Uživo. Ukrajinski vojni vrh: 'Ne možemo izvući branitelje iz čeličane, bilo bi previše žrtava'. Ruska pokrajina tvrdi da je napadnuta
Pratimo 77. dan ruske invazije na Ukrajinu, s novim informacijama iz minute u minutu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
- Zelenski: ‘Ne treba očekivati pobjede svaki dan’
- Britanci: ‘Rusija bi mogla dominirati u Crnom moru’
- U SAD-u izglasano 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini
- Ukrajina prekida protok dijela ruskog plina
- Žestoko raketiran Harkiv
- Nove hersonske vlasti traže od Putina da taj dio zemlje pripoji Rusiji
- Nestala aktivistica s Krima
- Rusi tvrde da su blokirali ukrajinske vojnike u tvornici kod Rubižne
- Ukrajina predložila razmjenu: ruski zarobljenici za ozlijeđene vojnike u čeličani
Razvoj događaja pratite uživo na Telegramu:
Rusija uvodi sankcije njemačko Gazpromu
23:30 Rusija je u srijedu navečer najavila sankcije protiv 31 zapadne kompanije, a među njima i energetske tvrtke Gazprom Germania koja je od početka travnja pod upravom Savezne agencije za mrežni promet. Sankcije je Moskva uvela protiv kompanija Europske unije, Sjedinjenih Država i Singapura, kao odgovor na sankcije koje je njoj zapad nametnuo zbog vojne invazije na Ukrjainu.
Popis obuhvaća 31 tvrtku, kojih većina pripada Gazpromu Germania, njemačkoj podružnici ruskog diva. “Mi trenutno proučavamo ovu najavu, ali za sada ne raspolažemo detaljima”, priopćilo je njemačko ministarstvo gospodarstva i energetike.
Ukrajinska vojska: ‘Ne možemo izvući branitelje iz Azovstala, bilo bi previše žrtava’
23:15 Ukrajinsko vojno vodstvo odbacilo je mogućnost spašavanja svojih branitelja iz čeličane Azovstal u opkoljenom Mariupolju ofenzivom protiv ruskih vojnika jer bi to stajalo mnogo ljudskih života. “Takva operacija deblokade zahtijevala bi velik broj vojnika jer su ukrajinske snage udaljene 150 do 200 kilometara”, rekao je zamjenik glavnog stožera Oleksij Hromov u srijedu. Takva bi operacija stajala mnogo ljudskih života jer su ruski vojnici sagradili snažnu obranu, rekao je.
Zelenski i Scholz razgovarali o opcijama daljnje pomoći Berlina Kijevu
22:45 Njemački kancelar Olaf Scholz i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su u srijedu o mogućnostima daljnje pomoći Berlina u suzbijanju ruske invazije u Ukrajini. Dvojica čelnika razmijenila su mišljenja o “vrlo konkretnim, praktičnim načinima daljnje pomoći Ukrajini i dogovorili su se da ostanu u bliskom kontaktu”, priopćio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit. “Razgovarali su o obrambenoj pomoći, suradnji u energetskom sektoru, povećanju sankcija ruskom agresoru. Cijenimo visoku razinu dijaloga s Njemačkom i podršku u našoj borbi!”, tvitao je Zelenski. Scholz i Zelenskij su telefonski razgovarali već nekoliko puta od početka rata u veljači.
Draghi: Amerikanci i Rusi moraju sjesti i početi pregovore o miru
22:15 Talijanski premijer Mario Draghi u srijedu je u Washingtonu pozvao Sjedinjene Države i Rusiju da sjednu za “pregovarački stol o miru” kako bi pronašli rješenje za izlaz iz ruske agresije na Ukrajinu. “Potrebno je učiniti napor i sjesti za stol” i pregovarati i “takav napor moraju učiniti svi saveznici, ali naravno razumije se Rusija i Sjedinjene Države”, rekao je Draghi.
U izjavi novinarima dan nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, Draghi je objasnio da “pregovarati moraju svi”. “Ukrajina je naravno glavni akter za tim pregovaračkim stolom” jer “treba izbjeći svaku sumnju” u to da je “mir namenut, da je to mir koji odgovara Sjedinjenim Državama, Europljanima ili Rusima, a koji Ukrajincima ne bi bio prihvatljiv”, rekao je talijanski premijer.
Azov: ‘Svi civili koji su bili s nama, napustili su čeličanu’
22:00 Svjatoslav Palamar, jedan od zapovjednika i zamjenik glavnog zapovjednika bojne Azov čiji se vojnici nalaze u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, za CNN je rekao kako vjeruje da su svi civili koji su se ranije skrivali u tvornici sada vani. Ipak, napominje da je zbog stalnog bombardiranja teško dati potpunu procjenu situacije u tom golemom objektu.
“Ako me pitate za samu tvornicu Azovstal, civili za koje smo znali, koji su bili s nama, civili o kojima smo se brinuli, oni nisu s nama. Uspjeli su napustiti pogon. No, ne mogu vam sa sigurnošću reći… možda postoji još netko niže… Jer nijedna međunarodna organizacija ni u jednom trenutku nije došla niti je imala pristup kako bi došla i procijenila situaciju”, rekao je za CNN.
Palamar laže kako je potreban prekid vatre kako bi međunarodna nevladina udruga mogla ući u čeličanu i procijeniti stanje. “U osnovi, ono što treba učiniti jest da se pozove na prekid vatre kako bi neka međunarodna organizacija mogla doći i procijeniti situaciju, jer pod ovim stalnim bombardiranjem nismo u mogućnosti ići okolo i išta provjeravati”, rekao je Palamar.
Američki ministar obrane: Ne vjerujem da Putin želi krenuti na NATO zemlje
21:35 SAD ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi vojni sukob s NATO savezom, kazao je američki ministar obrane Lloyd Austin tijekom govora u Kongresu. “Moje mišljenje je da Putin ne želi krenuti na NATO savez”, kazao je.
Ruski predsjednik je prije dva dana, na proslavi Dana pobjede, rekao da “zemlje NATO-a nisu htjele čuti njihove interese” te da se stvarala “egzistencijalna prijetnja na njihovim granicama”. Istodobno, sve je izglednije da će Finska i Švedska aplicirati za pristupanje NATO savezu.
Ukrajinski zapovjednik: Vjerujem da su svi civili napustili čeličanu
21:28 Jedan od ukrajinskih zapovjednika u čeličani Azovstal rekao je za CNN kako “vjeruje da su svi civili napustili to postrojenje”. Međutim, upozorio je kako je zbog konstantnog bombardiranja “teško dati potpunu procjenu situacije u tako velikom objektu”.
Instalirana vlast u Hersonu počet će izdavati ruske putovnice
21:08 Rusko instalirano vodstvo u regiji Herson objavilo je da će do kraja godine početi izdavati ruske putovnice stanovnicima koji to žele. Kirill Stremousov, zamjenik šefa ruske instalirane vojne administracije, rekao je da posjedovanje ruskih putovnica za tamošnje stanovnike neće biti obavezno, prenosi CNN.
Rusija: Ukrajina je napala ruski Belgorod
21:05 Guverner ruske pokrajine Belgorod, Vjačeslav Gladkov, tvrdi da je Ukrajina napala to područje, pri čemu je jedna osoba poginula, a troje ih je ranjeno, javlja agencija AFP. Ovo nije prvi put da Rusija tvrdi da su Ukrajinci raketirali Belgorod. Još su početkom travnja tvrdili da su ukrajinski helikopteri prešli granicu i napali tamošnje skladište goriva.
Ukrajina predložila razmjenu: ruski zarobljenici za ozlijeđene vojnike u čeličani
20:20 Kijev je dao novi prijedlog Moskvi, oko ukrajinskih branitelja koji su još uvijek zarobljeni u tvornici Azovstal u Mariupolju. Ukrajina je zatražila od Rusije da razmisli o razmjeni teško ozlijeđenih branitelja u tvornici za ruske ratne zarobljenike. Potpredsjednica vlade Irina Vereščuk rekla je: “Još nema dogovora. Pregovori se nastavljaju.”
U tijeku novi napadi na Azovstal
19:30 Mediji javljaju da je u tijeku granatiranje čeličane Azovstal u Mariupolju. Nove snimke prikazuju snažnu eksploziju na terenu, javlja Sky News. U čeličanu su još uvijek preostali ukrajinski branitelji i, vjeruje se, civili.
Johnson s Finskom potpisao ‘obrambenu prisegu’
18:55 Kako je ranije danas najavljeno, britanski premijer Boris Johnson potpisao je s Finskom “obrambenu prisegu”, što znači da ta zemlja može računati na pomoć Ujedinjenog Kraljevstva, ukoliko im zatreba.
Sastali se zamjenik Sergeja Lavrova i američki veleposlanik u Moskvi
18:00 Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, Sergej Rjabkov, i veleposlanik Washingtona John Sullivan sastali su se u srijedu u Moskvi. Veleposlanstvo SAD-a priopćilo je kako “Sjedinjene Države ostaju predane otvaranju kanala komunikacije s ruskom vladom, kako za unapređenje interesa SAD-a, tako i za smanjenje rizika od pogrešne procjene između naših zemalja”.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova dalo je kratko priopćenje, bez detalja o razgovoru između dvojice diplomata.
Bivši premijer: Vjerojatnost da će Finska pristupiti NATO-u je 99 %
17:35 Finska će gotovo sigurno pristupiti NATO-u, tvrdi tamošnji bivši premijer Alexander Stubb. “Šanse za to su 99 posto”, kazao je za BBC i dodao da će namjeru o pristupanju Savezu finski predsjednik vjerojatno objaviti sutra.
Gusti crni dim iznad Azovstala u Mariupolju
17:34 Društvenim mrežama širi se snimka gustog crnog dima koji se nadvio nad čeličanom Azovstal u Mariupolju. Na tom području danima traju teške borbe ruskih snaga i preostalih ukrajinskih branitelja toga grada.
#Azovstal now. There are black clouds of smoke in the sky.
The video was published by the mayor's adviser Petr Andryushchenko. #SaveMariupol #FreeUkraine pic.twitter.com/83MzXcL0cG
— Anonymous Operations (@AnonOpsSE) May 11, 2022
Moskva traži ispriku od Poljske
16:50 Moskva traži formalnu ispriku od Poljske nakon što je u Varšavi ruski veleposlanik Sergej Andreev na Dan pobjede zaliven crvenom bojom. “Odluka o daljnjim koracima bit će donesena ovisno o reakciji Varšave na naš zahtjev”, poručilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova, prenosi Guardian.
Njemačka preko Ukrajine dobila za četvrtinu manje ruskog plina
16:32 Njemačka je danas preko Ukrajine dobila za četvrtinu manje ruskog plina nego u utorak, izvijestio je energetski regulator, skiciravši posljedice ukrajinske blokade važne tranzitne točke. Naime, Ukrajina je prekinula protok ruskog plina kroz jednu tranzitnu točku preko koje se, kako kažu, isporučuje gotovo trećinu plina koji stiže iz Rusije u Europu kroz ukrajinski teritorij.
Kijev tvrdi da je Moskva kriva što su to morali učiniti, jer zbog ruskih snaga ne mogu kontrolirati infrastrukturu. Ruski plin i dalje ulazi u Ukrajinu preko tranzitne točke u Sudzhi, a u Europu stiže i preko Poljske, plinovodom Yamal, i preko Baltičkog mora, plinovodom Sjeverni tok 1. Ovo je prvi put od početka rata da je Ukrajina prekinula protok plina kroz jedan od plinovoda koji su, unatoč invaziji, glavna ruta za dotok ruskog plina u Europu.
Šef UN-a branio svoj posjet Vladimiru Putinu u Moskvi
16:20 Glavni tajnik UN-a António Guterres branio je danas posjet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u travnju, rekavši da je “bilo potrebno pozabaviti se s onima koji uzrokuju ili mogu riješiti problem”.
“Ima potpunog smisla razgovarati s čelnikom Ruske Federacije, kao i razgovarati s bilo kojim relevantnim akterom u trenutačnoj krizi”, poručio je na konferenciji za medije u Beču. Kijev, podsjetimo, nije bio zadovoljan redoslijedom kojim je Guterres posjetio Rusiju i Ukrajinu, pošto je u Ukrajinu išao dan kasnije.
Guterres je danas rekao i kako je “duboko zabrinut” da bi rat u Ukrajini, koji prijeti sigurnosti opskrbe, mogao uzrokovati nestašicu hrane diljem svijeta. Inače, Ukrajina je prošle godine bila šesti najveći izvoznik pšenice na svijetu.
Švedska nevladina organizacija: Ulazak u NATO donosi rizik
16:02 Dok su Švedska i Finska sve bliže odluci o pristupanju NATO-u, švedska nevladina organizacija ‘Švedsko društvo za mir i arbitražu’ upozorava da bi to moglo “povećati rizik od rata u toj zemlji”.
“Mislim da to uopće nije mudro”, poručila je Gabriella Irsten iz organizacije za Sky News, dodavši da bi to bio “veliki rizik”.
Kremlj: Uvođenje izvanrednog stanja u Rusiji nije u planu
15:50 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je politička situacija u Rusiji stabilna te je odbacio navode da Vladimir Putin planira proglasiti izvanredno stanje u zemlji. “Ne, to nije u planu”, rekao je Peskov. Da bi Putin mogao proglasiti izvanredno stanje u Rusiji sugerirala je jučer šefica američkih obavještajnih službi Avril Haines.
Prvi ruski vojnik na suđenju za ratne zločine
15:42 Dvadesetjednogodišnjem ruskom vojniku bit će suđeno za navodni ratni zločin, citira Interfax Ukrajina izjavu glavne državne tužiteljice. Irina Venediktova izjavila je danas da će Rusu, koji je trenutno u pritvoru, biti suđeno za ubojstvo nenaoružanog civila u ukrajinskoj regiji Sumi.
Prošlog mjeseca, Venediktova je rekla da je bilo “velikog broja slučajeva” ubijanja ukrajinskih civila od strane ruskih vojnika te je potvrdila da njezin tim radi na gotovo 8000 slučajeva ratnih zločina iz cijele zemlje. Kasnije je identificirala 10 ruskih vojnika optuženih za zločine u gradu Bučaa, gdje su otkriveni dokazi o masovnim ubojstvima.
Dvije samoproglašene Republike ukinule Facebook i Instagram
15:34 Proruske samoproglašene republike Luhansk i Donjeck u istočnoj Ukrajini objavile su da su blokirale pristup Facebooku i Instagramu. To ih usklađuje s ruskom politikom prema američkim društvenim mrežama. “Pristup informacijskim resursima američke tvrtke Meta, koja na svojim društvenim mrežama dopušta pozivanje na nasilje nad korisnicima ruskog govornog područja, već je blokiran”, navodi se u priopćenju ministarstva komunikacija DNR-a, prenosi Reuters.
“U svjetlu ovoga, pristup društvenim mrežama Facebook i Instagram blokiran je na teritoriju Republike.” U zasebnom priopćenju, ministarstvo komunikacija LNR-a priopćilo je da je također blokiralo pristup društvenim mrežama.
Oko pet milijuna Ukrajinaca zbog rata ostalo bez posla
15:30 Procjenjuje se da je 4,8 milijuna ljudi u Ukrajini izgubilo posao od početka ruske invazije u veljači, prema novom izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO), agencije UN-a.
“Ako bi neprijateljstva eskalirala, gubitak zaposlenosti bi se povećao na sedam milijuna”, procjenjuje se u izvješću, naglašavajući da bi “ako bi se borbe odmah prekinule, tada bi bio moguć brzi oporavak, uz povratak 3,4 milijuna radnih mjesta. To bi smanjilo gubitak zaposlenosti na 8,9 posto.”
Supruge ukrajinskih vojnika zamolile papu Franju za pomoć
15:28 Supruge dvojice od posljednjih preostalih ukrajinskih boraca koji su se skrivali u čeličani u Mariupolju zamolile su u srijedu papu Franju da im pomogne.
Katerina Prokopenko i Julija Fedosiuk razgovarale su s papom na kraju njegove opće audijencije. Reuters javlja kako se moglo čuti da Prokopenko govori: “Ti si naša posljednja nada, nadam se da ćeš im spasiti živote, molim te, ne dopusti im da umru”.
Žene su rekle da su posljednji put razgovarale sa svojim supruzima u utorak. “Naši vojnici čekaju da budu evakuirani u treću zemlju, da polože oružje u slučaju evakuacije”, rekao je Fedosiuk.
Što konkretno znači sporazum između Britanije i Švedske i Finske?
15:21 Odluka Ujedinjenog Kraljevstva da ponudi “međusobna sigurnosna jamstva” znači da, što god se sljedeće dogodi, dvije zemlje mogu računati na pomoć države članice NATO-a u trenutku kada im je to potrebno, piše u svojoj analizi Sky News pa nastavlja da je to nedostajalo Ukrajini.
S druge strane, ako Moskva odluči napasti Švedsku ili Finsku, obje države sada mogu pozvati na potporu Velike Britanije. Ako ta potpora uključuje vojnu silu, Rusija bi Britaniju također mogla smatrati izravnom stranom u sukobu i pogoditi Britaniju. Budući da je Britanija članica NATO-a, takav bi potez mogao pokrenuti jamstvo iz članka 5. koje uživaju sve države članice da je napad na jednu napad na sve.
To znači da bi Rusija mogla dvaput razmisliti o ciljanju na Švedsku ili Finsku, jer bi bila svjesna potencijala za lančanu reakciju koja bi dovela do izravnog sukoba s cijelim savezom.
Zelenski: ‘Sa svakom novom Bučom mogućnost za diplomatsko rješenje je sve manja’
14:41 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da je strpljenje Kijeva na izmaku kad je pregovorima s Rusijom riječ, a s obzirom na sve više dokaza o zločinima koje je počinila ruska vojska.
“Sa svakom novom Bučom, sa svakim novim Mariupoljem, sa svakim novim gradom u kojem ima na desetke mrtvih, slučajevi silovanja, sa svakim novim zločinom nestaje želja i mogućnost pregovaranja, kao i mogućnost rješavanja ovog pitanja na diplomatski način”, rekao je te dodao da će pregovarati dok nije kasno. Zelenski je također izrazio svoju odlučnost da će Kijev dobiti rat i vratiti sve teritorije koje pripadaju Ukrajini. Ponovio je potrebu da se Ukrajina pridruži Europskoj uniji, pozivajući na značajne korake za uključivanje Ukrajine u Uniju.
“Ukrajina će samo jačati druge države, naša vojska je pokazala svoje sposobnosti. Naši ljudi su se dokazali”, rekao je Zelenski, a prenio je CNN
Ukrajinski BDP bit će gotovo prepolovljen u 2022.
14:24 Ukrajinski BDP smanjit će se ove godine za 45 posto, rekao je u srijedu ministar financija Serhiv Marčenko, dodavši da vlada mora pronaći nove izvore financiranja proračunskih potreba u uvjetima ruske invazije.
Ukrajina tako očekuje veći pad gospodarstva u 2022. nego Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji su procijenili da će se ukrajinsko gospodarstvo zbog ruske invazije smanjiti 30 odnosno 35 posto. “Građani Ukrajine plaćaju ogromnu cijenu koju nije moguće izmjeriti. Može se izmjeriti projekcija pada BDP-a, a mi smo ove godine na oko 45 posto”, rekao je Marčenko.
Johnson: ‘Putinov krvožedni pohod ubio je nadu o miru’
14:17 Britanski premijer, koji je danas potpisao sigurnosne deklaracije sa Švedskom i Finskom, na konferenciji za medije je izjavio da je “tužna ironija da su lideri EU prisiljeni raspravljati o najboljem načinu za utvrđivanje zajedničke obrane protiv tiranina 21. stoljeća”.
“Kad je Europa slavila Dan pobjede 1945. godine, pobjedu koju je djelomično osiguralo i herojstvo ruskog naroda, nadali smo se da će mir na našem kontinentu potrajati. No Putinov krvožedni pohod na suverenu naciju dokrajčio je tu nadu te stvorio novu stvarnost s kojom se sad moramo suočiti”, rekao je Johnson.
Danas potpisanim deklaracijama, pojasnio je Johnson, “pojačat će se obrambena i sigurnosna suradnja između Velike Britanije i dviju zemalja, intenzivirati razmjena obavještajnih podataka, ubrzati zajednička vojna obuka, vježbe i raspoređivanje te ojačati sigurnost u sve tri zemlje”.
Ukrajina: Rasporedili smo dobiveno oružje
14:13 Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar kaže da je oružje koje Kijevu isporučuju SAD i drugi partneri već raspoređeno na prve crte bojišnice. “Osim Javelina i Stingersa, na frontu se već koriste američke haubice kalibra 155 mm”, rekao je Maliar na brifingu u srijedu.
Visoki američki obrambeni dužnosnik rekao je novinarima u utorak da je 89 od 90 haubica koje su SAD pristale dati Ukrajini prebačeno u Ukrajinu. Maliar je rekla da je opskrba stranim oružjem postala rutina, unatoč naporima Rusije da uništi prometnu infrastrukturu.
Poljski veleposlanik pozvan na razgovor u Moskvi
14:00 Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je poljskog veleposlanika u Moskvi, izjavio je poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Raua.”Ako govorimo o našim odnosima s Rusijom, onda znamo da je naš veleposlanik u Moskvi pozvan u rusko ministarstvo vanjskih poslova”, rekao je
Ria Novosti koja donosi ovu vijest podsjeća na napad na ruskog veleposlanika u Poljskoj Sergeja Andrejeva. Incident se dogodio 9. svibnja u Varšavi tijekom polaganja vijenca na groblju sovjetskih vojnika. Ruski diplomat je poliven crvenom bojom. Poljski ministar vanjskih poslova Rau izrazio je žaljenje zbog tog incidenta.
Opskrba plinom u Njemačkoj još uvijek sigurna
13:42 Opskrba plinom u Njemačkoj još je uvijek sigurna, priopćilo je u srijedu ministarstvo gospodarstva, nakon što je Ukrajina blokirala tranzit dijela ruskih isporuka prema Europi. „Pomno pratimo situaciju, a prati je i krizni tim za plin i operateri plinovodne mreže. Opskrba u Njemačkoj još je uvijek sigurna”, stoji u priopćenju ministarstva gospodarstva.
Kijev je u utorak najavio da će obustaviti ulaz ruskog plina preko tranzitne točke Sokhranivka, na trasi kojom u Europu stiže trećina ruskog plina, i dodao da će ga preusmjeriti na druge trase.
Raketiranja i unatoč praznicima u Rusiji
13:30 Ukrajinski borci koji su se sakrili unutar čeličane Azovstal u opkoljenom gradu Mariupolju bore se ne samo za zemlju već i za “cijelu zapadnu civilizaciju”, rekao je danas ukrajinski zastupnik Andrij Osadčuk. Govoreći za Sky News, Osadčuk je borce opisao kao “ikone hrabrosti” i rekao da Ukrajina čini sve što je u njenoj moći da “spasi naše heroje”. Nastavio je da, dok su “vojnici još bili tamo” unutar čeličane, “u tvornici nije bilo civila”.
Upitan o utjecaju nedavnih napada na Odesu, ukrajinski zastupnik je rekao da ruske snage nastavljaju lansirati krstareće rakete na regiju unatoč “takozvanim praznicima u Rusiji”. “Uništeni su neki nevojni objekti. Uništeni su neki hoteli i trgovački centri”, dodao je. “Srećom, nije mnogo ljudi ozlijeđeno i koliko znam da nitko nije stradao, ali to je potvrda da Rusija nastavlja provoditi svoj prvobitni plan, graditi koridor prema Pridnjestrovlju, pokušavajući blokirati Ukrajinu s Crnog mora.”
Guterres: ‘Doći će vrijeme i za mirovne pregovore’
13:13 Glavni tajnik UN-a, António Guterres, rekao je da će doći vrijeme kada će biti mirovnih pregovora o Ukrajini, ali da ne vidi da će se oni održati u bliskoj budućnosti. Govoreći na konferenciji za novinare s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, Guterres je rekao:
“Ovaj rat neće trajati vječno. Doći će vrijeme kada će se održati mirovni pregovori. Ne vidim to u bliskoj budućnosti. Ali mogu reći jedno. Nikada nećemo odustati.”
Ukrajinski veleposlanik o sankcijama: Zemlje EU trebaju biti spremne na žrtvu
12:50 Ukrajinski veleposlanik pri EU Vsevolod Čencov za Euro News je komentirao razgovore o novom paketu sankcija prema Rusiji.
“Do sada je EU bila prilično ujedinjena po pitanju sankcija. Nadamo se da će ova kriza embarga na naftu biti prevladana. Oni koji donose odluke u Mađarskoj i drugim zemljama razumiju što se događa u Ukrajini. Sami mogu vidjeti razinu zločina u Kijevu i drugim gradovima. Kako bi zaustavile Rusiju, države članice također trebaju biti spremne na određene žrtve, uključujući i ekonomske”, rekao je.
Bjelorusija o Ukrajini kao prijetnji
12:16 Načelnik Glavnog stožera bjeloruskih oružanih snaga Viktor Gulevič naveo je da je Ukrajina poslala oko 20.000 ljudi blizu bjeloruske granice te kazao da to zahtijeva odgovor. “Grupa stvorena u proteklih šest mjeseci više se nego udvostručila i kvantitetom i kvalitetom… Pojava u vodama Sredozemnog i Baltičkog mora skupine koja nosi krstareće rakete s morskog i zračnog baziranja, povećanje zrakoplovne skupine u zemljama Poljske i baltičkih država ukazuje na rastuću prijetnju Republici Bjelorusiji.”
“Grupa koju su stvorile oružane snage Ukrajine u južnom operativnom smjeru s ukupnim brojem do 20.000 ljudi također zahtijeva naš odgovor”, dodao je.
Lavrov: ‘Ne želimo rat u Europi’
12:12 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u srijedu na konferenciji za medije u glavnom gradu Omana da Moskva ne želi rat u Europi. “Ako ste zabrinuti za izglede za rat u Europi, mi to uopće ne želimo”, rekao je te dodao kako je “Zapad taj koji neprestano inzistira da je u ovoj situaciji potrebno poraziti Rusiju”. Sami donesite zaključke, rekao je Lavrov.
Lavrov je također istaknuo da je tajništvo UN-a, uključujući njegovog glavnog tajnika, propustilo priliku postići političko rješenje u Ukrajini kada je ignoriralo neuspjeh Kijeva u poštivanju sporazuma iz Minska.
Nove hersonske vlasti traže Putina da taj dio zemlje pripoji Rusiji
12:05 Vlasti Hersonske regije obratit će se Vladimiru Putinu sa zahtjevom za uključivanje regije u sastav Rusije, rekao je Kirill Stremousov, zamjenik načelnika regionalne vojno-civilne uprave.
“Grad Herson je Rusija, na području Hersonske regije neće biti stvorena Narodna Republika Herson, neće biti referenduma. Ovo će biti jedan jedini dekret na temelju žalbe vodstva Hersonske regije predsjedniku Ruske Federacije i molimo vas da uključite regiju u punopravnu regiju Ruske Federacije”, rekao je, a prenijela je Ria.
Medvedev: Cilj Amerike je nastaviti proxy rat protiv Rusije’
12:00 Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev optužio je Sjedinjene Države da danas vode “proxy rat” protiv Rusije nakon što je Zastupnički dom usvojio novi paket pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara. Medvedev je pritom kazao kako Americi nije cilj gospodarski pomoći Ukrajini, kako se navodi u paketu.
“Njihov cilj je nastaviti proxy rat protiv Rusije, želja da se našoj zemlji nanese težak poraz. Ograničiti njezin ekonomski razvoj i politički utjecaj u svijetu. Neće uspjeti. Njihova tiskara, zbog koje Amerika stalno povećava svoj ionako napuhani državni dug, brže će puknuti”, naveo je Medvedev na Telegramu. “Da ne spominjemo sulude cijene benzina i hrane, za čiji bi rast Amerikanci trebali zahvaliti svojim rusofobnim vlastima. Ali ciljevi specijalne operacije bit će ostvareni”, dodao je.
Rusija uvodi vlastitu valutu u Herson?
11:50 Rusija uvodi vlastitu valutu, medijske i internetske usluge u dijelove Ukrajine koje je njezina vojska okupirala – posebno u južni grad Herson, piše BBC. Ukrajina tvrdi da Rusija namjerava održati referendum u gradu kako bi vidjela žele li njegovi stanovnici uspostaviti prorusku otcijepljenu “narodnu republiku”. To Ukrajinci smatraju nezakonitim postupkom.
Ruske snage okupirale su Herson početkom ožujka – tjedan dana nakon početka invazije na Ukrajinu. Bio je to prvi veći grad koji je pao. Rusija je smijenila izabranog gradonačelnika Hersona s njegove dužnosti i zamijenila ga proruskom administracijom za grad i okolnu regiju. Pristup ukrajinskim televizijskim kanalima je blokiran, a davatelji internetskih usluga zamijenjeni ruskim.
Nestala aktivistica s Krima
11:24 Aktivistica za ljudska prava i medicinska sestra s Krima Irina Danilovič nestala je na putu kući s posla prije više od tjedan dana. CNN piše kako se vjeruje da su je pritvorile ruske vlasti, koje, kako navode, odbijaju reći gdje je. “Pretpostavljamo da je još uvijek u zatvoru”, rekao je odvjetnik Danilovičeve Aider Azamatov za CNN.
Svojim radom kao građanska novinarka, Danilovič je razotkrila probleme u zdravstvenom sustavu Krima, uključujući njegov odgovor na pandemiju koronavirusa. Pisala je za brojne ukrajinske medije i objavila svoje nalaze na Facebooku.
Njen otac je za novinsku stranicu Krym.Realii rekao da je njegova kći planirala otići kući javnim prijevozom 29. travnja ujutro, nakon što je završila smjenu u medicinskoj ustanovi u Koktebelu, na jugoistoku Krima. Nakon toga se, dodao je, prestala javljati na telefon.
Južna Osetija čeka ‘signal’ iz Moskve
11:17 Novi čelnik odmetnute gruzijske regije Južne Osetije u srijedu je rekao da treba pričekati signal iz Moskve prije održavanja referenduma o pridruženju Rusiji. Moskva je priznala nezavisnost Južne Osetije i obalne regije Abhazije nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. te im osigurala izdašnu financijsku pomoć, stanovnicima ponudila rusko državljanostvo te rasporedila svoje vojnike.
Alan Glagoev, koji je pobijedio predsjednika na odlasku Anatolija Bibilova na izborima održanim tijekom vikenda, za TASS je izjavio da bi Rusija trebala dati zeleno svijetlo za referendum o pridruženju Južne Osetije. “Ovo nije jednostran proces. Moramo razumjeti našeg strateškog partnera (Rusiju). Čim dobijemo signal, čim bude jasno da je kucnuo čas, mi ćemo zasigurno taj referendum održati”, rekao je Glagoev.
‘Harkiv je pod žestokom vatrom’
11:13 Harkiv je pod žestokom vatrom, a u regiji su u tijeku “žestoke bitke”, rekao je guverner Oleg Sinegubov. Također je kazao da su ruske trupe iza sebe ostavile “smrtonosne zamke” u regiji te je pozvao stanovnike da ostanu u skloništima, umjesto da “jure u oslobođena naselja”. “Neprijatelj je podmukao i čini sve da povrijedi što više civilnih Ukrajinaca”, rekao je na Telegramu.
Zbog uspješnih ofenzivnih operacija ukrajinskih postrojbi, oslobodili smo nekoliko obližnjih gradova od ruskih snaga, dodao je Synegubov. “Tako je neprijatelj bio otjeran još dalje od Harkiva, a okupatori su imali manje mogućnosti pucati na regionalni centar”, rekao je.
Pušlin: ‘Republika je rođena za pobjedu, a mi ćemo ostvariti svoje ciljeve’
11:07 Čelnik samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DPR) Denis Pušlin osvrnuo se danas na Telegramu na godišnjicu proglašenja neovisnosti. “Danas je nova faza u našim životima oslobađanje teritorija DPR-a unutar njenih ustavnih granica”, rekao je čelnik separatista pa dodao: “Kao i cijela povijest nastanka naše države, ova etapa nije laka. Ali Republika je rođena za pobjedu, a mi ćemo ostvariti svoje ciljeve. Ruski Donbas ove godine s posebnim osjećajem slavi ovaj praznik u statusu priznate države”.
Mađarska: EU još nema rješenje za naftne sankcije
10:50 Prijedlog Europske unije o naftnim sankcijama protiv Rusije uništio bi mađarsko gospodarstvo i ne nudi rješenje za ogromne probleme koje bi stvorio Mađarskoj, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Reuters prenosi kako je u videu na svojoj Facebook stranici rekao da nakon dosadašnjih razgovora Europska komisija nema rješenje, pa bi jedini način da se postigne dogovor o embargu na naftu bio da se primjenjuje na pomorske pošiljke nafte, a sve isporuke ruske nafte naftovodima bile bi u potpunosti izuzete.
Rusija odluku Litve da je proglasi počiniteljem terorizma naziva “provokacijom”
9:53 Odluka Litve da proglasi Rusiju “državom koja podržava i provodi terorizam” provokativna je i ekstremistička, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u srijedu u komentaru na ruskom radiju Sputnik.
“U zemljama koje usvajaju takve dokumente, deklaracije i izjave, poduzimaju takve ekstremističke korake – ne postoji drugi način da se to nazove. Sve su te zemlje članice NATO-a. Tijekom proteklih desetljeća više puta smo vidjeli nezakonite i agresivne postupke NATO-a, što je dovelo do velikog gubitka života”, rekla je Zaharova. “To treba tretirati upravo kao element provokacije, ekstremizma i političkog licemjerja”, dodala je.
Narudžbe ruskog plina preko ukrajinske tranzitne točke pale na nulu
9:41 Narudžbe za 11. svibnja za tranzit ruskog plina preko Ukrajine na ulaznoj točki Sohranovki pale su na nulu, pokazali su u srijedu podaci ukrajinskog operatora plinovoda, nakon najave Kijeva o zatvaranju toga dobavnog pravca. Ukrajina je u utorak priopćila da će obustaviti protok plina kroz tu tranzitnu točku preko koje je dopremana gotovo trećina plina iz Rusije u Europu preko Ukrajine, okrivljujući Moskvu za to i najavljujući da će tokove plina premjestiti negdje drugdje. Pri zaustavljanju isporuke ukrajinska tvrtka GTS kao razlog je navela “višu silu”.
No, Gazprom je jučer negirao razloge za proglašenje više sile u tranzitu plina od strane GTS operatera Ukrajine u odnosu na dio tranzitnih kapaciteta. Također su odbacili kao tehnički nemoguću ideju prijenosa padajućih količina na drugu rutu, prenosi Interfax. “Gazprom izjavljuje da nije dobio nikakvu potvrdu o okolnostima više sile, ne vidi nikakve prepreke za nastavak rada na prijašnji način”, rekao je čelnik Gazproma dodajući kako oni u potpunosti ispunjavaju svoje obveze prema europskim potrošačima plina.
Raketama gađan Slavjansk
9:29 Rakete su pogodile dva dijela grada Slavjanska u istočnoj Ukrajini, rekao je gradonačelnik Vadim Liak, a prenio je CNN. Prema njegovim riječima, zasad nisu zabilježene žrtve, a vlasti procjenjuju nastalu štetu.
‘Kijev prekida sve prilike za mir’
9:24 “Ukrajina je isključila sve mogućnosti za postizanje mira, zaustavljanje krvoprolića i izbjegavanje potpuno nepotrebnih žrtava”, izjavio je Rodion Miroshnik, veleposlanik samoproglašene Luhanske Narodne Republike u Rusiji u intervjuu za RIA Novosti.
Miroshnik je također kazao da je “bez uništavanja ili uklanjanja prijetnje od toksičnog ukrajinskog režima, postizanje održivog mira gotovo nemoguće.” Sada je teritorij Ukrajine pod vanjskim utjecajem i pod kontrolom Zapada, dodao je.
Ukrajinski borci blokirani u tvornici kod Rubižne?
9:15 Ruska novinska agencija RIA citira pomoćnika čečenskog čelnika Aptu Alaudinova koji tvrdi da su ostaci ukrajinskih vojnika protjerani iz grada Rubižne u Donbasu blokirani u tvornici Zarja.
“Svih ovih dana bili smo zauzeti blokiranjem tvornice Zarja. Imali smo zadatak da je očistimo s lijevog boka pogona od Zarje do Kudrjašovke od onih uporišta i točaka koji su tamo bili, kako ne bismo ostavili neprijatelja za sobom. Ovaj zadatak je već završen, naše snage i sredstva su praktički blokirali tvornicu”, kazao je.
Kijev: ‘Rusi su zabrinuti zbog mogućih ukrajinskih protunapada kod Harkiva’
9:02 Rusija je okupila oko 20 bataljunskih taktičkih skupina u Belgorodu, ruskom gradu uz ukrajinsku granicu, kazao je Vadim Denisenko, savjetnik u ukrajinskom ministarstvu unutarnjih poslova, za ukrajinsku televiziju. Tvrdi da su Rusi zabrinuti zbog mogućih ukrajinskih protunapada u regiji oko Harkiva.
Denisenko navodi kako bi ruske snage mogle izvesti novi napad u toj regiji.
Gradonačelnik Slovjanska: ‘Rakete su pogodile dvije lokacije u gradu’
8:45 Grad Slovjansk u istočnoj Ukrajini danas je raketiran, ustvrdio je gradonačelnik Vadim Ljah. Rakete su pogodile dvije lokacije u gradu, ali za sada nije zabilježeno da ima stradalih, naveo je gradonačelnik dodajući da graske vlasti procjenjuju štetu.
Slovjansk je jedan od glavnih ciljeva ruske ofenzive otkako su se povukli sa sjevera Ukrajine i usmjerili na zauzimanje Donbasa.
U jučerašnjem izvješću ukrajinska vojska je navela kako su se Rusi pokušali probiti kroz ukrajinsku obranu sjeverno od Slovjanska. Borbe u toj regiji traju već dva tjedna, ali prema izvješćima Zapada i Kijeva ruske snage su ostvarile minimalan napredak.
Analiza: ‘Ako Ukrajinci nastave napredovati kod Harkiva, propada ruska ofenziva na istoku’
8:10 Institut za proučavanje rata u najnovijem izvješću o stanju u Ukrajini, posebnu pažnju posvetio je najnovijim uspjesima ukrajinske vojske na području Harkiva, gdje su ruske snage mjestimično potisnute do same granice. Ukrajinska protuofenziva vjerojatno će spriječiti raspoređivanje ruskih trupa i resursa na druge smjerove napredovanja, gdje su borbe utihnule zbog uspješne ukrajinske obrane, vjeruju američki analitičari.
“Nadalje, protuofenziva će spriječiti rusko topništvo da gađa sjeveroistočna predgrađa Harkiva, te će potencijalno omogućiti ukrajinskim snagama da granatiranjem i daljnjim napadima ugroze rusko zaleđe. Ako ukrajinske snage budu u stanju nastaviti s protuofenzivom, ili se ruske snage nastave povlačiti s područja oko Harkiva, moguć je i prekid ruske ofenzivne operacije oko Izjuma”, navode iz Instituta.
Ukrajina prekida protok dijela ruskog plina koji ide kroz njezin teritorij
7:40 Ukrajina je rekla da će zaustaviti protok plina kroz jednu cjevovodnu tranzitnu točku, koja, kako kažu, isporučuje gotovo trećinu fosilnog goriva iz Rusije u Europu kroz Ukrajinu. To je prvi put da je Kijev prekinuo protok plina od početka rata i tvrde da je Rusija kriva što su to morali učiniti. Navode kako će tokove premjestiti negdje drugdje, javlja Reuters.
Od početka ruske invazije Ukrajina je i dalje bila glavna ruta za dotok ruskog plina u Europu. Tvrtka GTSOU, koja upravlja ukrajinskim cjevovodima, kazala je da će zaustaviti protok plina preko jednog cjevovoda tvrdeći da im na poslovanje utječe nešto što ne mogu kontrolirati.
Ruski Gazprom je rekao kako su ih Ukrajinci obavijestili o prekidu te navode kako je “tehnički nemoguće” prebaciti sav protok plina prema drugoj tranzitnoj točki koja se nalazi zapadnije, kao što je GTSOU predložio. Čelnik ukrajinske tvrtke Sergij Makogon kazao je Reutersu da su ruske snage počele preusmjeravati plin koji prolazi kroz Ukrajinu prema odcijepljenim regijama Donjeck i Lugansk na istoku, ali nije iznio dokaze za to.
Britanci: ‘Rusija bi mogla dominirati sjeverozapadnim Crnim morem’
7:21 Britansko ministarstvo obrane u najnovijem izvješću navodi kako bi Rusija mogla dominirati sjeverozapadnim dijelom Crnog mora ako utvrdi svoj položaj na Zmijskom otoku. Tamo se još uvijek vode borbe, a Rusija pokušava ojačati svoje trupe, navode Britanci.
“Ukrajina je uspješno pogodila rusku protuzračnu obranu i brodove za opskrbu s dronovima Bayraktar. Ruski brodovi za opskrbu imaju minimalnu zaštitu u zapadnom Crnom moru jer se ruska flota povukla nakon gubitka krstarice Moskva”, stoji u izvješću britanskog ministarstva.
“Rusija trenutno pokušava poslati dodatne snage na Zmijski otok i to Ukrajini otvara dodatne mogućnost za napade na ruske trupe i opremu. Ako Rusija učvrsti svoju poziciju na otoku sa strateškom protuzračnom obranom i krstarećim raketama za obalnu obranu, mogla bi dominirati sjeverozapadnim Crnim morem”, zaključuju.
SAD napravio prvi korak za odobrenje 40 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu
7:15 Američki Zastupnički dom jučer je izglasao 40 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu, što je prvi korak za odobrenje tih sredstava. Paket pomoći uključuje šest milijardi dolara za sigurnosnu pomoć, 8,7 milijardi dolara za nadopunjavanje već poslanih američkih vojnih zaliha, a 3,9 milijardi dolara je namijenjeno obavještajnoj pomoći. Predsjednik Joe Biden prvotno je zatražio 33 milijardi dolara pomoći.
Sada će o paketu pomoći glasati Gornji dom Kongresa Senat, a očekuje se da će biti odobren.
Finska i Švedska ovaj tjedan odlučuju o ulasku u NATO
7:05 Finska i Švedska bliže se odluci o njihovoj najvjerojatnijoj kandidaturi za članstvo u NATO-u, a službena se objava očekuje u narednim danima, potvrdila je jučer finska strana, prenosi AFP. U Finskoj, kao i Švedskoj, rat u Ukrajini je potpuno preokrenuo javno mnijenje koje je do ruske intervencije bilo podijeljeno.
Prema anketi javne televizije Yle, 76 posto Finaca podupire članstvo zemlje u NATO-u. Posljednjih nekoliko godina ta je potpora iznosila svega 20 do 30 posto. U Švedskoj, vladajući socijaldemokrati, čije bi zeleno svjetlo za pristupanje NATO-u osiguralo jasnu većinu u parlamentu, dali su do znanja da će svoju odluku obznaniti ove nedjelje, a tada će i Finska donijeti konačnu odluku.
Pristupanjem Finske bi se udvostručila kopnena granica između NATO-a i Rusije, na oko 2600 kilometara. Moskva je upozorila na “političke i vojne” posljedice tog čina, uključujući i raspoređivanje nuklearnog oružja uz Baltičko more.
Guterres posjetio ukrajinske izbjeglice u Moldaviji
6:58 Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres posjetio je jučer centar za izbjeglice iz Ukrajine tijekom posjeta Moldaviji. Guterres je u izjavi novinarima nakon posjeta pozvao na prekid rata. “Nemoguće je sresti izbjeglice i ne biti duboko dirnut njihovim pričama”, rekao je Guterres. Tragedija pokazuje da je “rat besmislena stvar i da se ovaj rat mora zaustaviti”, kazao je.
Guterres je također posjetio dom moldavske obitelji koja je primila izbjeglice i zahvalio im na njihovoj velikodušnosti. Sastao se i s moldavskom predsjednicom Maiom Sandu kojoj je izrazio zahvalnost za ogromnu velikodušnost i solidarnost koju su vlada i narod Moldavije iskazali prema onima koji bježe od rata u Ukrajini, rekao je glasnogovornik Farhan Haq.
Guterres je također pohvalio Moldaviju što je primila najviše ukrajinskih izbjeglica u odnosu na vlastito stanovništvo, kazao je glasnogovornik UN-a. Moldavija, zemlja od oko 2,5 milijuna stanovnika, od početka rata primila je više od 450.000 ukrajinskih izbjeglica.
Zelenski: ‘Ne treba stvarati moralni pritisak i očekivati pobjede na dnevnoj bazi’
6:46 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pohvalio je “nadljudsku snagu” ukrajinskih trupa u borbi protiv ruske vojske. “Zahvalan sam svim našim zaštitnicima koji uzvraćaju i pokazuju uistinu nadljudsku snagu”, rekao je Zelenski u sinoćnjem obraćanju, ističući da se Ukrajinci bore protiv “nekoć druge najjače vojske na svijetu”.
Zelenski je apelirao na Ukrajince oko širenja euforije ili “pretjeranih emocija”. “Nema potrebe stvarati ozračje pretjeranog moralnog pritiska i očekivati pobjede na tjednoj, pa i dnevnoj bazi”, ustvrdio je.
Osvrnuo se na jučerašnja izvješća vojnog vodstva o vraćanju pod ukrajinski nadzor dijela teritorija u blizini grada Harkiva na istoku Ukrajine. Ukrajinske snage “postupno” protjeruju okupatore iz te regije, kazao je Zelenski. “Oružane snage Ukrajine čine sve da oslobode našu zemlju i naš narod”, istaknuo je i dodao: “Svi naši gradovi bit će oslobođeni – Herson, Melitopolj, Berdjansk, Mariupolj i svi drugi.”