Uživo. Diverzanti koji su izveli napad u Rusiji: 'Imali smo podršku Kijeva'. SAD šalje oružje koje još nije viđeno na bojištu
Pratimo 373. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 373. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Ukrajina: Opcija povlačenja iz Bahmuta je na stolu
- Šire se navodne snimke ukrajinskih vojnika iz Bahmuta koji tvrde da su okruženi
- Institut za rat: I dalje je malo vjerojatno da će Kremlj koristiti nuklearno oružje
- Ukrajinci: ‘Rusi raznijeli vitalni most prema Bahmutu’
- SAD priprema vojnu pomoć od 400 milijuna dolara
- Ukrajinci tvrde da su u Donjecku oborili ruski borbeni avion
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Sastali se Biden i Scholz
- Američki predsjednik Joe Biden i njemački kancelar Olaf Scholz održali su danas sastanak u Bijeloj kući. Obojica čelnika su na sastanku pohvalila međusobnu potporu Ukrajini, pišu američki mediji. “Pojačali ste i pružili ključnu vojnu potporu i znate, rekao bih da je osim vaše vojne potpore duboka bila i moralna potpora koju ste dali Ukrajincima bila duboka. Potaknuli ste i povijesne promjene kod kuće – povećanje potrošnje za obranu i diverzifikaciju od ruskih izvora energije – znam da vam to nije bilo lako, vrlo teško”, rekao je Biden Scholzu, prenosi CNN. “Kao NATO saveznici, činimo savez jačim i sposobnijim”, dodao je.
“Ovo je vrlo, vrlo važna godina zbog vrlo opasne prijetnje miru koja dolazi od ruske invazije na Ukrajinu, i stvarno je važno da smo djelovali zajedno, da smo se organizirali zajedno i da smo učinili izvedivim da možemo dati potrebnu potporu Ukrajini sve ovo vrijeme”, rekao je s druge stane njemački kancelar.
Američki državni odvjetnik nenajavljeno došao u Ukrajinu
- Glavni državni odvjetnik Merrick Garland danas je došao u nenajavljeni posjet Ukrajini. Kako je rekao sastanak nije bio najavljivan iz sigurnosnih razloga. Garland je otputovao u Lavov u Ukrajini na poziv ukrajinskog glavnog tužitelja, izvještavaju dužnosnici iz USA Today. “Glavni državni odvjetnik održao je nekoliko sastanaka i ponovno potvrdio našu odlučnost da Rusiju smatramo odgovornom za zločine počinjene u njezinoj nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji na njezinog suverenog susjeda”, rekli su dužnosnici ministarstva pravosuđa, izvještava USA Today.
Vođa ekipe koja je izvela napad u Rusiji: Imali smo podršku Ukrajine
- Denis Nikitin, vođa krajnje desne skupine koja je inače povezana s neonacistima, rekao je kako je Ukrajina dala prešutnu potporu napadu na jugu Rusije koji je izvela njegova ekipa. Za Financial Times rekao je da je ruski dobrovoljački korpus napao Brjansk kako bi podsjetio Ruse da ne trebaju trpjeti “tuđi rat koji izvršava tuđu volju”.
Ukrajina je zanijekala bilo kakvo odobrenje za napad, optužujući Moskvu da ga je organizirala, dok je Moskva iskoristila incident kako bi pokušala poduprijeti vlastiti ratni narativ da Zapad podržava “teroriste”.
SAD šalje veliku pošiljku pomoći Ukrajini
- SAD će poslati 333 milijuna funti (oko 377 milijuna eura) vojne pomoći Ukrajini, potvrdio je državni tajnik Anthony Blinken. Rekao je da će paket, koji uključuje municiju i tip vozila koji može postavljati mostove preko rijeka i gudura, biti otpremljen na liniju fronta. Dodatno streljivo šalje se prije početka proljetne ofenzive, prenosi agencija Reuters. “Lansirni mostovi bitni su za kombinirane vojne operacije. Oni omogućuju oklopnim vozilima da prijeđu uske rijeke i rovove, zapreke koje mogu usporavati kretanje cijele vojne snage”, objasnio je Jack Watling, stručnjak s insituta Royal United Services Institute u Londonu. “Mostovi su kritični za ofenzivne operacije i pokazuju da SAD priprema Ukrajinu da vrati okupirani teritorij”, rekao je Watling.
EU će uvesti sankcije Kini ako naoruža Rusiju
- EU će uvesti sankcije Kini ako naoruža Rusiju, rekao je visoki dužnosnik Europske unije. Kina je, podsjetimo, zanijekala bilo kakvu namjeru slanja oružja Rusiji, ali zabrinutost je podignuta među zapadnim saveznicima Ukrajine, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza. Jučer je upozorio Peking da ne pruža takvu pomoć Moskvi, rekavši: “Nemojte isporučivati nikakvo oružje agresorskoj Rusiji”.
Gotovo 10.000 Rusa javilo se na ukrajinski hotline
- Gotovo 10.000 ruskih vojnika kontaktiralo je ukrajinski hotline za pomoć pri predaji od rujna, rekli su u ukrajinskom Koordinacijskom stožeru za postupanje s ratnim zarobljenicima (CHTPW). Projekt 24/7 pod nazivom “Želim živjeti” omogućuje neprijateljskim borcima da kontaktiraju operatera putem telefona ili chatbota i budu prebačeni u logor za ratne zarobljenike.
Izvješće koje je objavio CHTPW navodi da je više od 14 milijuna ljudi posjetilo web stranicu, a od njih je 84 posto iz Rusije. “Osim ruske vojske, njihova rodbina i voljeni kontaktiraju vruću liniju”, napisala je agencija na Telegramu. “Često mobilizirani Rusi koji su u Ukrajinu stigli kao dio okupacijske vojske nemaju pristup internetu.”
Policija i civili ozlijeđeni u Hersonu
- Dva policajca i tri civila ozlijeđeni su nakon što su se našli pod vatrom u regiji Kherson u južnoj Ukrajini, rekli su tamošnji službenici. Hersonska policija objavila je fotografije oštećenih vozila. Ukrajinci su u objavi na Facebooku rekli da su naselja pod “konstantnom neprijateljskom vatrom”, dodajući da ruska vojska koristi “sve vrste oružja protiv civila”. U svom izvješću, rekli su da su policija i automobil u kojem su bili volonteri napadnuti u selu Zmijvka u okrugu Berislav. “Policija je po dolasku na mjesto događaja izvijestila da je na njih i još jedan automobil otvorena žestoka vatra – projektil je direktno pogodio automobil”, napisali su. Snage su priopćile kako su ukrajinski vojnici otišli pomoći ranjenima, a volonteri su prebačeni u bolnicu s teškim ozljedama.
Trgovina EU-a s Rusijom jako se smanjila zbog rata u Ukrajini
- Trgovina između Europske unije i Rusije znatno je pala nakon nekoliko krugova sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu, po podacima Eurostata objavljenima u petak. Ruski udio u uvozu iz zemalja izvan EU-a smanjio se s 9,5 na 4,3 posto od veljače 2022. do prosinca 2022. godine. U istom tom razdoblju, ruski udio u izvozu EU-a u treće zemlje smanjio se s četiri na dva posto. Vrijednost uvoza iz Rusije u Europsku uniju smanjila se za 53 posto od ruske invazije, s 21,8 milijardi eura prošlog ožujka na 10,3 milijardi u prosincu, po podacima Eurostata. To je pridonijelo smanjenju trgovinskog deficita s Rusijom, koji se pao s 18,2 milijardi eura u ožujku 2022. na šest milijardi u prosincu 2022. Eurostat je istaknuo da su gospodarske posljedice sankcija “osobito vidljive zadnjih mjeseci”. Ruski udio u uvozu ugljena u Europsku uniju smanjio se s 45 posto 2021. na 22 posto 2022., a nafte s 28 na 21 posto. Kad je riječ o željezu i čeliku, uvoz se smanjio sa 16 na 10 posto. Sve tri skupine robe pod europskim su sankcijama. Udio ruskog prirodnog plina u europskom uvozu smanjio se s 36 na 21 posto.
Ukrajinci tvrde da su u Donjecku oborili ruski borbeni avion
- Ukrajinske zračne snage priopćile su u petak da su oborile ruski borbeni zrakoplov u istočnoj regiji Donjecka. Ruski državni mediji također izvještavaju o incidentu, ne navodeći model zrakoplova ili kome pripada. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je u objavi na svom službenom Telegram kanalu tvrdilo da je ruski lovac-bombarder Su-34 oboren u blizini grada Jenakijeve, u Donjeckoj oblasti. Jenakijeve se nalazi oko 50 kilometara od grada Donjecka, unutar teritorija pod kontrolom ruskih snaga, piše CNN.
“Zrakoplov je oboren iznad grada. Sklonite se s ulica. Istražujemo situaciju”, rekao je u petak gradonačelnik Jenakijeve Roman Hramenkov na svom službenom Telegramu. Na fotografiji koju je objavio gradonačelnik vidi se crni dim koji se diže u blizini nekoliko zgrada u gradu. Kasnije je Hramenkov rekao da je posjetio mjesto pada zrakoplova, zajedno s predstavnicima policije i hitne službe.
Rekao je da trenutačno zatopljenje onemogućuje pristup srušenom zrakoplovu, prenosi RIA Novosti. “Avion se srušio, ima dima, gori. Mogli smo vidjeti dva pilota koji su se katapultirali padobranima”, rekao je gradonačelnik televiziji, a prenosi RIA Novosti. “Nitko na tlu nije ozlijeđen jer je mjesto nesreće farma. Vlasnik farme kaže da se avion srušio u polje ili u šumu. Oslanjamo se na njegove izjave. Nitko u selu ili gradu nije stradao”, rekao je Hramenkov.
Njemačka preuzima ključnu ulogu u isporuci oružja
- Ukrajinski veleposlanik Oleksij Makejiev u Berlinu rekao je da Njemačka preuzima veću vodeću ulogu u organiziranju isporuka oružja i da je prestala tražiti, kako kaže, “izgovore za izbjegavanje slanja oružja”. U siječnju je Berlin pristao poslati svoje tenkove Leopard nakon što je oklijevao poslati oružje u strahu da bi time mogao eskalirati sukob.
“Ono što se promijenilo u posljednjih nekoliko mjeseci jest da ne razgovaramo samo o dnevnom rasporedu, već strateški planiramo što je potrebno i što se može isporučiti”, rekao je ukrajinski veleposlanik Makejiev Reutersu. Izaslanik je rekao da su Kijevu najpotrebniji vojni sustavi protuzračne obrane, borbeni tenkovi, topništvo i streljivo.
Šmihal: ‘Proizvodimo dovoljno energije’
- Ukrajina uspijeva proizvesti onoliko energije koliko joj je potrebno, unatoč velikoj šteti koju su prouzročili ruski napadi na njezinu energetsku mrežu, rekao je u petak premijer Denih Šmihal. Premijer Šmihal je na konferenciji za novinare rekao da je nešto više od godinu dana nakon ruske invazije, između 40 i 50 posto ukrajinskog energetskog sustava bilo oštećeno tijekom valova raketnih napada i napada bespilotnim letjelicama tijekom zime.
Iako su milijuni ljudi povremeno ostajali bez struje, Ukrajina je brzo izvršila popravke, dijelom uz pomoć opreme koju su osigurali njezini saveznici. “Ukrajina za sada ima proizvodne i mrežne kapacitete. Sljedeći korak je osigurati mrežnu infrastrukturu za sljedeću sezonu”, rekao je Šmihal. Mjere će uključivati izgradnju betonskih i podzemnih skloništa kako bi se od potencijalnih novih napada zaštitili objekti za proizvodnju električne energije i distribucijske mreže.
Razgovarali Blinken i Kuleba
- Američki državni tajnik Antony Blinken danas je telefonski razgovarao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova, Dmitrom Kulebom. Razgovarali su o Blinkenovom “kratkom” razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom jučer u New Dehliju. Blinkenov razgovor s Kulebom potvrdio je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price. “Blinken je Kulebi naglasio “trajnu podršku SAD-a Ukrajini dok se brani od brutalnih napada Rusije”, dodao je Price.
Raste broj mrtvih u nedavnom napadu na Zaporožje
- Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na regiju Zaporožje u Ukrajini danas se popeo na pet. Napad na stambenu zgradu dogodio se u četvrtak, 2. ožujka. Isprva se mislilo da su četiri osobe poginule u napadima, ali policija u regiji potvrdila je da je rano u petak pronađeno još jedno tijelo. Do 8 sati ujutro po lokalnom vremenu, službeno je navedeno da je osam ljudi ozlijeđeno, a 10 se smatra nestalima. Spasioci su isprva rekli da je 11 ljudi – uključujući i trudnicu – spašeno iz zgrade, a kasnije je utvrđeno da ukupno evakuirano 20 ljudi.
Putin naložio ruskom Vijeću sigurnosti da ‘pooštri antiterorističke mjere’
- Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak svom Vijeću sigurnosti da moraju razgovarati o dodatnim “protuterorističkim mjerama” za zaštitu objekata pod kontrolom tijela za provođenje zakona. Putin je u četvrtak rekao da je Rusija bila pogođena “terorističkim napadom” u južnoj regiji Brjansk, koja graniči s Ukrajinom, i obećao da će razbiti diverzantsku skupinu koja je pucala na civile. Ukrajina je optužila Rusiju za lažnu “provokaciju”.
Putin je također potpisao dekret koji omogućuje ruskoj državi da suspendira direktore i dioničare svih tvrtki koje ne ispunjavaju ugovore o državnoj obrani pod uvjetima vojnog stanja. Nova uredba odnosila bi se na tvrtke koje “krše svoje obveze prema državnom ugovoru, uključujući nepoduzimanje mjera za jamčenje isporuke proizvodnje”, izvještava Reuters. Uredba bi omogućila ministarstvu industrije da imenuje novog vanjskog upravitelja koji bi preuzeo vođenje takvih tvrtki.
Upitan ranije danas može li se uvesti izvanredno stanje u određenim regijama Rusije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je to mogućnost i ovlast predsjednika, ali nije rekao je li Putin planirao takav potez.
Rusija bijesni jer je Srbija isporučila rakete Ukrajini
- Moskva je izrazila “najveću zabrinutost” nakon izvješća da je njezin saveznik Srbija isporučila tisuće raketa Ukrajini. Prema izvješćima, srpska državna tvornica oružja nedavno je isporučila 3.500 projektila Ukrajini preko Turske i Slovačke. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je da Moskva “prati ovu priču” i da je mogućnost da Srbija naoruža Ukrajinu “ozbiljno pitanje” za srpsko-ruske odnose.
Srbijanski ministar obrane Miloš Vučević zanijekao je da su izvezli projektile u Ukrajinu, iako je sugerirao da su tamo mogli stići preko treće strane. “Ako privatne tvrtke kupuju oružje na tržištima trećih država i onda ga prodaju drugim tvrtkama u drugim zemljama, to nije pitanje za Srbiju, to je međunarodna trgovina”, rekao je.
Srbija je bila jedan od najbližih saveznika Moskve u Europi, a odbila je uvesti sankcije Moskvi zbog invazije.
Ukrajina naređuje obveznu evakuaciju obitelji iz Kupjanska
- Ukrajina je naredila obveznu evakuaciju obitelji i ranjivih stanovnika iz Kupjanska i susjednih sjeveroistočnih teritorija, zbog straha da će ruske snage ponovno zauzeti taj istočni grad i željezničko čvorište. Ruske trupe povukle su se iz ključnih gradova u sjeveroistočnoj regiji Harkov, uključujući Kupiansk, a Ukrajina ga je ponovno zauzela prošlog rujna.
Regionalna vojna uprava u Harkovu rekla je u priopćenju objavljenom na svojoj web stranici u četvrtak navečer: “U naselju Kupjansk započela je obavezna evakuacija obitelji s djecom i slabo pokretnih stanovnika”.
Nalog za evakuaciju uslijedio je zbog “nestabilne sigurnosne situacije” uzrokovane ruskim “konstantnim” granatiranjem grada i njegove okolice, rečeno je. Evakuiranima bit će pružena pomoć, uključujući smještaj, hrana, humanitarna pomoć i medicinska podrška, dodaje se.
Lavrov opužio SAD za licemjerje
- Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, optužio je Sjedinjene Države za licemjerje nakon što je Antony Blinken, američki državni tajnik, rekao da se Rusiji ne može dopustiti da nekažnjeno ratuje u Ukrajini, tijekom sigurnosnog foruma kojem su prisustvovali u petak u New Delhiju. Najviši diplomati iz Moskve i Washingtona nazočili su skupu ministara vanjskih poslova Grupe 20 koji su se okupili u glavnom gradu Indije ranije ovog tjedna, te su se osobno sastali prvi put otkako su ruske snage napale Ukrajinu prije godinu dana.
“Ako nekažnjeno dopustimo Rusiji da radi ono što radi u Ukrajini, onda je to poruka potencijalnim agresorima posvuda u svijetu da bi se i oni mogli izvući”, rekao je Blinken na forumu o strateškim poslovima Raisina Dialogue.
Govoreći na istom forumu o strateškim pitanjima nakon Blinkena, Lavrov je rekao da je riječ o “dvostrukim standardima”, ako se u pitanje dovodi rusko djelovanje u Ukrajini, kada Sjedinjene Države navode “prijetnju svojim nacionalnim interesima” kako bi opravdale vojnu intervenciju u raznim dijelovima svijeta, uključujući rat u Iraku, zračne napade na Libiju i bombardiranje Jugoslavije tijekom sukoba na Kosovu 1999. godine.
Lavrov je također rekao da bi pitanje kada će Rusija pregovarati o okončanju rata trebalo postaviti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. “Svi se pitaju kada će Rusija pregovarati, a Zapad neprestano govori da još nije vrijeme za pregovore jer Ukrajina mora pobijediti na bojnom polju prije bilo kakvih pregovora”, rekao je.
Njemačka ne želi poslati švicarske Leoparde 2 Ukrajini
- Njemačka neće poslati švicarske borbene tenkove Leopard 2 dalje u Ukrajinu, ako ih Bern pristane poslati Berlinu, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane. Upitan na redovnoj konferenciji za novinare kako Berlin to može jamčiti, njemački glasnogovornik je rekao: “Postoje postojeći i ocijenjeni ugovorni propisi”.
Švicarsko ministarstvo obrane ranije je potvrdilo da je primilo zahtjev od svojih njemačkih kolega da se tvrtki Rheinmetall AG dopusti kupnja nekih od švicarskih tenkova Leopard 2 koji su stavljeni van upotrebe. U zahtjevu se navodi da tenkovi neće biti poslani u Ukrajinu, već će se koristiti za popunjavanje rupa nastalih primopredajom Leoparda 2 od strane Njemačke i saveznika NATO-a i EU, prema glasnogovorniku ministarstva.
Moskva obećava mjere kako bi suzbila ‘terorističke napade’ unutar svog teritorija
- Rusija je obećala akciju i mjere kako bi spriječila daljnje upade na njezin teritorij, ne navodeći što bi te akcije mogle uključivati. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima: “Naravno, jučerašnji teroristički napad bit će istražen i poduzet će se mjere za sprječavanje sličnih događaja u budućnosti.”
Ukrajinski ministar obrane je uvjeren da će Zapad poslati borbene zrakoplove
- Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je kako je “uvjeren” da će zapadne zemlje isporučiti borbene zrakoplove Ukrajini unatoč otporu nekih saveznika, navodi se u intervjuu objavljenom u petak u njemačkom listu Bild. Reznikov je uvjeren da će Ukrajina dobiti “dva do tri različita tipa borbenih zrakoplova”, dodajući da će “to ovisiti o inženjerima, aerodromima, održavanju i rezervnim dijelovima.”
Rekao je kako vjeruje da će postojati “takozvana koalicija borbenih zrakoplova”, kao što je slučaj s isporukom tenkova Leopard 2 od zapadnih saveznika. Reznikov smatra da zapadne zemlje u početku neće odobriti isporuku borbenih zrakoplova, povlačeći paralele s isporukom borbenih tenkova Leopard 2, na što Njemačka isprva nije pristala. Zapadni saveznici signalizirali su Kijevu da su spremni započeti s obukom pilota na borbenim zrakoplovima i razumiju da su borbeni zrakoplovi sljedeći korak u jačanju ukrajinskog sustava protuzračne obrane, navodi Bild.
Kremlj upozorava Zapad uoči sastanka Bidena i Scholza
- Kremlj je u petak upozorio zapadne zemlje da ne dostavljaju više oružja Ukrajini. Upozorenje stiže uoči sastanka ključnih zagovornika Kijeva, predsjednika Joea Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza u Washingtonu. “Isporuke oružja predstavljaju značajno opterećenje za gospodarstva tih zemalja i negativno utječu na dobrobit građana tih zemalja, uključujući Njemačku. Očito je da će to produljiti sukob i imati tužne posljedice za ukrajinski narod”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Jedna ubijena osoba u Hersonu
- Volodimir Litvinov, šef uprave okruga Berislav u Hersonu, izvijestio je na svom Telegram kanalu da je vozač traktora ubijen u ruskom granatiranju tog područja. “Rusi su pucali na vozača traktora u blizini sela Tomarine u teritorijalnoj zajednici Berislav. Unesrećenog 33-godišnjaka vojska je odvezla u najbližu zdravstvenu ustanovu. Međutim, liječnici nisu mogli učiniti ništa osim proglasiti njegovu smrt. Ozljede zadobivene uslijed ruskog granatiranja pokazale su se preteškima”, piše Litvinov.
Rusi tvrde da Ukrajinci granatiraju Zaporožje
- Vladimir Rogov, ruski opunomoćenik koji djeluje u okupiranoj regiji Zaporožje, tvrdi na Telegramu da ukrajinske snage granatiraju Enerhodar, grad koji se nalazi pored nuklearne elektrane Zaporožje (ZNPP). “U gradu se čuju eksplozije. Prema preliminarnim informacijama, ukrajinske snage gađale su ga teškim topništvom NATO-a. Zvukove dolaza (najmanje sedam) najglasnije su čuli građani na području industrijske zone, koja se nalazi nedaleko od ZNPP-a”, piše Rogov.
Ruska državna novinska agencija Tass također izvješćuje o vojnoj akciji u ZNPP-u, navodeći da su “djelatnici sigurnosnih agencija Ruske Federacije bili izloženi ciljanoj vatri na liniji dodira kada su se susreli s inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju koji su se rotirali u ZNPP-u”.
Bjelorusija osudila nobelovca Bialiatskog na 10 godina zatvora
- Bjelorusija je u petak osudila aktivista Alesa Bialiackog, dobitnika Nobelove nagrade i osnivača najistaknutije grupe za ljudska prava u zemlji, na desetogodišnju zatvorsku kaznu. Bialiacki je bio na optuženičkoj klupi s dvojicom saveznika nakon što su zatvoreni nakon povijesnih demonstracija protiv osporavanog reizbora bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka 2020. godine.
Optuženi su za krijumčarenje gotovine u Bjelorusiju kako bi navodno financirali oporbene aktivnosti i kako bi navodno financirali skupinu za ljudska prava Viasna, što na bjeloruskom znači Proljeće. Tu grupu je Bialiacki osnovao 1996. godine. Viasna je potvrdila da je Bialickom izrečena kazna od 10 godina, dok je suoptuženi Valentin Stefanovič dobio devet godina zatvora, a Vladimir Labkovič osuđen je na sedam.
Ukrajina tvrdi da je odbila 85 napada u Bahmutu
- Ukrajinske snage odbile su više od 85 napada u pet glavnih sektora bojišnice u Bahmutu, rekao je u petak Glavni stožer ukrajinske vojske. “Borbe se u Bahmutu vode 24 sata dnevno. Situacija je kritična”, rekao je Volodimir Nazarenko, zamjenik zapovjednika Nacionalne garde Ukrajine, za ukrajinski NV Radio. Moskva smatra Bahmut ključnim za preuzimanje kontrole nad industrijskom regijom Donbasa, a grad je postao jedna od najkrvavijih bitaka u ratu.
Podoljak ponovno demantira napade na ruskom teritoriju
- Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, ponovno je demantirao da je Ukrajina organizirala bilo kakve napade na ruskom teritoriju. “Eksplozije na kritičnim objektima, neidentificirane bespilotne letjelice koje napadaju regije Ruske Federacije, sukobi bandi, partizani koji napadaju naseljena mjesta – sve su to izravne posljedice gubitka kontrole unutar Ruske Federacije. I posljedice rata. Ukrajina nije uključena u unutarnje sukobe u Ruskoj Federaciji”, piše Podoljak.
Zapovjednik: ‘Jedinici bespilotnih letjelica naređeno je da napusti Bahmut’
- Ukrajinskoj izviđačkoj jedinici opremljenoj bespilotnim letjelicama, koja ima svoje sjedište u Bahmutu, naređeno je da napusti opkoljeni istočni grad, rekao je njezin zapovjednik Robertu Brovdi, u videu objavljenom u petak na Telegramu.
“Usred noći jedinica Madiar Birds primila je borbenu zapovijed da odmah napusti Bahmut prema novom mjestu borbenih operacija”, rekao je zapovjednik Brovdi. Ruske snage napredovale su prema Bahmutu tijekom proteklih nekoliko dana nakon mjeseci intenzivnog granatiranja i borbi oko razorenog grada, koji se nalazi prema sjeveroistoku regije Donjecka i koji je već mjesecima meta Moskve.
Blinken: ‘Rusija mora biti kažnjena za rat u Ukrajini’
- “Rusiji se ne može dopustiti da ratuje nekažnjeno”, rekao je u petak američki državni tajnik Antony Blinken nakon sastanka s kolegama iz Indije, Japana i Australije u New Delhiju. Takozvana skupina Quad je u izjavi objavljenoj nakon sastanka također rekla da je uporaba ili prijetnja uporabom nuklearnog oružja u Ukrajini “nedopustiva”.
Krajem prošlog mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin suspendirao je značajan sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja i zaprijetio da će nastaviti s nuklearnim pokusima. “Ako nekažnjeno dopustimo Rusiji da radi ono što radi u Ukrajini, onda je to poruka potencijalnim agresorima posvuda da bi se i oni mogli izvući”, rekao je Blinken na forumu u Indiji na kojem su također sudjelovali Quad ministri.
Ukrajina kaže da je Rusija do sada izgubila 151.000 vojnika u ratu
- Ukrajinske oružane snage objavile su dnevne podatke o procijenjenim ruskim gubicima u sukobu. Od 24. veljače 2022. godine do danas Ukrajina tvrdi da je poginulo 151.370 ruskih vojnika. Procjenjuje se da je od njih 765 ubijeno u posljednja 24 sata.
Загальні бойові втрати противника з 24.02.22 по 03.03.23 орієнтовно склали / The total combat losses of the enemy from 24.02.22 to 03.03.23 were approximately: pic.twitter.com/Hz2c89DhM5
— Генеральний штаб ЗСУ (@GeneralStaffUA) March 3, 2023
Šire se navodne snimke ukrajinskih vojnika iz Bahmuta
- Društevnim mrežama počele su se širiti snimke, navodno snimljene u Bahmutu, u kojima tvrde da su okruženi i da im nedostaje streljiva. “Ovdje sam s dečkima, ovo je sve što nam je ostalo od municije. Okruženi smo sa svi strana i sada čekamo. Ne možemo više. Ali, sve će biti u redu. Doći ću kući i poljubiti vas. Volim vas”, govori jedan od vojnika u videu.
Situation in Bakhmut /03/03/2023 (Ukranian POV by Magyar)
retreating ? #Bakhmut #Artiomsk #UkraineWar pic.twitter.com/IQzXrJCXAw— Αλωπεκή 🇬🇷☦️♂♐ (@alopeki) March 3, 2023
Prigožin tvrdi da je ukrajinski Bahmut praktički opkoljen
- Jevgenij Prigožin, osnivač ruskih plaćeničkih snaga Wagner, rekao je u videu objavljenom u petak da je ukrajinski grad Bahmut “praktički okružen” ruskim snagama i da su snage Kijeva imale pristup samo jednom izlazu. Prigožin je u videu pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da povuče svoje snage iz grada koji Wagner mjesecima pokušava zauzeti.
Njemačka traži od Švicarske da joj proda tenkove Leopard II
- Njemačka je zatražila od Švicarske da joj proda neke od svojih tenkova Leopard II, izvijestio je u petak švicarski list Blick, što je dogovor koji bi Berlinu mogao omogućiti povećanje vojne pomoći Ukrajini. Njemačka želi da Švicarska proda neke od tenkova natrag proizvođaču Rheinmetall, pišu novine, što bi omogućilo tvrtki da popuni rupe u naoružanju članica Europske unije i NATO-a.
Njemačka, Poljska, Portugal, Finska i Švedska su među zemljama koje šalju tenkove Leopard da pomognu Ukrajini u obrani od ruskog napada, stvarajući rupe u vlastitim arsenalima. Njemački ministar obrane Boris Pistorius i ministar gospodarstva Robert Habeck o projektu su pismom obavijestili švicarsku ministricu obrane Violu Amherd, navodi list.
Lavrov: ‘Nećemo dopustiti Zapadu da ponovno raznese plinovode’
- Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u petak da Rusija “neće dopustiti Zapadu da ponovno raznese plinovode” i rekao da se Moskva više neće oslanjati na Zapad kao energetskog partnera. Reuters javlja kako je Lavrov govorio na događaju u Indiji dan nakon sudjelovanja na sastanku ministara vanjskih poslova G20. Rusija je tvrdila da zapadne sile stoje iza podvodnih eksplozija u plinovodima Sjevernog toka prošlog rujna i opetovano je inzistirala da bi trebala biti uključena u bilo kakvu istragu incidenta.
Amerikanci uhićeni zbog navodnog slanja zrakoplovne tehnologije Rusiji
- Dvojica Amerikanaca uhićena su u četvrtak u Kansas Cityju zbog navodne sheme slanja zrakoplovne tehnologije u Rusiju, čime su prekršili američka pravila o kontroli izvoza. Cyril Buyanovsky, 59, i Douglas Robertson, 55, optuženi su za zaobilaženje američkih zakona o izvozu prodajom avionike kupcima diljem svijeta, koji upravljaju zrakoplovima ruske proizvodnje, navodi se u optužnici na Okružnom sudu SAD-a u Kansasu.
Dvojica muškaraca popravljali su i isporučivali avionske dijelove iz svoje tvrtke, KanRus Trading Company, podnoseći lažne podatke o izvozu, kao što je lažna faktura koja je Njemačku prikazivala kao krajnje odredište popravljene opreme. Optuženi se terete za urotu, izvoz kontrolirane robe bez dozvole, krivotvorenje i nepodnošenje podataka o izvozu te krijumčarenje robe protivno američkom zakonu. Ako budu osuđeni, prijeti im do 20 godina zatvora za svaku točku krijumčarenja, navodi CNN.
Njemačka i SAD nemaju dokaze da Kina šalje oružje Rusiji
- Iz Washingtona i Berlina su potvrdili kako do sada nisu vidjeli dokaze da je Kina opskrbila Rusiju oružjem. No, američki dužnosnici kažu da “pomno prate situaciju”. Njemačka, koja obično zauzima mnogo blaži stav prema Kini od Sjedinjenih Država, budući da im je Kina jedan od glavnih trgovinskih partnera, sugerirala je da bi Kina mogla odigrati ulogu u uspostavljanju mira.
Drugi visoki američki dužnosnik umanjio je značaj sugestija o velikim napetostima između Washingtona i Berlina. “Naš odnos je čvrst. Sutrašnji sastanak uvelike će se fokusirati na ono što radimo zajedno u svrhu potpore Ukrajini – znak dobrih temelja na kojima se odnos i dalje održava”, rekao je dužnosnik, piše Sky News.
Ministri: ‘Putinove nuklearne prijetnje su nedopustive’
- Ministri iz Australije, Indije, Japana i SAD-a rekli su danas da ponovne prijetnje Vladimira Putina nuklearnim ratom nisu prihvatljive. U priopćenju Indo-pacifičkog bloka nakon sastanka u New Delhiju spominju se i napetosti u Južnom kineskom moru. Rečeno je da postoji zabrinutost oko “militarizacije” spornih teritorija.
“Snažno podupiremo načela slobode, vladavine prava, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, mirnog rješavanja sporova bez pribjegavanja prijetnji ili uporabi sile te slobode plovidbe i preleta”, poručili su iz Quad grupe. U priopćenju se dodaje da se ministri “suprotstavljaju bilo kakvom jednostranom pokušaju promjene statusa quo, što je sve ključno za mir, stabilnost i prosperitet indo-pacifičke regije i šire”.
Borrell: ‘Vidim mali napredak u razgovorima SAD-a s Rusijom’
- Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, rekao je u petak da je primijetio “mali napredak” u diplomaciji s Moskvom nakon sastanka Grupe 20, na kojem su održani rijetki razgovori između SAD i Rusije. Antony Blinken, američki državni tajnik, u četvrtak se nakratko sastao sa Sergejem Lavrovom, ruskim ministrom vanjskih poslova, na sastanku u New Delhiju, pri čemu je glavni američki diplomat, prema njegovim tvrdnjama, pritiskao Moskvu zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Borrell je primijetio da je Lavrov ostao u prostoriji dok su zapadne nacije kritizirale Rusiju, za razliku od posljednjeg sastanka ministara vanjskih poslova G20 na Baliju prošle godine, kada je izjurio van. “Barem je ovaj put ostao i slušao. Ovo je mali napredak, ali je važan napredak. Mislim da je to bolje nego ništa”, rekao je Borrell.
“Grupa 20 više nije gospodarski forum i postala je platforma za raspravu o geopolitičkim pitanjima”, dodao je Borrell. Njegove izjave potaknuo je rusko-ukrajinski rat koji je dominirao dvama nedavnim sastancima ministara vanjskih poslova i financija G20 u Indiji.
Zaharova: ‘Blinken nije spomenuo slučaj zatočenog američkog državljanina’
- Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u petak je izjavila da američki državni tajnik Antony Blinken tijekom sastanka s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom nije pokrenuo pitanje američkog državljanina zatočenog u Rusiji. Blinken je u četvrtak rekao da je vršio pritisak na Lavrova u vezi s pritvaranjem Paula Whelana i američkom ponudom za njegovo oslobađanje tijekom sastanka na marginama sastanka ministara vanjskih poslova G20 u New Delhiju.
No, u petak je glasnogovornica Zaharova izjavila: “Ispostavilo se da američki državni tajnik to nije ni spomenuo”, misleći na Whelanov slučaj. “Sve što je State Department jučer rekao, o tome da je Blinken izrazio zabrinutost zbog situacije oko američkog građanina, je laž. Nevjerojatno ponašanje američke administracije”, rekla je.
Whelana, bivšeg američkog marinca, uhitile su ruske vlasti u Moskvi još u prosincu 2018. godine jer su ga optužile za uključenost u obavještajnu operaciju. Osuđen je u lipnju 2020. godine na 16 godina zatvora, u suđenju koje su američki dužnosnici proglasili nepravednim.
Ukrajinska policija: ‘Rusi raznijeli vitalni most prema Bahmutu’
- Ruske snage su tijekom noći digle u zrak ključni most koji povezuje opkoljeni grad Bahmut s obližnjim selom Hromove, priopćila je policija u regiji Donjeck. Policija u gradu Konstantinivka rekla je za CNN kako se nada da će popraviti most u nadolazećim danima, budući da je to vitalna prometnica za izvlačenje civila i kretanje zaliha poput streljiva. Most je također posljednja glavna opskrbna ruta od Bahmuta do grada Časiv Jar.
Vojska još uvijek može pristupiti gradu kroz zemljane staze i polja, rekla je policija. U regiji Donjeck na snazi je obvezna evakuacija, a oko 5000 ljudi ostalo je u Bahmutu, prema ukrajinskim dužnosnicima. Ruske snage napreduju prema Bahmutu, ali ukrajinska vojska kaže da drži položaj u bitci za istočni grad. Rekli su kako se ne planiraju povući.
Britanci: ‘Rusija predstavlja novu zaštitu tenkova na međunarodnom sajmu oružja’
- Ruske obrambene tvrtke nastavile su izlagati nove proizvode na velikim međunarodnim sajmovima oružja unatoč rata u Ukrajini, priopćilo je britansko ministarstvo obrane. U svom jutrošnjem operativnom izvješću, Ministarstvo obrane navodi da je na nedavno održanom sajmu oružja prikazan Arena-E sustav aktivne zaštite (APS), dizajniran za poboljšanje sposobnosti preživljavanja oklopnih vozila.
“Njegovi promotivni materijali navode da ‘poražava prijetnje koje su najopasnije za oklopna vozila. Ako cijenite svoj oklop i posadu, trebate Arena-E’,” piše Ministarstvo obrane. Međutim, do sada nije bilo “nikakvih dokaza da su sustavi Arena-E instalirani na ruska vozila u Ukrajini”. Ministarstvo obrane ističe da je Rusija izgubila više od 5000 oklopnih vozila. “To je vjerojatno zbog nesposobnosti ruske industrije da proizvodi visokotehnološke sustave u velikim razmjerima; problem koji je pogoršan učinkom međunarodnih sankcija”, dodaje se.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 03 March 2023
Find out more about Defence Intelligence: https://t.co/I3aogy2NaC pic.twitter.com/SbHj60anvd
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) March 3, 2023
U Ukrajini oglašene zračne uzbune
- Prije nekoliko minuta u svim regijama Ukrajine oglašene su sirene za zračnu uzbunu, upozoravajući na mogući ruski napad.
SAD priprema vojnu pomoć od 400 milijuna dolara
- Washington će objaviti novi paket vojne pomoći od 400 milijuna dolara za vladu u Kijevu, a očekuje se da će to biti glavna tema između američkog predsjednika Joea Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza kada se sastanu u Bijeloj kući, rekli su dužnosnici. Sjedinjene Države osigurale su gotovo 32 milijarde dolara oružja Ukrajini kako bi se obranila od Rusije, koja je napala svojeg prozapadnog susjeda 24. veljače prošle godine.
Biden i Scholz također bi se mogli dotaknuti zabrinutosti da bi Kina Rusiji mogla pružiti smrtonosnu pomoć, rekao je visoki dužnosnik administracije. Bidenova administracija provjerava s bliskim saveznicima mogućnost nametanja novih sankcija Kini ako Peking pruži vojnu potporu Rusiji, rekli su američki dužnosnici i drugi izvori. Kina je zanijekala razmatranje takve pomoći, a američki dužnosnici nisu javno pružili dokaze za svoju tvrdnju.
Na pitanje novinara hoće li potencijalne sankcije protiv Kine biti tema sastanka Bidena i Scholza, glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je da bi se “moglo pojaviti pitanje podrške treće strane Rusiji”. U sukobu koji traje godinu dana poginule su tisuće ljudi, milijuni su raseljeni, razoreni su ukrajinski gradovi, uzdrmano je globalno gospodarstvo i stvorena je atmosfera hladnog rata u međunarodnim odnosima.
Ukrajina: Opcija povlačenja iz Bahmuta je na stolu, ali samo ako je neophodno
- Ukrajinska vojska rekla je da njezine trupe imaju opciju povući se iz Bahmuta, ali će takva odluka biti donesena samo ako je “apsolutno neophodna”. “Sve dok zapovjedništvo vidi da ima smisla zadržati određeno naselje, za njega će se boriti”, rekao je glasnogovornik Istočnog operativnog zapovjedništva Serhij Čerevati na televiziji, prenosi Kyiv Independent. Cherevaty je dodao da se Ukrajinci za sada “herojski drže čak i dok Rusija pojačava smrtonosni napad”.
Ukrajina je ranije rekla da namjerava ojačati obranu u području Bahmuta. Zamjenica ministra obrane Hanna Maliar izvijestila je da je vojska naredila slanje dodatnih trupa u taj grad. U međuvremenu, društvenim mrežama šire se navodne snimke ukrajinskih vojnika u Bahmutu koji tvrde da su okruženi ruskim snagama i da im nedostaje streljiva.
Ukrainian troops in #Bakhmut, surrounded and out of ammunition. pic.twitter.com/F9CIcDDKa6
— Russian Ukrainian War (@RussianUkraini2) March 3, 2023
Institut za rat: I dalje je malo vjerojatno da će Kremlj koristiti nuklearno oružje
- Kremlj vrlo vjerojatno pokušava izazvati strah od nuklearne eskalacije u nadi da će odvratiti zapadnu potporu Ukrajini i usporiti obećano slanje vojne pomoći, navodi Institut za proučavanje rata. Time se referira na rusko povlačenje iz sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja. Institut navodi da je i dalje “malo vjerojatno” da će Kremlj posegnuti za nuklearnim oružjem te da je riječ o rutinskim prijetnjama s ciljem zastrašivanja.
Brazilski predsjednik razgovarao sa Zelenskim o mirovnim naporima
- Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva razgovarao je putem videa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te istaknuo da će podržati mirovne pregovore kako bi se okončao sukob između Ukrajine i Rusije.
“Ponovno sam potvrdio želju Brazila da razgovara s drugim zemljama i sudjeluje u bilo kakvoj inicijativi vezanoj uz izgradnju mira i dijaloga. Nitko ne želi rat”, objavio je Lula na Twitteru nakon razgovora sa Zelenskim. Lula će o mirovnim naporima razgovarati s Kinom kada sljedeći mjesec posjeti Peking, a također i s Rusijom, stoji u priopćenju njegova ureda. Rečeno je i da je Zelenski pozvao Lulu da posjeti Kijev.
“Razgovarali smo o diplomatskim naporima da se vrati mir u Ukrajinu i svijet”, objavio je Zelenski na Twitteru. Rekao je da je zahvalio Luli na glasanju Brazila za rezoluciju UN-a prošlog tjedna koja poziva na mir i zahtijeva od Moskve da povuče svoje snage.