Rat u Ukrajini

Uživo. Kremlj: 'Svaka konfrontacija završava popuštanjem napetosti. Moguće da se to neće dogoditi brzo, ali dogodit će se'

Danas je 193. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji

Russian President Vladimir Putin attends a meeting with UN Secretary-General at the Kremlin in Moscow on April 26, 2022. (Photo by Vladimir ASTAPKOVICH / SPUTNIK / AFP)
FOTO: AFP
04. 09. 2022.

Danas je 193. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Britanske trupe sudjelovale u vježbama sa švedskom i finskom vojskom
  • Šef kineskog parlamenta posjetit će Rusiju
  • Njemačka obećava 200 milijuna eura pomoći raseljenim unutar Ukrajine
  • Zelenski optužio Rusiju za energetski rat
  • Rusi granatirali Harkiv
  • Ukrajinski premijer stigao u posjet Njemačkoj
  • Ukrajina: Rusi trpe značajne gubitke na jugu

ŠTO SE DANAS DOGAĐA:

Kremlj: Svaka konfrontacija završava popuštanjem napetosti

  • Čak i usred povijesno visokih napetosti između Rusije i Zapada, Kremlj očekuje da će se odnosi u nekom trenutku vratiti na normalnu razinu, rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov u nedjelju gostujući na državnoj televiziji na kojoj je okrivio Europu za prekid isporuka ruskog plina. “Svaka konfrontacija završava popuštanjem napetosti i i svako krizno stanje završava za pregovaračkim stolom”, rekao je glasnogovornik za državnu televiziju, izvijestila je novinska agencija Interfax u nedjelju. “Na taj će način i ova završiti. Lako je moguće da se to neće dogoditi tako brzo, ali dogodit će se”, rekao je Peskov za tv program “Moskva. Kremlj. Putin”.

Ukrajinci oslobodili još jedno selo u Hersonu

  • Drugi zapovjednik u vijeću regionalne oblasti Herson kaže da su ukrajinske trupe oslobodile selo u tom području. Visokopilliju su Rusi zauzeli još u ožujku, ali sada je navodno vraćena pod kontrolu Kijeva. JuriJ Sobolevskji rekao je danas: “Visokopillija je Ukrajina.” Telegram kanali prikazuju ukrajinsku zastavu podignutu u gradu Ukrajina je bila u protunapadu u regiji prošlog tjedna, pa ako se ovo pokaže točnim, to bi mogao biti dokaz da odbijanje djeluje.

Danas je 13 brodova napustilo ukrajinske luke

  • Flota od 13 brodova s više od 280.000 tona žitarica i poljoprivrednih proizvoda napustila je luke u Odesi u nedjelju, prema informacijama ukrajinskog ministarstva infrastrukture. Ministarstvo je priopćilo da je to najveća pojedinačna isporuka proizvoda koja je napustila Ukrajinu otkako je zemlja posredovala u izvoznom sporazumu s Rusijom, UN-om i Turskom 22. srpnja. Inicijativa za žitarice potpisana je kako bi se pokušala spriječiti globalna kriza i osigurati siguran transport pšenice i drugih bitnih proizvoda, poput suncokretovog ulja. Isporuka iz luka u Odesi, Čornomorsku i Pivdeniju u nedjelju će ići u osam zemalja. Do sada je 86 brodova napustilo Ukrajinu za izvoz proizvoda u 19 zemalja od 1. kolovoza, priopćilo je ministarstvo.

Kremlj: Krivnju za prekid isporuka plina Europi snosi ona sama

  • Kremlj krivi Europsku uniju za obustavu isporuke plina putem postrojenja Sjeverni tok 1 do europskih država, objavila je novinska agencija Interfax u nedjelju. U televizijskoj emisiji pod nazivom Moskva. Kremlj. Putin, njegov glasnogovornik Dmitrij Pjeskov optužio je Europljane da donose “apsurdne odluke”. “Ako Europljani donose apsolutno apsurdne odluke, bilo da odbiju održavati svoje sustave ili sustave Gazproma, onda krivnja ne leži na Gazpromu već na političarima koji su odlučili primijeniti sankcije”, rekao je.

Europljani su ugovorom obvezani održavati sustave ruskog energetskog diva Gazprom, rekao je Pjeskov. Gazprom je u petak navečer objavio da neće nastaviti isporuke prirodnog plina Njemačkoj putem Sjevernog toka 1 zbog curenja ulja na kompresorskoj stanici Portovaja. Ranije u nedjelju njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je “Putinova Rusija prekršila ugovore”, da već neko vrijeme ne ispunjava obveze o isporukama te da “više nije pouzdan dobavljač energije”. Njemačka vlada smatra da je taj izgovor lažan jer tvrtka Siemens tvrdi da se curenje ulja može rutinski otkloniti i nije razlog za prekid isporuka.

Gradonačelnik Enerhodara: ‘Blokirana je humanitarna pomoć’

  • Humanitarna pomoć blokirana je u isporuci u okupirani grad Enerhodar, prema riječima gradonačelnika Dmitra Orlova. Gradonačelnik je u objavi na Telegramu rekao da se kamioni vraćaju već drugi dan zaredom i da Rusi čine “sve da blokiraju grad od cijelog civiliziranog svijeta”. Rekao je da pošiljka uključuje pelene, higijenske pakete i hranu za ugrožene obitelji. Također je objavio sliku paleta na kojima se činilo da su naslagane pelenama, energetskim pločicama i kutijama s markom Unicef.

Orlov je rekao da isporuka uključuje i više od 1.000 četvornih metara zaštitne tkanine za prozore raznesene tijekom granatiranja. Rekao je da je “glavni argument” na prvom ruskom punktu na koji su došli bio da “Enerhodaru ne treba ništa, lokalno stanovništvo ima sve, pa čak i više”.

Ukrajinski premijer stigao je u Njemačku na sastanak s političkim čelnicima

  • Ukrajinski premijer Denis Šmihal iznio je u nedjelju molbu Kijeva za više oružja Njemačkoj, rekavši da je njegovoj zemlji potrebna dodatna pomoć u borbi protiv Rusije. Šmihal je prvi ukrajinski dužnosnik na visokoj razini koji je posjetio Njemačku u posljednjih nekoliko mjeseci, u znak smanjenja napetosti između Kijeva i Berlina nakon kamenite mrlje.

Prva stanica na njegovom putu bio je sastanak s predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom, gdje je Šmihal “razgovarao o vojnoj situaciji, jačanju sankcija i potrebi da se Ukrajini osigura oružje”, rekao je na Twitteru. Šmihal, koji će se kasnije u nedjelju sastati s kancelarom Olafom Scholzom, također je zahvalio Njemačkoj “na solidarnosti s Ukrajincima i podršci”. Njemačka će “nastaviti pouzdano stajati uz Ukrajinu”, uvjeravao je Steinmeier Šmihala, prema glasnogovornici njemačkog predsjednika.

Posjet ukrajinskog premijera označio je oštru promjenu tona nakon svađe koja je izbila u travnju kada je Kijev odbio Steinmeierovu ponudu da putuje u Ukrajinu, ističe AFP. Steinmeiera, bivšeg ministra vanjskih poslova iz Scholzove Socijaldemokratske stranke, izbjegavali su zbog njegove dugogodišnje politike detanta prema Moskvi, nešto što je priznao kao pogrešku nakon izbijanja rata.

Razgovarali Zelenski i von der Leyen

  • Volodimir Zelenski od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen traži da pripremi novi paket sankcija. Ukrajinski predsjednik je upravo tvitao da je razgovarao telefonom s njom i razgovarao o financijskoj pomoći svojoj zemlji, kao i da je pozvao da bilo kakve sankcije uključuju zabranu izdavanja viza ruskim građanima. Zelenski je rekao da su također koordinirali korake za ograničavanje prekomjerne ruske dobiti od prodaje nafte i plina.

Stefančuk: ‘Više od jedne generacije borilo se za ovu zastavu’

  • Ruslan Stefančuk, predsjednik ukrajinskog parlamenta, obilježio je godišnjicu podizanja plave i žute boje iznad zakonodavne zgrade, Verkhovne Rade. “Dana 4. rujna 1991. plavo-žuta zastava prvi je put podignut nad zgradom ukrajinskog parlamenta! Tada je, pod pritiskom patriotskih Ukrajinaca, barjak Ukrajinske SSR uklonjen zauvijek, a ostao je samo naš državni. Više od jedne generacije borilo se za ovaj stijeg, mi se još uvijek borimo za njega. Pod njim biramo svoju neovisnost i slobodu. Stijeg je naš simbol volje, jedinstva i nesalomljivosti. Naša zastava će se sigurno vratiti na sva privremeno okupirana područja”, poručio je Stefančuk.

Novi noćni napadi na Mikolajiv

  • Ruske snage pogodile su više rezidencijalnih ciljeva u južnom središnjem dijelu Ukrajine tijekom noći, rekao je Vitali Kim, guverner Mikolajiva. Na svom Telegram kanalu, Klim je napisao da je rusko granatiranje oštetilo kuće, tri bolnice, dvije obrazovne ustanove, hotel i muzej u tom području. Kim je rekao da su mete uključivale privatnu kuću uništenu projektilom u selu Visunsk, Bereznehuvate, gdje je navodno jedno dijete umrlo, a troje drugih ima ozljede od šrapnela. Rekao je da je grad Mikolajiv bio izložen “masovnoj raketnoj vatri” u noći sa subote na jutros, pri čemu su mnoge općinske zgrade oštećene, a jedna je osoba do sada prijavljena kao ozlijeđena.

Njemački kancelar: ‘Rusija nije pouzdan energetski partner’

  • Njemački čelnik Olaf Scholz žestoko se obrušio na Rusiju nakon odluke o obustavi plinovoda Sjeverni tok 1 na neodređeno vrijeme. Ovaj potez državne plinske tvrtke Gazprom ovoga tjedna mnogi su vidjeli kao dio napora Vladimira Putina da naoruža energetska tržišta i kazni Zapad zbog njegove potpore Ukrajini.

Govoreći danas, kancelar Scholz rekao je da Rusija nije pouzdan energetski partner. Obećao je da će njegova nacija prebroditi zimu i da će iskoristiti prihode od nepredviđenih poreza za smanjenje cijena energije za potrošače. Gazprom je rekao da će plinovod Sjeverni tok 1 ostati zatvoren zbog curenja u glavnoj plinskoj turbini, iako je Siemens Energy , koji obično servisira turbine, rekao da takvo curenje ne bi trebalo spriječiti rad.

Ukrajina izvijestila o napadu na rusku zapovjednu bazu

  • Ukrajinska vojska izvijestila je u nedjelju da je napala neprijateljsku zapovjednu bazu, uništivši mobilni radarski sustav i drugu vojnu opremu na lokaciji koju nije otkrila. Ukrajina je također izvijestila o odbijanju ruskih napada na raznim mjestima, uključujući grad Bahmut u pokrajini Doneck i obližnje naselje Pokrovsk. Ovu informaciju nije bilo moguće neovisno provjeriti.

Prema dnevnom biltenu ukrajinskog glavnog stožera, u roku od 24 sata zabilježena su više od 24 zračna napada ruske vojske. Pogođene su i vojne i civilne lokacije, navodi se u izvješću, bez dodatnih pojedinosti. “Zbog nedostatka visokopreciznog oružja, neprijatelj je počeo češće koristiti zastarjele protuzračne navođene rakete S-300”, navodi se u izvješću. Više od 500 takvih projektila već je ispaljeno na ciljeve u Ukrajini, navodi se u izvješću.

Britanci: ‘Ruske snage pate od borbenog zamora i velikih gubitaka’

  • Ruske snage i dalje pate od problema s moralom i disciplinom u Ukrajini, navodi Velika Britanija u najnovijem obavještajnom izvješću. Ono što je navedeno kao obilježje invazije, ruske trupe trpe “borbeni umor i velike gubitke”, ali i probleme s plaćama, prema izvješću Ministarstvu obrane.

“U ruskoj vojsci, prihod trupa sastoji se od skromne osnovne plaće, uvećane složenim nizom bonusa i dodataka. U Ukrajini je vrlo vjerojatno bilo značajnih problema s značajnim borbenim bonusima koji nisu bili isplaćeni”, rekli su iz ministarstva.

“Ruska vojska dosljedno nije uspjela osigurati osnovna prava trupama raspoređenim u Ukrajini, uključujući odgovarajuću uniformu, oružje i obroke, kao i plaću. Ovo je gotovo sigurno pridonijelo i daljem krhkom moralu velikog dijela snaga”, ističu Britanci.

Ukrajina tvrdi da su Rusi do sada izgubili 49.500 vojnika

  • Ukrajinske oružane snage dale su svoju najnoviju službenu procjenu ruskih gubitaka u dosadašnjem ratu. Kažu da je 49.500 ruskih vojnika izgubilo živote od veljače, ali ove brojke nije moguće provjeriti.

Ukrajina: Rusi trpe značajne gubitke na jugu

  • Ukrajinske oružane snage, koje su na jugu zemlje krenule u protuofenzivu, tvrde da ruska vojska trpi značajne gubitke u ljudstvu i opremi. Dodaju kako su za vrijeme jučerašnjeg dana u akcijama na jugu Ukrajine ubili 138 ruskih vojnika, uništili im 9 tenkova, 18 oklopnih vozila…

Rusi granatirali Harkiv

  • Rusi su tijekom noći granatirali Harkiv. Dvaput je pogođeno stambeno područje, javio je gradonačelnik Ihor Teherov. Informacije o žrtvama i šteti još nisu dostupne.

Britanske trupe sudjelovale u vježbama sa švedskom i finskom vojskom

  • Britanski vojnici pridružili su se švedskim i finskim trupama u vojnoj vježbi održanoj u regijama Rovaniemi i Rovajarvi na sjeveru Finske od 29. kolovoza do 2. rujna. Britansko ministarstvo obrane priopćilo je da je time ostvareno jačanje učinkovitosti u zajedničkom djelovanju s obzirom na to da Švedska i Finska žele pristupiti NATO-u. Rat u Ukrajini potaknuo je nova pitanja o sigurnosti Europe pred ruskom agresijom. “Dok je u Europi rat, osnažiti naša međunarodna partnerstva važnije je nego ikad”, poručio je britanski ministar obrane Ben Wallace, kako prenosi dpa.

“Podržavamo zahtjev Finske i Švedske za pridruživanjem NATO-u i nastavit ćemo sa zajedničkim vježbama kako bismo bili spremni zajedno se suočiti sa sigurnosnim izazovima”, dodao je.

Wallace je također rekao da je vježba “neprocjenjiva prilika za britanske vojnike da razviju svoje vještine i iskustvo ratovanja u hladnim vremenskim uvjetima kako bi bili učinkoviti na bojnom polju uz svoje finske i švedske kolege”.

Šef kineskog parlamenta posjetit će Rusiju

  • Šef kineskoga parlamenta Li Zhanshu nazočit će ovoga tjedna sedmom Istočnom gospodarskom forumu u Vladivostoku, izvijestila je u nedjelju službena novinska agencija Xinhua. Tako je Li Zhanshu postao najviši kineski dužnosnik koji je posjetio Rusiju od početka rata u Ukrajini. Li, predsjednik Stalnog odbora Nacionalnog narodnog kongresa, boravit će u službenom posjetu Rusiji, Mongoliji, Nepalu i Južnoj Koreji od srijede do 17. rujna, javlja Xinhua. On će tijekom svog boravka u Rusiji sudjelovati na četverodnevnom forumu, koji bi trebao početi u ponedjeljak, rečeno je. Li, trenutno na trećem mjestu u Komunističkoj partiji Kine, trebao bi se povući sa svoje stranačke pozicije na stranačkom kongresu sljedećeg mjeseca, ali će zadržati svoju parlamentarnu poziciju do ožujka. Kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin najavili su strateško partnerstvo “bez ograničenja” u veljači, tjednima prije nego što je Rusija izvela invaziju na Ukrajinu u, kako je Putin nazvao, “specijalnoj vojnoj operaciji”.

Njemačka obećava 200 milijuna eura pomoći raseljenima

  • Njemačka će dati Ukrajini dodatnih 200 milijuna eura za financiranje programa pomoći za osobe koje su kao posljedak ruske invazije raseljene unutar Ukrajine, izjavila je za Funke Media Group ministrica za razvoj Svenja Schulze.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal posjetit će u ponedjeljak Berlin gdje će se sastati s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. “Razgovarat ću s premijerom Šmihalom o tome kako možemo nastaviti podupirati ukrajinsku vladu u brizi za prognanike”, rekao je Schulze. “Novac je namijenjen pomoći raseljenim osobama u Ukrajini kako bi i dalje mogli sami sebi priskrbiti potrepštine”, dodao je. Od 23. kolovoza oko 7 milijuna ljudi raseljeno jd unutar Ukrajine od ruske invazije 24. veljače, pokazuju podatci Međunarodne organizacije za migracije Ujedinjenih naroda. Prošlog mjeseca dužnosnik njemačke vlade izjavio je da Europska unija do rujna namjerava sastaviti financijski paket za Ukrajinu vrijedan oko 8 milijardi eura, kojem će pridponijeti i Njemačka.

Zelenski optužio Rusiju za energetski rat

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je u subotu Rusiju da vodi energetski rat i pozvao na više jedinstva u Europi. “Rusija ovih dana pokušava još više povećati energetski pritisak na Europu. Isporuka plina kroz Sjeverni tok je potpuno obustavljena. Rusija želi uništiti normalan život svakog Europljanina – u svim državama našeg kontinenta “, rekao je Zelenski u svojoj dnevnoj videoporuci u subotu navečer. Cilj je oslabiti i zastrašiti zemlje u Europi, dodao je Zelenski. Osim tenkova i raketa, Rusija kao oružje također koristi energiju. Ove zime, Rusija priprema “odlučujući udarac” u energetskom sektoru. Jedino će veća kohezija pomoći u borbi protiv toga, kazao je Zelenski.

Europljani moraju bolje koordinirati vlastite protumjere i međusobno si više pomagati. Osim toga, mora se povećati pritisak na Rusiju kako bi se ograničili ruski prihodi od prodaje nafte i plina, rekao je Zelenski. Zelenski je Rusiju za energetski rat optužio nakon što ruska energetska tvrtka Gazprom nije obnovila opskrbu plinom Sjevernim tokom 1 za Njemačku u subotu ujutro, protivno ranijim planovima. Gazprom je svoj potez opravdao navodnim curenjem ulja na kompresorskoj stanici Portovaja u blizini Sankt Peterburga. Zelenski je također osudio ozljeđivanje nekoliko djece na izložbi oružja u Černjihivu. Incident je opisao kao “neprihvatljiv” i obećao da će odgovorni za ovaj nemar biti kažnjeni.

Rat u Ukrajini,