Uživo: Međunarodni kazneni sud protiv Rusije će otvoriti prve slučajeve ratnih zločina
Pratimo 383. dan ruske invazije na Ukrajinu
Pratimo 383. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Institut za rat: ‘Wagnerovci su poslani u Bahmut da umru’
- Situacija oko Bahmuta i dalje je teška
- Ukrajina u 2022. treći najveći uvoznik oružja
- Dokumentarni film o Navaljnom osvojio Oscara
- Kineski predsjednik sljedeći tjedan planira otputovati u Rusiju
- Ukrajina: Naši vojnici digli su u zrak prugu koju koriste Rusi
- Xi Jinping planira razgovarati i sa Zelenskim
- Međunarodni kazneni sud podiže optužbu za ratne zločine u Ukrajini
- Kremlj: Ciljeve u Ukrajini možemo postići samo vojnim putem
- Sastali se Kadirov i Putin
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Trojica ruskih diplomata protjeranih iz EU, akreditirani su u Srbiji
- Najmanje trojica ruskih diplomata, među stotinama koje su protjerane iz zemalja članica Europske unije ili stavljene na “crnu listu” od početka invazije na Ukrajinu, sada su akreditirani predstavnici u Srbiji, objavio je u ponedjeljak Radio Slobodna Europa (RFE).
U mjesecima nakon ničim izazvane ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, stotine ruskih diplomata protjerano je iz država EU-a, a nekoliko država kao razlog za protjerivanje ili stavljanje na crnu listu navelo je navodnu špijunažu. Najmanje trojica tih diplomata sada su akreditirani u Srbiji, uključujući dvojicu njih s vezama s ruskim obavještajnim službama, navodi RFE pozivajući se na svoje višemjesečno istraživanje.
Četvrti diplomat, koji se trenutno nalazi u ruskom veleposlanstvu u Beogradu, napustio je rusku diplomatsku misiju u Helsinkiju dva mjeseca nakon što je Finska najavila da će, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, protjerati diplomate te zemlje.
Rusija je svoje diplomatsko prisustvo u Srbiji pojačala nakon vala protjerivanja diplomata iz EU-a prošle godine, a na listi srbijanskog ministarstva vanjskih poslova sada su 62 akreditirana diplomata, u usporedbi s 54 koliko ih je bilo u ožujku 2022.
Za razliku od većine europskih zemalja, Beograd nije uveo sankcije Moskvi nakon početka invazije na Ukrajinu, a dok Srbija teži pridružiti se Europskoj uniji, predsjednik Aleksandar Vučić i vlada Ane Brnabić nastoje održati tradicionalno jake veze s Rusijom, objašnjavajući to nacionalnim i državnim interesima.
Sada je najmanje jedan protjerani ruski diplomat, povezan s odjelom Federalne službe bezbjednosti (FSB) koji se dovodi u vezu s napadima usmjerenim na američki energetski sektor, poslan u Beograd, dok je drugi povezan s ruskom kontraobavještajnom službom, tvrdi RFE nakon skoro jednogodišnjeg istraživanja.
Ruski izvoz snažno porastao u 2022.
- Ruski trgovinski višak premašio je u 2022. godini 330 milijardi dolara, odražavajući skok izvoza i visoke cijene nafte na svjetskim tržištima, pokazali su u ponedjeljak podaci carinske uprave. Ruski izvoz porastao je lani za 20 posto, na 591,5 milijardi dolara. Uvoz je smanjen za 12 posto, na 259,1 milijardu dolara. Višak u ruskoj trgovinskoj bilanci time je bio veći za 68 posto nego u 2021. godini, dosegnuvši 332,4 milijarde dolara, objavila je carinska uprava.
Zahvaljujući visokim cijenama ruski prihod od prodaje sirove nafte i naftnih derivata poskočio je lani za 42 posto, unatoč zapadnim sankcijama, koje su pak ograničile ruski uvoz. Kako bi Rusiji ograničili prihod za financiranje rata u Ukrajini, G7 i njegovi partneri, uključujući EU, ograničili su krajem prošle godine cijene ruske nafte na 60 dolara, zaprijetivši osiguravateljima i prijevoznicima sankcijama budu li prevozili skuplje barele.
U veljači ograničili su i cijene skupljih derivata na 100 dolara, a onih jeftinijih na 45 dolara, što bi trebalo smanjiti ruski prihod u ovoj godini. Cjenovna kočnica već se jasno osjetila u prva dva ovogodišnja mjeseca, napominje agencija dpa.Ruski uvoz u međuvremenu se gotovo vratio na predratne razine, djelomično zbog ‘sivih’ isporuka preko trećih zemalja.
Šojgu: odnos Rusije i Kine je glavni čimbenik za stabilnost u svijetu
- Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da su odnosi između Rusije i Kine “glavni stup koji podržava globalnu stabilnost” današnjeg svijeta, javlja Reuters pozivajući se na rusku državnu novinsku agenciju Tass.
“Bilateralni odnosi između naših zemalja dosegnuli su novu razinu bez presedana i postali su glavni čimbenik koji podupire globalnu stabilnost tijekom rastućih geopolitičkih napetosti”, rekao je Šojgu Zhangu Youxiju, potpredsjedniku kineskog središnjeg vojnog povjerenstva i bliskom savezniku kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Ukrajinci tvrde da su Rusi su napali energetske radnike u Hersonskoj oblasti
- Vojna uprava Hersona je objavila kako su ruske snage napale energetske radnike u selu Darivka u Hersonskoj oblasti. Jedan inženjer je ozlijeđen i prebačen u lokalnu bolnicu. “Tijekom neprijateljskog granatiranja stručnjaci su izvodili hitne sanacijske radove”, navodi se u priopćenju.
Ukrajina je ponovno zauzela Herson u studenom prošle godine nakon gotovo osam mjeseci okupacije ruskih snaga koje su ga zauzele ubrzo nakon početka velike invazije. Područje je sada pod gotovo stalnim bombardiranjem ruskih snaga sa suprotne strane rijeke Dnjepar.
Međunarodni kazneni sud podiže optužbu za ratne zločine u Ukrajini
- Međunarodni kazneni sud planira otvoriti dva predmeta ratnih zločina povezanih s ruskom invazijom na Ukrajinu te će tražiti naloge za uhićenje nekoliko osoba, izvijestio je The New York Times pozivajući se na dobro upućene izvore koji još nisu ovlašteni javno govoriti. Ovo su prve međunarodne tužbe koje su podignute od početka rata i stižu nakon višemjesečne istrage specijalnih timova. Oni, između ostalog, tvrde da je Rusija namjerno gađala civilnu infrastrukturu i otimala ukrajinsku djecu i tinejdžere te ih slala u ruske kampove za preodgoj. Još uvijek nije poznato koga sud planira optužiti u oba slučaja.
Moldavski ministar: Ne suočavamo se s neposrednom vojnom opasnošću
- Moldavski ministar obrane Anatolie Nosatîi je u intervjuu za AFP rekao kako se njegova zemlja ne suočava s “neposrednom vojnom opasnošću”, ali je predmet “hibridnog rata koji je proizvela Rusija” u pokušaju da “svrgne državnu vlast”. Nosatîi je dao intervju u svom uredu u Kišinjevu nakon posljednjeg u nizu protuvladinih prosvjeda koji su izbili tijekom vikenda u maloj bivšoj sovjetskoj zemlji.
“Neposredna vojna opasnost protiv Moldavije trenutno ne postoji, ali postoje druge vrste opasnosti koje utječu na sigurnost zemlje – hibridno ratovanje”, kazao je. Tvrdi kako Rusija generirajući “dezinformacije, napetosti unutar društva” pokušava “promijeniti politički poredak, destabilizirati i svrgnuti državnu vlast”. Bijela kuća optužila je u petak Rusiju da želi destabilizirati Moldaviju kako bi postavila prorusku vladu. Proeuropska Moldavija opetovano je optuživala Moskvu da planira nasilno svrgnuti njezinu vladu putem sabotera prerušenih u protuvladine prosvjednike, što je Rusija oštro negirala.
Kremlj: Ciljeve u Ukrajini možemo postići samo vojnim putem
- Ruski ciljevi u Ukrajini mogu biti ostvareni samo vojnim putem, rekao je danas novinarima Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Zasad nisu ispunjeni uvjeti za tranziciju procesa prema mirnom putu. Za nas apsolutni prioritet nastavlja biti i uvijek će biti postizanje naših ciljeva. Trenutno ti ciljevi mogu biti ostvareni samo vojnim putem”, rekao je Peskov i dodao da se “specijalna vojna operacija nastavlja”.
Sastali se Kadirov i Putin
- Vladimir Putin sastao se s čečenskim vođom Ramzanom Kadirovim kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini. Kadirov je tijekom sastanka rekao ruskom čelniku da čečenski borci “uspješno služe u zoni posebne vojne operacije” i “ispunjavaju sve zapovijedi” do pobjede, piše The Guardian.
Putin je zamolio Kadirova da zahvali čečenskim vojnicima koji se bore u Ukrajini. Kadirov je snažan zagovornik ruske invazije na Ukrajinu i prošle je godine rekao da će njegova tri sina tinejdžera – u dobi od 14, 15 i 16 godina – uskoro krenuti u Ukrajinu kako bi se borili na prvim linijama bojišnice. Također je pozvao Moskvu da razmotri korištenje “nuklearnog oružja male snage” u Ukrajini.
Even when addressing Putin, Ramzan Kadryrov’s speech is littered with the Chechen filler word ‘don’
And when he starts reading out his prepared notes (look at the size of the writing), he’s apparently encountering difficulties with Russian pronunciation pic.twitter.com/bJFMgXiyPk
— Francis Scarr (@francis_scarr) March 13, 2023
Kremlj optužio Hollywood da želi ‘politizirati’ sedmu umjetnost
- Nakon što je dokumentarni film o vođi oporbe u Rusiji, Alekseju Navaljnom, sinoć je osvojio Oscara, Kremlj je optužio Hollywood da želi “politizirati” sedmu umjetnost. “Premda nisam vidio film, pretpostavljam da postoji određeni element politizacije teme”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Ni sam Hollywood ponekad se ne suspreže politizirati svoja djela”, dodao je.
Kineski predsjednik planira razgovarati i sa Zelenskim
- Xi Jinping također planira razgovarati s Volodimirom Zelenskim po prvi put od početka rata, piše Wall Street Journal. Kineski predsjednik će virtualno razgovarati sa svojim ukrajinskim kolegom vjerojatno nakon posjeta Moskvi sljedeći tjedna, izvijestio je list pozivajući se na izvore.
Europske zemlje znatno povećale uvoz oružja
- Europske države znatno su povećale uvoz oružja od 2018. do 2022. u odnosu na prethodnih pet godina, a udio SAD u globalnom izvozu snažno je porastao, objavio je u ponedjeljak Švedski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). U razdoblju od 2o18. do 2022. europski uvoz oružja porastao je za 47 posto u odnosu na razdoblje od 2013. do 2017., utvrdio je švedski institut, koji prati izvoz i uvoz zrakoplova, ratnih brodova, tenkova, topništva, projektila i raznih sustava naoružanja..
Europske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 posto. “Iako su se transferi oružja na svjetskoj razini smanjili, oni prema Europi naglo su porasli zbog napetosti između Rusije i većine drugih europskih država”, konstatirao je u priopćenju Pieter D. Wezeman, viši istraživač u SIPRI-ju. “Nakon invazije na Ukrajinu europske zemlje žele uvoziti više oružja, i to u kraćem roku”, dodao je Wezeman. Na globalnoj razini uvoz oružja smanjio se za 5,1 posto.
Sud želi oduzeti kći ocu zbog antiratnog crteža
- Ruski sud želi oduzeti kćer (13) ocu jer je u školi nacrtala proturatni crtež, javlja Sky News. Aleksej Moskaljev i njegova kći Maša privukli su pozornost ruske policije prošlog travnja, kad je tinejdžerica nacrtala antiratni crtež koji prikazuje ženu koja štiti dijete od raketa te ukrajinsku i rusku zastavu.
Crtež je prijavila njezina učiteljica pa su agenti zloglasne ruske tajne službe FSB posjetili Mašu u školi, objavila je neovisna udruga posvećena ljudskim pravima. Nekoliko dana kasnije, njezin otac optužen je da je “diskreditirao rusku vojsku” antiratnim komentarima koje je ostavljao po društvenim mrežama.
U prosincu je protiv Moskaljevaa otvoren kazneni postupak, a kći mu je premještena u sirotište. Danas će biti održano ročište na kojem će se odlučivati hoće li se Moskaljevu dodatno ograničiti roditeljska prava. Ukoliko sud donese takvu odluku, njegova kći Maša može biti i formalno zadržana u sirotištu.
Ubijeni vojnik koji je vikao ‘Slava Ukrajini’ državljanin je Moldavije
- Vojni službenik Oleksandr Matsievski, kojeg su ubili ruski vojnici jer je viknuo “Slava Ukrajini”, a Zelenski mu je danas dodijelio orden Heroja Ukrajine, državljanin je Moldavije, izvijestilo je Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije. Prema moldavskom mediju Radio Liberty, prenosi ukrajinska državna televizija Suspilne, Oleksandr Matsievski rođen je u Kišinjevu.
Ministarstvo je osudilo ubojstvo Matsievskog i navelo da se taj čin može okvalificirati kao “ratni zločin i grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava”. Izrazili su sućut rodbini i prijateljima ubijenog i solidarnost s ukrajinskim narodom. “Naša zemlja ostaje predana potpori Ukrajine u njezinim naporima da vrati mir i stabilnost”, priopćilo je ministarstvo.
Ukrajina: Naši vojnici digli su u zrak prugu koju koriste Rusi
- Ukrajinska državna televizija Suspilne javlja kako su Ukrajinci digli u zrak željezničku prugu koju ruske snage koriste u okupiranom dijelu južne regije Herson.”Na lijevoj obali rijeke Dnjipro u Hersonskoj oblasti pripadnici pokreta otpora digli su u zrak prugu koju Rusi koriste za prebacivanje svojih snaga”, objavila je ukrajinska televizija, a o napadu se oglasilo i zapovjedništvo južnog sektora ukrajinske vojske.
“Vojska Ruske Federacije je u nelagodnoj situaciji u pogledu poluotoka Krima. Držimo njihove logističke transportne rute pod kontrolom, pa i uz podršku pokreta otpora”, rekao je glasnogovornik južnog zapovjedništva ukrajinske vojske. Ove tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Putinov suradnik sumnja da je proukrajinska skupina raznijela Sjeverni tok
- Jedan od najbližih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao je u ponedjeljak da Sjedinjene Države i Velika Britanija šire obmanjujuće informacije da je proukrajinska skupina raznijela plinovod Sjeverni tok prošle godine. Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev postavio je pitanje može li jedna takva skupina izvesti takvu smjelu sabotažu na najvažnijem ruskom energetskom koridoru prema Europi. “U pokušaju prikrivanja pravih počinitelja tog kaznenog djela, provladini anglosaksonski mediji, po nalogu odozgo, imenovali su krivca – skupinu ukrajinskih terorista”, rekao je Patrušev za list Argumenti i Fakti.
Rusija, rekao je, još sa sigurnošću ne zna tko stoji iza tog napada jer nije bila uključena u istragu. “Ako novine revno tvrde da je sabotažu počinila skupina ukrajinskih terorista, tada se mora postaviti pitanje postoji li uopće takva skupina i je li sposobna to izvesti”, rekao je.
The New York Times objavio je prošli tjedan da obavještajni podaci koje su proučili američki dužnosnici sugeriraju da je proukrajinska skupina, koju su vjerojatno činili Ukrajinci ili Rusi, izvršila sabotažu na plinovodu 26. rujna prošle godine.
Rusi: Ukrajinci ubili gotovo 4500 civila u Donjecku
- Proruske vlasti okupirane ukrajinske regije Donjeck danas su ustvrdile da je gotovo 4500 civila ubijeno u okupiranim dijelovima Donjecka od posljedica ukrajinskog granatiranja u proteklih godinu dana. Ruska režimska agencija Tass citira “zajednički centar za kontrolu i koordinaciju tema vezanih uz ukrajinske ratne zločine”, koji navodi: “Na teritoriju oslobođenom tijekom specijalne vojne operacije ubijeno je 3780 civila, uključujući 106 djece. Radi se dakle o 4457 ljudi, uključujući 134 djece”, objavile su proruske vlasti Donjecka.
Gruzijski premijer poručio Zelenskom da se ne miješa u unutarnju politiku zemlje
- Gruzijski premijer Irakli Garibšvili pozvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se ne miješa u političku situaciju u Gruziji nakon vala prosvjeda koji je pogodio zemlju prošlog tjedna, piše Reuters. “Spomenuli ste apel Zelenskog (…) Kada osoba u ratu ima vremena za komentiranje aktivnosti koje ovdje provodi nekoliko tisuća ljudi, to je dokaz da je on motiviran da se ovdje nešto dogodi, nekakve promjene.
Prosvjede su komentirali Kličko, odvjetnik Mark Fejgin i još neki opskurni ljudi. Neki nesretni gubitnici kažu da su u Gruziji potrebne promjene, državni udar itd. To je direktno miješanje u unutarnje stvari zemlje”, tvrdi Garibšvili.
Tijekom prosvjeda protiv zakona o “stranim agentima” za koji su kritičari rekli da signalizira autoritarnu promjenu u Gruziji, Zelenski je zahvalio prosvjednicima što su mahali ukrajinskom zastavom. Rekao je da time pokazuju poštovanje i Gruziji poželio demokratski uspjeh.
Wagnerovci navodno novače učenike po ruskim školama
- Britanski obavještajci, u najnovijem izvještaju, navode da su su ruske vlasti zabranile ruskoj plaćeničkoj skupini Wagner novačenje po zatvorima zbog tenzija s vojnim vodstvom u Moskvi no, navode, da s osnivač Wagnera Jevgenijih Prigožin sada navodno prebacio na pokušaje novačenja ruskih državljana. Wagner je osnovao centre za novačenje u sportski centrima na najmanje 40 lokacija diljem Rusije, stoji u izvješću.
“U proteklim danima, maskirani wagnerovci zaduženi za regrutaciju održali su predavanja u moskovskim srednjim školama te su dijelili upitnike naslovljene s ‘prijave mladog ratnika’ kako bi prikupili kontakt informacije zainteresiranih učenika”, stoji u izvješću britanskih obavještajaca.
U izvješću se piše i da je oko pola osuđenika poslanih u Ukrajini vjerojatno ubijeno ili ranjeno. “Nije vjerojatno da će nove inicijative nadoknaditi gubitke osuđenika u redovima Wagnera. Održi li se zabrana novačenja regrutacije zatvorenika, Prigožin će vjerojatno biti prisiljen smanjiti intenzitet operacija Wagnera u Ukrajini”, navodi se u izvješću.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 13 March 2023
Find out more about Defence Intelligence: https://t.co/qi9pyI0NXr
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/hc3RfWFhvf
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) March 13, 2023
Kineski predsjednik sljedeći tjedan ide u posjet Putinu
- Kineski predsjednik Xi Jinping planira otputovati u Rusiju gdje bi se trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom već sljedeći tjedan, ranije nego što se očekivalo, doznaje Reuters. Planovi za posjet dolaze u trenutku kada Kina nudi posredovanje u miru u Ukrajini, pokušaj koji je na Zapadu dočekan sa skepticizmom s obzirom na kinesku diplomatsku podršku Rusiji. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar, a Kremlj je odbio komentirati. Putin je 30. siječnja pozvao Xija u posjet na proljeće.
Ruski dužnosnik: ‘Oborili smo četiri projektila iznad našeg teritorija’
- Ruski dužnosnik Vječeslav Gladkov je kazao da su jutros iznad Belgoroda oborena četiri projektila. On je regionalni guverner koji je poručio: “Ima štete od ostataka raketa na dvije stambene zgrade.” Nije precizirao što misli tko je odgovoran za napad, ali je ranije za slične stvari optuživao Ukrajinu. Belgorod je na granici s Ukrajinom i njenom harkivskom regijom.
‘Situacija oko Bahmuta teška, ali odbijamo sve pokušaje’
- Situacija oko Bahmuta i dalje je teška, ali ukrajinske snage odbijaju sve ruske pokušaje zauzimanja grada, rekao je zapovjednik kopnenih snaga general pukovnik Oleksandr Sirskij u ponedjeljak. “Sve neprijateljske pokušaje zauzimanja grada odbili smo topništvom, tenkovima i drugim vatrenim oružjem”, rekao je.
Sirskij je rekao da ruska plaćenička skupina Wagner “napada iz nekoliko smjerova pokušavajući proboj naših obrambenih linija i napredovati prema središnjem dijelu grada”. Reuters nije mogao neovisno provjeriti to izvješće. Neki vojni stručnjaci doveli su u pitanje smisao nastavka obrane grada, ali je Sirskij rekao da to pomaže da se dobije vrijeme u pripremama za protuofenzivu.
“Pravi heroji sada su branitelji koji drže istočnu bojišnicu na svojim plećima i nanose najveće moguće gubitke, ne štedeći ni sebe ni neprijatelja”, rekao je Sirskij u subotnjem priopćenju. “Potrebno je kupiti vrijeme za stvaranje zaliha i pokretanje protuofenzive koja nije daleko”, dodao je.
Ukrajina u 2022. treći najveći uvoznik oružja
- Ukrajine je u 2022. postala trećim najvećim uvoznikom oružja tvrdi Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira. Do 2022. je bila 14. najveći uvoznik a u godini agresije se to promijenilo. Ispred nje su jedino Katar i Indija.
Zelenski dodijelio pogubljenom vojniku orden Heroja Ukrajine
- Zelenski je posthumno dodijelio orden Heroja Ukrajine Oleksandru Matsievskom, vojniku koji je pogubljen nakon što su ga zarobili Rusi. Zadnje što im je rekao bilo je: “Slava Ukrajini”, a njegovo pogubljenje je snimljeno. Zelenski je kazao da će Matsievski živjeti vječno. “Čovjek je kojeg će znati cijela Ukrajina. Kojeg će se pamtiti zauvijek. Za njegovu hrabrost, vjeru u Ukrajinu i za njegovo: ’Slava Ukrajini.’”, kazao je.
Dokumentarni film o Navaljnom osvojio Oscara
- Dokumentarni film o vođi oporbe u Rusiji, Alekseju Navaljnom, sinoć je osvojio Oscara. Nagradu su primile njegova kćer i supruga. “Moj muž je u zatvoru jer govori istinu. Jer se bori za demokraciju. Aleksej, sanjam dan kada ćete ti i naša zemlja biti slobodni. Ostani jak”, kazala je Julija Navaljna. Njegova kćer je AP-u o situaciji u kojoj je njen otac kazala: “To je ludo. Borim se za slobodu govora i borim se da mog oca, Alekseja, izvučem van. Borim se za demokraciju u Rusiji”, kazala je kćer Daša.
Ukrajina: ’Samo jučer smo odbili 102 napada’
- Ukrajinska vojska samo je jučer odbila 102 napada, tvrde podaci Glavno stožera ukrajinske vojske. Dodaju da nastavljaju s ofenzivama u pet regija. Kažu da su ruske snage na Slovjansk ispalile 49 raketa i izvele osam zračnih napada. Uglavnom su napadali, dodaju, civilnu infrastrukturu. Rusi i dalje napadaju oko Kupjanska i Limanska, pokušavajući se probiti kroz ukrajinsku obranu.
Zelenski: ‘Ubili smo 1000 Rusa kod Bahmuta u tjedan dana’
- Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je sinoć kazao da je više od 100 ruskih boraca ubijeno, a 1500 njih ranjeno u manje od tjedan dana u bahmutskom sektoru. Ubijeni su, dodao je, od 6. do 12. ožujka.
Institut za rat: ‘Wagnerovci su poslani u Bahmut da umru’
Sukob između ruskog ministarstva obrane i lidera Wagner grupe, Jevgenija Prigožina, vjerojatno je na vrhuncu dok tisuće njegovih boraca umiru u Bahmutu, piše Institut za rat. Prema njihovoj analizi, rusko ministarstvo obrane trenutno ima za prioritet “eliminaciju wagnerovaca na bojištima u Bahmutu.”
Dodaju i da je sukob počeo difamacijskom kampanjom Prigožina prema više pozicioniranim ljudima u ruskoj vojsci, što uključuje i ministra obrane Sergeja Šojgua te načelnika ruskog glavnog stožera Valerija Gerasimova. Sada kada Wagner ne pokazuje znakove napretka ljudi iz ministarstva i vojske koriste priliku da “potroše” kako elitne borce tako i osuđenike iz Wagnera u Bahmutu, a sve kako bi oslabili Prigožina i smanjili njegove ambicije da pojača svoj utjecaj u Kremlju.
Institut vjeruje da je Vladimir Putin na oprezu zbog Prigožinovih ambicija i to od listopada prošle godine. “Putin je vjerojatno spriječio ministarstvo obrane da direktno napadne Prigožina u uvjetima u kojima rusko vojno vodstvo nije moglo steći više autoriteta. Takvi uvjeti su vjerojatno prijetnja Prigožinu koji onda počinje pojačavati kritike na račun ruskog ministarstva i dalje širiti sukob između Wagnera i vojnog vodstva”, dodaju.