati ulaganja u obranu kako bi se uhvatila u koštac s prijetnjama ne samo iz Rusije, već i iz Kine i drugih zemalja. “Uvijek sam govorio kako se prijetnja mijenja, tako se mora i financiranje”, dodao je Wallace.


Zelenski poziva da se Rusija prepozna kao ‘državni pokrovitelj terorizma’

15:29 Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je da se Rusija prepozna kao “državni sponzor terorizma” nakon napada na trgovački centar u Kremenčuku. “Samo potpuno ludi teroristi, kojima ne bi trebalo biti mjesta na zemlji, mogu gađati projektile na civilne objekte”, napisao je na svom Telegram kanalu.

Napade na dječje vrtiće, škole, trgovačke centre i stambene zgrade opisao je kao “proračunate napade”. “Rusija mora biti priznata kao državni pokrovitelj terorizma. Svijet može i stoga mora zaustaviti ruski teror”, dodao je Zelenski.


Stoltenberg: ‘NATO će pomoći Ukrajini sveobuhvatnim paketom’

15:16 NATO će sveobuhvatnim paketom pomoći Ukrajini koja je suočena s brutalnošću koju Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata, izjavio je u utorak u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Dogovorit ćemo sveobuhvatni paket pomoći Ukrajini kako bismo im pomogli da održe pravo na samoobranu. Iznimno je važno da smo spremni i dalje pružati podršku jer se Ukrajina sada suočava s brutalnošću kakvu u Europi nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata”, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je nekoliko sati prije početka samita održao konferenciju za novinare nakon sastanka sa španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom. Stoltenberg je izrazio nadu da će se na ovom samitu postići napredak u pogledu pristupanja Finske i Švedske, koje su nedavno podnijele zahtjev za članstvo, ali se tome ispriječila turska blokada. Španjolski premijer Sanchez je rekao da će obje zemlje na kraju ipak postati članicama, bilo sada, bilo kasnije.

“Uvjeren da će se one, ako ne sada, onda kasnije pridružiti Sjevernoatlantskom savezu”, rekao je Sanchez. On je istaknuo da će samit NATO-a biti prigoda za upućivanje “poruke jedinstva demokratskih zemalja u obrani demokracije i njezinih vrijednosti i za obranu međunarodnog poretka na temelju pravila”.


Lavrov: ‘Što više oružja Zapad šalje, to će dulje konflikt trajati’

14:58 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da “što više zapadne zemlje šalju oružje Ukrajini, to će sukob trajati dulje”, prenosi Reuters. Govoreći s konferencije za novinare tijekom posjeta Turkmenistanu, Lavrov je također rekao da Rusija nije ciljala trgovački centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku u ponedjeljak.


Haidai: ‘Lisičansk je posljednja ispostava u regiji Lugansk za ukrajinsku vojsku’

14:46 Grad Lisičansk “pretvara se u ruševine”, kažu dužnosnici u regiji, nakon što je u ruskom raketnom napadu ubijeno osam civila. U napadu je ozlijeđena još 21 osoba dok su se okupljali po vodu za piće. Naši branitelji drže liniju, ali Rusi pretvaraju grad u ruševine, infrastruktura je potpuno uništena”, napisao je guverner regije Lugansk Sergij Haidai na Telegramu. Lisičansk je postao žarište teških ruskih napada nakon pada njegova Severodonecka tijekom vikenda.

Alexander Rodnjanski, savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, ranije je rekao u emisiji Today na BBC Radiju 4 da Rusija “usmjerava sve svoje trupe” na napredak na istoku ili području Donbasa. Dodao je da “ne bi preuveličavao vrstu uspjeha” Rusije, ali postoji opasnost da će zauzeti više teritorija u regiji. Rekao je da je Ukrajini potrebno više oružja jer Rusija “koristi topništvo da uništi gradove i preuzme ruševine”.


Ukrajinci tvrde da je Rusija do sada izgubila 35.250 vojnika

14:30 Rusija je izgubila 35.250 vojnika od početka rata prije 125 dana, procjenjuje Ukrajina. U svom dnevnom izvješću o ruskim gubicima, ministarstvo vanjskih poslova zemlje također je priopćilo da su uništena 3.704 oklopna vozila, zajedno s 217 zrakoplova, 185 helikoptera i 1.567 tenkova. Jučer je ministarstvo priopćilo da je Rusija izgubila 35.000 vojnika, što sugerira da je 250 vojnika ubijeno u posljednja 24 sata. Rusija nije dosljedno dostavljala informacije o svojim gubicima i te brojke nisu neovisno provjerene.


Macron podržava ograničenje cijene nafte u Rusiji

14:21 Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je na summitu G7 da podržava ideju ograničenja cijena ruske nafte, rekavši da smatra da neki zarađuju na ruskoj invaziji na Ukrajinu. “Neki producenti i špekulanti zarađuju mnogo novca s trenutnim ratom”, rekao je Macron.

Macron je dodao da je vrlo naklonjen ograničenju ruskog plina, što bi se moglo lakše implementirati u usporedbi s ograničavanjem cijene nafte, te da je potrebno proširiti savez kupaca kako bi ograničenje cijene ruske nafte funkcioniralo.


Rusi su navodno oteli gradonačelnika Hersona

14:10 Ruske snage otele su gradonačelnika Hersona Ihora Kolikajeva, koji je ostao u okupiranom gradu da služi građanima, izvijestili su brojni ukrajinski mediji. Kyiv Independent i Ukrainska Pravda citirale su savjetnicu gradonačelnika Kolikajeva, Halinu Liaševsku, koja je rekla: “Oni su uzeli Ihora Kolikajeva”. Od početka rata bilo je nekoliko izvještaja o otimanju proukrajinskih aktivista i osoba na okupiranim područjima.


Stoltenberg: ‘Ukrajina se suočava s ‘brutalnošću’ neviđenom u Europi od Drugog svjetskog rata’

14:00 Šef NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je čelnike bloka koji idu na summit u Madrid da nastave podržavati Ukrajinu dok se suočava s napadom Rusije. “Izuzetno je važno da smo spremni nastaviti pružati podršku jer se Ukrajina sada suočava s brutalnošću kakvu u Europi nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata”, rekao je Stoltenberg uoči skupa u Španjolskoj.


Gradonačelnik Harkiva: ‘Rusija nas bombardira iz sata u sat’

13:52 Rusija bombardira Harkiv “iz sata u sat”, kaže kaže gradonačelnik drugog najvećeg grada Ukrajine. “Ima jutarnje bombardiranje, postoji dnevno bombardiranje i noćno bombardiranje grada Harkiva. Sve to dolazi s teritorija Ruske Federacije, iz regije Belgorod”, rekao je Ihor Terekhov. Cilj je, rekao je, “istrebljenje Ukrajine kao nacije”.

Terekhov je rekao da se intenzitet granatiranja pojačao posljednjih dana, te da je uništena i škola, dodajući da su bombardiranja ciljala industrijske zone i poduzeća koja nemaju nikakve veze s vojskom. U posljedicama granatiranja, gradonačelnik je izvijestio da je pet osoba ozlijeđeno, a jedna osoba je hospitalizirana s teškim ozljedama.


Scholz: ‘Putinov izlaz je da prihvati da mu planovi neće uspjeti’

13:44 Njemački kancelar Olaf Scholzu, dao je zaključne izjave nakon G7, pa je naglasio da “zemlje mogu odrediti svoju sudbinu” i da ih ne smiju “napasti njihovi susjedi”. Osuđuje napad u ponedjeljak na trgovački centar u Kremenčuku, za koji kaže da je “još jedan dokaz da Putin nastavlja s brutalnom agresijom na stanovništvo” u Ukrajini.

Osvrćući se na tekuće sankcije Zapada, Scholz je rekao kako “postoji samo jedan izlaz, taj da Putin prihvati da njegovi planovi u Ukrajini neće uspjeti”. Kaže da će zemlje G7 razmotriti ograničenje cijena ruske nafte i nadaju se da će se uhvatiti u koštac s rastućim cijenama energije izazvanim invazijom Moskve. Dodaje da će 4,5 milijardi dolara biti potrošeno na borbu protiv globalne gladi, pogoršane ruskim ratom u Ukrajini.


Johnson: ‘Ovo je potpuni barbarizam’

13:30 Boris Johnson nazvao je ruski napad na trgovački centar u Kremenčuku “potpunim barbarstvom” i raspravljao o svojim razmišljanjima o tome bi li Velika Britanija mogla završiti u ratu s Rusijom.

“Vijest je izbila kada smo svi bili na sjednicama G7 i mogli ste osjetiti kako je cijelo raspoloženje sastanka postalo još mračnije”, rekao je, objašnjavajući kako je saznao za napad. “Mislim da su ljudi jednostavno šokirani onim što je Putin sposoban učiniti. Ako ništa drugo, pomoglo je onima od nas koji žele pomoći u zaštiti Ukrajinaca, da tu poruku prenemo nekim od ovih ljudi koji su više zamahnuti glasači u svađi. Oni mogu vidjeti da je ovo potpuno barbarstvo”, rekao je Johnson. Najmanje 18 ljudi je ubijeno, a deseci su ranjeni u napadu, za koji Rusija tvrdi da se nalazio na skladištu oružja, a ne u trgovačkom centru.

Johnson je također rekao da ne misli da će Velika Britanija završiti u ratu. “Mislim da neće doći do toga i jasno je da radimo jako naporno kako bismo osigurali da to ograničimo na Ukrajinu”, rekao je.


Peskov: ‘Ofenziva će završiti kada se Ukrajina preda’

12:55 Nakon zavšrenog sastanka G7, i uoči summita NATO saveza u Madridu, Kremlj je opisao NATO kao “agresivni blok koji je stvoren za konfrontaciju”, prenosi agencija Reuters. Komentari su uslijedili nakon što se G7 sastao ranije i dao svoje izjave o potezima protiv ruske nafte, zlata i svjetske krize s hranom.

U konferencijskom razgovoru s novinarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je rekao da se ruska invazija na Ukrajinu, koju naziva posebnom vojnom operacijom, ide po planu , te da će postići svoje ciljeve.

Peskov je također rekao da će Rusija prekinuti svoju ofenzivu u Ukrajini čim se Kijev preda, a poziva ukrajinske vlasti da narede svojim postrojbama da polože oružje. “Ukrajinska strana može sve zaustaviti prije kraja današnjeg dana”, rekao je Peskov, prenosi novinska agencija Agence France-Presse. “Neophodan je nalog da nacionalističke jedinice polože oružje.” Ukrajinski predsjednik Zelenski je više puta rekao da se trupe njegove zemlje neće predati i da će na kraju pobijediti u ratu.


Haidai: ‘Pokušat ćemo zadržati liniju protiv ruskih snaga iz grada Lisičanska’

12:47 U intervjuu guverner Serhij Haidai rekao je da moskovske snage pokušavaju opkoliti grad, koji je vitalno uporište za Kijev, prenosi PA. “Neće postići ništa za nekoliko dana u Lisičansku, kao što kažu da hoće. Geografija Lisičanska je teška. Vrlo je raširen. Ima privatni stambeni sektor, ima stambenih blokova od 9 katova, ima padove, ima nizina i ima uspona. Naš zadatak je da zadržimo neprijatelja što je duže moguće i da mu nanesemo maksimalnu štetu… Dokle god je ruska vojska na jednom mjestu, vrijeme je na našoj strani. Dobit ćemo oružje sa Zapada”, rekao je Haidai.


Ukrajinski vojni zapovjednik razgovarao je s američkim i britanskim kolegama

12:40 Glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga kaže da je sa svojim kolegama u SAD-u i Velikoj Britaniji razgovarao o vojnoj situaciji u Ukrajini, te sve većem broju raketnih napada Rusije posljednjih dana. Valeri Zalužni rekao je da je u ponedjeljak navečer razgovarao s predsjedavajućim Združenog saveza načelnika stožera generalom Markom Milleyjem i načelnikom britanskog stožera obrane admiralom Tonyjem Radakinom.

“Prije četiri dana neprijatelj je ispalio 53 krstareće rakete s različitih platformi, prije tri dana 26 projektila, prije dva dana gotovo 40, a 12 u posljednja 24 sata”, rekao je. Zalužni je rekao da se područje “aktivnih neprijateljstava” proteže od sjevera Harkiva do rijeke Dnjepar na obali Crnog mora. “Najintenzivnije bitke vode se na sjeveru Luganske i Harkovske regije. Samo na ovom području neprijatelj je u posljednja 24 sata izveo 270 topničkih napada, koristeći 45.000 komada streljiva, 2 projektila i 32 zračna udara. je vrlo teško, ali kontrolirano.

“Nemamo pravo predati ovaj rat našoj djeci”, rekao je Zalužni na svom Telegram kanalu. “Neprijatelj se mora uništiti ovdje i sada, inače se neće zaustaviti. I mi to možemo, ali trebamo više oružja i streljiva.”


Švedski Kurdi strahuju da će platiti cijenu ulaska Švedske u NATO

12:22 Švedski Kurdi strahuju da će postati pijun u pregovorima o ambiciji Stockholma da se pridruži NATO-u ukoliko zapad učini ustupke i dobije potporu Turske za članstvo Švedske u vojnom savezu. Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, a šefovi država i vlada NATO-a srdačno su pozdravili njihove kandidature kao “povijesni trenutak”.

No njihovom članstvu se protivi Turska koju je razbjesnila njihova potpora kurdskim militantima i embargo na izvoz oružja Turskoj zbog upada u Siriju 2019. godine. “Ne želimo Kurde na pregovaračkom stolu”, rekao je Shiyar Ali, skandinavski predstavnik pretežno kurdskih regija u sjevernoj Siriji. Nordijske zemlje za ulazak u NATO trebaju potporu svih 30 članica.

Švedska kurdska dijaspora od 100.000 ljudi i podrška Stockholma za prava Kurda dugo su bile točke prijepora u odnosima s Ankarom. “Švedska je bila trn u oku Turske, kritizirajući turska kršenja ljudskih prava; u Švedskoj postoji snažna kurdska dijaspora čiji dijelovi suosjećaju s PKK”, rekao je Paul Levin, direktor Instituta za turske studije na Sveučilištu Stockholm.


G7 apelira na zemlje i tvrtke s zalihama hrane

12:01 G7 je osudio “ruski agresivni rat” u Ukrajini, rekavši da on “dramatično pogoršava” globalnu krizu gladi, za koju se očekuje da će oko 323 milijuna ljudi ostaviti u opasnosti od nesigurnosti hrane. Bogate zemlje posvetile su dodatnih 4,5 milijardi dolara za rješavanje globalne gladi, istovremeno pozivajući Rusiju da “prekine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka” i druge akcije koje su ometale ukrajinsku proizvodnju i izvoz žitarica. G7 je također pozvao zemlje i tvrtke s “velikim zalihama hrane” da “hranu učine dostupnom bez narušavanja tržišta”.


EU osuđuje napad na trgovački centar u Kremenčuku

11:37 Europska unija priopćila je kako “najoštrije osuđuje” ruski raketni napad na trgovački centar u Kremenčuku u središnjoj Ukrajini, nazivajući ga “gnusnim činom”. Broj poginulih u napadu u utorak je porastao na 18, rekao je regionalni dužnosnik, a akcije potrage i spašavanja još su u tijeku.

U priopćenju objavljenom u utorak ujutro stoji: “EU najoštrije osuđuje ruski raketni napad na trgovački centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku. Navodno su stotine nedužnih civila bile prisutne u centru u trenutku napada. Naše misli su sa žrtvama i njihovim obiteljima. Ovo je još jedan gnusan čin u nizu napada na civile i civilnu infrastrukturu od strane Oružanih snaga Rusije, uključujući posljednje raketne napade na civilne zgrade i infrastrukturu u Kijevu i drugim regijama. Nastavak granatiranja civila i civilnih objekata je zastrašujući i potpuno neprihvatljivo i predstavlja ratni zločin. Rusija snosi punu odgovornost za ove akte agresije i sva razaranja i gubitke života koje prouzrokuje. Za njih će odgovarati. EU ponavlja svoju punu solidarnost s ukrajinskim narodom. EU će nastaviti pružati snažnu potporu za ukupnu gospodarsku, vojnu, socijalnu i financijsku otpornost Ukrajine, uključujući humanitarnu pomoć”, pišu iz EU.


Supruga i kćer Joea Bidena dodane su na popis sankcija Rusije

11:19 Supruga američkog predsjednika Joea Bidena, Jill Biden, i njihova kći Ashley dodane su na popis sankcija Rusije. Zemlja je dodala dvije žene na svoju “stop listu” u SAD-u zajedno s nizom drugih istaknutih osoba. Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je taj korak poduzet “kao odgovor na sve veće američke sankcije protiv ruskih političkih i javnih osoba”.


G7 će uložiti pet milijardi dolara za suzbijanje globalne gladi

11:00 Zemlje G7 posvetit će do pet milijardi dolara za poboljšanje globalne sigurnosti hrane, rekao je visoki američki dužnosnik, dok skupina pokušava odgovoriti na zabrinutost zemalja u razvoju zbog prijetnje gladi koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu. Posljednjeg dana summita G7 u Njemačkoj, dužnosnik je rekao da će Sjedinjene Države osigurati više od polovice te svote, koja će ići na napore u borbi protiv gladi u 47 zemalja, te za financiranje regionalnih organizacija.


Macron: ‘Rusi moraju vidjeti ‘istinu’ napada Kremenčuka’

10:45 Francuski predsjednik Emmanuel Macron je među svjetskim čelnicima koji su osudili ruski raketni napad na trgovački centar u središnjoj Ukrajini, opisujući ga kao “odvratnost”. U tvitu u kojem je objavio video o posljedicama napada u Kremenčuku, Macron je rekao da ruski narod mora “vidjeti istinu”. “Za većinu Rusa televizija ostaje glavni izvor vijesti, koji je čvrsto kontroliran od strane Kremlja i ispumpava ratnu propagandu”, piše francuski predsjednik.


Rusija tvrdi da je požar u trgovačkom centru uzrokovan detonacijom streljiva

10:30 Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je požar u trgovačkom centru u Kremenčuku uzrokovan “detonacijom uskladištenog streljiva za zapadno oružje”, no nisu ponuđeni dokazi koji bi potkrijepili tvrdnju. “Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju s napadima na vojne objekte na teritoriju Ukrajine. Dana 27. lipnja, u gradu Kremenčuku, ruske zračno-svemirske snage izvele su napad visoko preciznim zračnim oružjem na hangare s oružjem i streljivom dobivenim iz Sjedinjenih Država i europskih zemalja”, navodi ministarstvo u svakodnevnom operativnom brifingu.

“Kao rezultat visokopreciznog udara, pogođeno je oružje i streljivo zapadne proizvodnje pohranjeno u skladištu za daljnju otpremu ukrajinskoj skupini vojnika u Donbasu. Detonacija uskladištenog streljiva za zapadno oružje izazvala je požar u nefunkcionalnom trgovačkom centru koji se nalazi uz tvornicu”, navode. Jučer je Ministarstvo obrane sugeriralo da su štetu koju su tijekom vikenda prouzročile ruske rakete u stambenoj četvrti Kijeva uzrokovali Ukrajinci koji su pokušali oboriti rakete, te da Rusija ne gađa civilna područja.


Zelenski razgovarao sa Stoltenbergom uoči NATO summita

10:18 Ukrajinski predsjednik Zelenski objavio je na Twitteru da je razgovarao s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom uoči summita NATO-a u Madridu. “Imao sam telefonski razgovor s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Koordinirali smo stavove uoči NATO summita u Madridu. Naglasio sam važnost snažnog proturaketnog obrambenog sustava za Ukrajinu za sprječavanje ruskih terorističkih napada”, piše Zelenski.


Kuleba: ‘Rusija je zemlja terorista i lažljivaca’

10:02 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba oglasio se o raketnom napadu na trgovački centar u Kremenčuku u kojem je poginulo najmanje 18 ljudi. “Bolesno je vidjeti ruske reakcije na štrajk u trgovačkom centru u Kremenčuku. Obični Rusi navijaju na društvenim mrežama. Ruski diplomati i dužnosnici šire sulude teorije zavjere, poričući da se napad uopće dogodio. Rusija je zemlja ubojica i očitih lažova.”

Zamjenik ruskog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima Dmitrij Poljanski ustvrdio je da je napad “ukrajinska provokacija”. Na Twitteru je rekao: “Upravo ono što režimu u Kijevu treba da zadrži fokus pozornosti na Ukrajini prije NATO summita.”


Moody’s kaže da je Rusija nije platila svoj dug

09:45 Agencija za kreditni rejting Moody’s kaže da Rusija nije platila svoj dug, unatoč suprotnim tvrdnjama iz Moskve. U priopćenju objavljenom kasno u ponedjeljak, iz Moody’sa je rečeno da “propušteno plaćanje kupona predstavlja neizvršenje”. “Do 27. lipnja vlasnici ruskog državnog duga nisu primili isplate kupona na dvije euroobveznice u vrijednosti od 100 milijuna dolara, do isteka razdoblja odgode od 30 kalendarskih dana, što prema našoj definiciji smatramo neispunjenja obaveza”, stoji u priopćenju.

Izjava je uslijedila nakon što je Rusija jučer zanijekala da je u neplaćanju, rekavši da su plaćanja izvršena, u dolarima i eurima 27. svibnja, te da je novac zaglavio u Euroclearu, kući za nagodbu sa sjedištem u Belgiji. Povijesno neplaćanje duga, prvi puta još od 1918. godine, bilo je prema pisanju CNN-a očekivano, nakon što je polovica deviznih rezervi zemlje bila zamrznuta, a američko ministarstvo financija okončalo oslobađanje od sankcija koje su omogućile da Rusija otplati vlasnike američkih obveznica.

Moody’s je upozorio da bi moglo doći do daljnjih neplaćanja ruske vlade. “Vjerojatna su daljnja zaostajanja s budućim isplatama kupona. Ruskim predsjedničkim dekretom od 22. lipnja uvedena je procedura plaćanja inozemnog duga u rubljama. Smatrali smo da bismo isplate u rubljama vjerojatno tretirali kao neisplatu za obveznice koje ne dopuštaju takve denominacija u ugovornim uvjetima”, navodi se.


Michelin prepušta poslovanje u Rusiji lokalnom upravljanju

09:36 Michelin, francuski proizvođač guma, kaže da do kraja godine namjerava prenijeti svoje poslovne aktivnosti u Rusiji na lokalno upravljanje. “Michelin sada potvrđuje da je tehnički nemoguće nastaviti proizvodnju, posebno zbog problema s opskrbom, uslijed opće neizvjesnosti”, stoji u priopćenju tvrtke.

Dodali su da će novi entitet djelovati kroz neovisnu strukturu. Tvrtka je u travnju priopćila da njezina bilančna izloženost Rusiji i Ukrajini i dalje iznosi otprilike 200 milijuna eura, dodajući da joj je cilj zaustaviti uvoz sirovina iz Rusije do lipnja.


Gradonačelnik zabrinut za starije osobe u Mariupolju

09:27 Službena stranica ukrajinskih vlasti Mariupolja prenijela je poruku gradonačelnika Vadima Bojčenka u kojoj izražava zabrinutost za sudbinu starijih osoba u gradu pod okupatorskim snagama Rusije.

“U Mariupolju su bili zbrinuti ljudi uglednih godina. Stvorili su si uvjete za pristojnu starost. No, ruski okupatori su im to oduzeli. Umjesto toga, prisiljeni su nekako preživjeti bez kvalitetne medicinske skrbi, bez lijekova i njege. Većina njih su djeca iz Drugog svjetskog rata, za koje su ruski okupatori ponovili ono što cijeli svijet kaže ‘nikad više’. Boravak u gradu opasan je za njihovo zdravlje, jer će oni prvi oboljeti od zaraznih bolesti”, piše Bojčenko.

“Većina onih koji žive u okupiranom Mariupolju su starije osobe. Teško je zamisliti kako preživljavaju u takvim uvjetima. Zbog slabog imuniteta, stresa, nedostatka hrane, vode i lijekova, njihovo zdravlje je ugroženo”, dodale su gradske vlasti.


Ruski napori u Donjecku usmjereni su na naselja oko Slavjanska

09:17 Glavni stožer ukrajinske vojske tvrdi kako su u drugom području gdje ruske snage pokušavaju zauzeti teritorij, sjeverno od grada Slavjanska u Donjeckoj regiji, ruski napori usredotočeni na naselja Dovhenke i Dolina. “Napadaju položaje naših postrojbi topništvom i MLRS-om (Multiple Launch Rocket System), provode zračno izviđanje bespilotnim letjelicama”, priopćeno je iz Glavnog stožera. “Naši branitelji zaustavili neprijateljski pokušaj napredovanja”, dodali su Ukrajinci. Drugdje su ruski napadi bili u obliku topničke i minobacačke vatre, s malo kretanja na tlu, ističu.


Troje poginulih i šest ozlijeđenih u Mikolajvu

09:10 Tri osobe su poginule, a šest ih je ozlijeđeno u jutrošnjem napadu na naselje u Mikolajivu, javio je gradonačelnik Aleksandar Senkevič na Telegramu. Među ubijenima u gradu Očakivu je i jedno dijete, napisao je gradonačenik.

Lučki grad Mikolajiv također je bio pod “masovnom raketnom paljbom” u utorak ujutro, rekao je Senkevič, dodajući da se informacije o žrtvama i šteti prikupljaju. “Sela diljem regije Mikolajiv granatirana su u ponedjeljak i utorak, izbili su požari, ali za sada bez žrtava”, dodao je.


Kozicki: ‘Rusi su teroristi’

09:05 Guverner regije Lavov Maksim Kozicki, na Telegramu je objavio svoje jutarnje izvješće, koje je započeo sa: “Rusi su teroristi. Ovo je podsjetnik. Kremenčuk, Lisičansk, oblast Harkiv, dijelimo vašu bol.” Kozicki je rekao da je regija Lavov imala jedno zračno upozorenje tijekom noći, ali se “opasnost nije materijalizirala”. Kaže da je jučer evakuacijskim vlakovima u Lavov stiglo 120 ljudi.


Britanci: ‘Rusija je pokrenula neobično intenzivne valove napada’

08:42 Rusija je pokrenula “neobično intenzivne valove napada” diljem Ukrajine tijekom posljednjih nekoliko dana, koristeći oružje dizajnirano da zauzme ciljeve od “strateške važnosti”, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane (MoD). U svom najnovijem obavještajnom izvješću, Ministarstvo obrane je priopćilo da ukrajinske snage nastavljaju konsolidirati svoje položaje na višim pozicijama u opkoljenom gradu Lisičansk, posljednjem velikom gradu u Luganskoj regiji Donbasa koji je još uvijek pod kontrolom Kijeva nakon uspješnog ruskog napredovanja.

Postrojbe također remete rusko zapovjedništvo i kontrolu “uspješnim napadima duboko iza ruskih linija”, dodaje se. Međutim, tijekom 24. i 26. lipnja Rusija je upotrijebila rakete dugog dometa kako bi pokrenula niz nasilnih napada diljem zemlje. “Ovo oružje vrlo je vjerojatno uključivalo AS-4 KITCHEN iz sovjetske ere i modernije rakete AS-23a KODIAK, ispaljene iz bjeloruskog i ruskog zračnog prostora”, priopćilo je Ministarstvo obrane.

“Ovo oružje je dizajnirano da preuzme ciljeve od strateške važnosti, ali Rusija ih nastavlja trošiti u velikom broju radi taktičke prednosti”, dodaje se. Unatoč tome, ministarstvo je priopćilo da su ruske oružane snage “sve više izdubljene” i pokazuju “razinu degradirane borbene učinkovitosti, koja neće biti dugoročno održiva”.


Na kraju samita G7 financijsko obećanje o suzbijanju prehrambene krize

8:20 Skupina bogatih država G7 završit će svoj trodnevni samit u bavarskim Alpama u utorak tako da će se obvezati na velika financijska izdvajanja radi suzbijanja prehrambene krize, izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu, piše njemačka agencija dpa.

Čelnici Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Američkih Država namjeravaju izdati deklaraciju koji sažima sav napredak do kojeg je došlo na samitu u dvorcu Elmau, a njemački će kancelar Olaf Scholz, ovogodišnji domaćin samita, održati tiskovnu konferenciju.

Rat u Ukrajini, sada u svom petom mjesecu, onemogućuje da žito napusti luke i podiže cijene hrane u svijetu, a stručnjaci upozoravaju na potencijalnu glad u dijelovima Afrike. Moskva za prehrambenu krizu krivi zapadne sankcije.


Dužnosnici Bijele kuće sumnjaju da će Ukrajina moći vratiti sav teritorij

8:00 Dužnosnici Bijele kuće gube vjeru da će Ukrajina ikada moći vratiti sav teritorij koji joj je Rusija zauzela u protekla četiri mjeseca rata, prenosi CNN. Savjetnici američkog predsjednika počeli su interno raspravljati o tome bi li Zelenski trebao promijeniti svoju definiciju ukrajinske pobjedebe – prilagođavajući se mogućnosti da se njegova zemlja nepovratno smanjila. Međutim, američki dužnosnici naglasili su za CNN da ove procjene ne znače da SAD planira vršiti ikakav pritisak na Ukrajinu.


Broj mrtvih u napadu na šoping centar popeo se na 18

7:15 Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na trgovački centar u Kremenčuku popeo se na 18, objavile su ukrajinske vlasti. Ukrajinska državna hitna služba predala je izvješće s novostima oko 7 ujutro po lokalnom vremenu, potvrđujući da je u napadu poginulo 18 osoba, uključujući jednu osobu koja je podlegla ozljedama u bolnici. Nakon napada je 59 osoba zatražilo liječničku pomoć, a 25 ih je primljeno na intenzivnu njegu u bolnici u Kremenčuku. U akciju spašavanja uključeno je 440 osoba (uključujući 14 psihologa) i 70 jedinica, dodaju.


Traže se nestali pod ruševinama šoping centra

7:00 Spasioci kopaju pod ruševinama šoping centra u potrazi za zarobljenim osobama u središnjem ukrajinskom gradu Kremenčuku nakon što je zgradu u ponedjeljak pogodio ruski projektil. Zelenski je sinoć rekao da je više od 1000 ljudi bilo u zgradi u trenutku udara. Slike s mjesta događaja pokazuju goleme oblake crnog dima i plamena, a ekipe hitne pomoći jure u potragu za žrtvama i gase požare.

Serhij Kruk, šef ukrajinske državne službe za hitne slučajeve, rekao je u utorak u 2 sata ujutro po lokalnom vremenu: “Nastavljamo s radom na mjestu raketnog napada na trgovački centar u Kremenčuku. Glavna zadaća je trenutno spašavanje, uklanjanje krhotina i gašenje požara. Do sada je 16 osoba poginulo, a 59 ozlijeđeno, od kojih je 25 hospitalizirano”.

Dosad su mještani podnijeli najmanje 40 prijava nestalih osoba, u potrazi za najmilijima koji su u trenutku napada bili u zgradi. Kada je projektil pogodio centar, proširio se golemi požar koji su vatrogasci uspjeli ugasiti tek nakon četiri sata.


Turski Baykar donirat će tri bespilotne letjelice Ukrajini

6:55 Turska kompanija Baykar izvijestila je u ponedjeljak da će donirati tri bespilotne letjelice Ukrajini, nakon što je u crowdfunding kampanji prikupljeno dovoljno sredstava za kupnju nekoliko modela Bayraktar TB2. TB2 je bio iznimno popularan u Ukrajini jer je pomogao u uništavanju ruskih topničkih sustava i oklopnih vozila a postao je i tema domoljubne hit pjesme koja ismijava ruske trupe, s refrenom “Bayraktar, Bayraktar”.

Iz tvrtke Baykar kažu kako su odlučili dati svoj doprinos crowdfunding kampanji tako što će tri bespilotne letjelice dati Ukrajini besplatno uz poruku da se prikupljeni novac za njihov kupnju “doznači narodu Ukrajine koji se bori”. Visoki turski dužnosnik izjavio je da se Rusija žalila Turskoj zbog prodaje naoružanih bespilotnih letjelica Bayraktar TB2 Ukrajini no da prodaja nije stvar međudržavne pogodbe već privatne tvrtke Baykar.

Turska je uspostavila bliske veze s Rusijom u energetici, obrani i trgovini te se uvelike oslanja na ruske turiste a Baykar je dronove prodao Kijevu prije invazije unatoč ruskim prigovorima.


Putin obećao Bolsonaru da će Rusija isporučiti gnojivo Brazilu

6:50 Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u telefonskom razgovoru s brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom u ponedjeljak kako će Rusija ispuniti sve svoje obveze oko isporuke gnojiva Brazilu, prenosi Reuters.

Putin i Bolsonaro su, kako je priopćeno iz Kremlja, razgovarali o globalnoj sigurnosti hrane i potvrdili svoju namjeru da ojačaju strateško partnerstvo. Južnoamerički čelnik potvrdio je da je razgovarao s Putinom.

“Upravo sam imao telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Putinom, tijekom kojeg smo razgovarali o sigurnosti hrane i energetskoj sigurnosti”, rekao je Bolsonaro, dodajući kako su u razgovoru sudjelovali i njegovi ministri poljoprivrede i energetike.


Medvedev: Bilo kakvo zadiranje u Krim bit će objava rata Rusiji

6:45 Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u ponedjeljak da bi bilo kakvo zadiranje neke zemlje članice NATO-a na poluotok Krim moglo predstavljati objavu rata Rusiji, što bi moglo dovesti do trećeg svjetskog rata. “Za nas je Krim dio Rusije. A to znači zauvijek. Svaki pokušaj zadiranja u Krim je objava rata našoj zemlji”, rekao je Medvedev za novinsku internet stranicu Argumenty i Fakty.

“A ako to učini država članica NATO-a, to znači sukob s cijelim sjevernoatlantskim savezom. Treći svjetski rat. Potpuna katastrofa”, rekao je Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti. Izjavio je i da će Rusija, ako Finska i Švedska uđu u NATO, ojačati svoje granice i biti “spremna na korake odmazde”, a to bi moglo uključivati ​​mogućnost postavljanja hipersoničnih raketa Iskander na “na njihov prag”.


‘Rusija mora odgovarati za napad na šoping centar’

6:40 Francusko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je u ponedjeljak ruski napad na trgovački centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku te istaknulo kako Rusija mora odgovarati za taj smrtonosni čin. Dvije ruske rakete pogodile su trgovački centar pun ljudi pri čemu je najmanje 13 ljudi ubijeno a 50 ranjeno, rekao je guverner te ukrajinske regije.

“Rusija mora odgovarati za ta djela. Francuska podržava borbu protiv nekažnjavanja u Ukrajini”, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova. Kremenčuk, industrijski grad u kojem je prije ruske invazije živjelo 217.000 ljudi, leži na rijeci Dnjepar u Poltavskoj oblasti, a u njemu se nalazi najveća ukrajinska naftna rafinerija.