Uživo. Ukrajina raketirala još jedan ruski grad. Njemačka: 'Imaju pravo napasti ruski teritorij'
Pratimo 462. dan ruske invazije na Ukrajinu
Pratimo 462. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Kadirov najavio osvetu zbog napada na Moskvu
- Dron uzrokovao požar u ruskoj rafineriji nafte na Crnom moru
- Bijela kuća: ‘Ne podržavamo napade unutar Rusije’
- Amerika šalje novi paket vojne pomoći Ukrajini
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Rusija tvrdi da je uništila posljednji ukrajinski vojni brod
- Posljednji ukrajinski vojni brod uništen je oružjem visoke preciznosti dok je bio usidren u crnomorskoj luci Odesi, izvijestilo je rusko ministarstvo obrane u srijedu. Napad ruskih zračnih i raketnih snaga odigrao se u ponedjeljak, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Igor Konašenkov u Moskvi, rekavši da se radi o Juriju Olefirenku, desantnom brodu koji je nabavljen 1971. godine. Ukrajinska mornarica inferiorna je ruskoj otkad je izgubila većinu svojih brodova nakon ruske aneksije crnomorskog poluotoka Krima 2014. godine. Nakon što su Rusi započeli rat, Ukrajina je pretrpjela daljnje gubitke. Ukrajina nije potvrdila napad te se informacije ne mogu nezavisno potvrditi. U međuvremenu, Kremlj je rekao da ne vidi potrebu da uvede izvanredno stanje u zemlji, unatoč nedavnim napadima dronova na Moskvu i raketiranju ruskih regija koje graniče s Ukrajinom. Trenutno se ne raspravlja o uvođenju ratnog stanja, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
SAD šalje Ukrajini novi paket vojne pomoći težak 300 milijuna dolara
- Administracija američkog predsjednika Joea Bidena objavila je da SAD Ukrajini šalje novi paket oružja i vojne opreme u vrijednosti 300 milijuna dolara, prenosi CNN. Paket vojne pomoći velikim dijelom se odnosi na sustave protuzračne obrane koji bi pomogli Kijevu u obrani od ruskih zračnih napada. Amerika Ukrajini šalje i projektile AIM-7 Sparrow s poluaktivnim radarskim navođenjem, no nije poznato jesu li rakete prilagođene ukrajinskim borbenim zrakoplovima ili će se koristiti u kombinaciji sa raketnim sustavima na zemlji. Paket, između ostalog, uključuje i streljivo za dronove, dodatne rakete za sustave protuzračne obrane Patriot, kao i sustave protuzračne obrane Avenger i Stinger.
Macron: ‘Rat nije ni blizu kraju’
- Francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je u srijedu u Bratislavi da je Francuska trebala posvetiti više pozornosti istočnoeuropskim zemljama koje su upozoravale na Rusiju prije nego što su snage Moskve napale Ukrajinu. Macron je na sigurnosnom forumu rekao da ne bi trebalo biti podjela između “stare Europe” i “nove Europe”, misleći na trajne razlike između istočnih i zapadnih članica Europske unije glede pitanja poput Rusije. Rekao je i da je Rusija pretrpjela jasne neuspjehe u ratu, među njima pristupanje Finske NATO-u i gubitak legitimiteta na globalnoj sceni. “Rat nije ni blizu kraju, ali jedno je jasno: Ukrajina neće biti osvojena. Vidimo da je ono što je trebala biti ‘specijalna operacija’ – geopolitički neuspjeh”, rekao je francuski predsjednik.
‘Moskva neće imati utjecaja na odluku o članstvu Ukrajine u NATO-u’
- NATO neće dopustiti Rusiji da odlučuje kad će se Ukrajina moći pridružiti zapadnom savezu, rekla je norveška ministrica vanjskih poslova u srijedu uoči sastanka s kolegama u NATO-u na kojemu će se nastojati smanjiti podjele glede zahtjeva za članstvo Kijeva prije samita vojnog saveza u srpnju. “Ukrajina i saveznici u NATO-u odlučit će kada će Ukrajina postati članica NATO-a, nije na Moskvi da odlučuje”, rekla je norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeldt novinarima uoči dvodnevnog sastanka sa svojim kolegama iz NATO-a. Sjevernoatlantski savez nije prihvatio zahtjev Ukrajine da po ubrzanom postupku postane članica jer su zapadne vlade, poput Sjedinjenih Država i Njemačke, oprezne prema bilo kakvom potezu koji bi mogao približiti NATO ratu s Rusijom. Kijev i neki njegovi najbliži saveznici u istočnoj Europi žele da se konkretni koraci za približavanje Ukrajine članstvu dogovore na samitu NATO-a 11. i 12. srpnja u Vilniusu u Litvi. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog tjedna da Ukrajina neće moći ući u NATO dok bjesni rat s Rusijom, ali je dodao da će situacija biti drukčija kad sukob završi.
Macron: ‘Možda neće biti moguće poslati Putina u Haag’
- “Možda neće biti moguće poslati Vladimira Putina u Haag kako bi se suočio s optužbama za ratne zločine, ako je on jedina osoba s kojom Zapad mora pregovarati o okončanju rata u Ukrajini”, kazao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na konferenciji čelnika u Moldaviji, prenosi The Guardian. Macron je na konferenciji iznio planove za brzo proširenje Europske unije, pomirenje istoka i zapada Europe te plan za ukrajinsko članstvo u NATO-u. Macron je, govoreći o ratu u Ukrajini, kazao da ako predstojeća ukrajinska ofenziva ne ispuni svoje vojne ciljeve, da će se morati napraviti procjena buduće europske potpore Ukrajini. Kazao je i kako Ukrajina ne brani samo vlastite granice, već i granice Europe.
U Bahmutu se nalazi oko 500 ljudi
- U Bahmutu, gradu na istoku Ukrajine koji je bio poprište najžešćih borbi ukrajinskih i ruskih trupa, ostalo je samo 500 ljudi, kazao je gradonačelnik Oleksij Reva. Njegovu objavi broja ljudi prenijela je ukrajinska novinska agencija UNIAN, ustvrdivši kako se radi o zapanjujućem podatku s obzirom da je prije rata u tom gradu živjelo 70.000 stanovnika.
‘Ukrajina ima pravo napasti ruski teritorij’
- Glasnogovornik njemačke vlade kazao je da Ukrajina ima pravo napasti ruski teritorij jer se to može kvalificirati samoobranom. “Međunarodni zakon dopušta Ukrajini da izvede napade na teritoriju Rusije u svrhu samoobrane”, kazao je Steffen Hebestreit u intervjuu za njemački list Deutsche Welle, prenosi The Guardian.
Bijela kuća ne podržava ukrajinske napade na ruskom tlu
- Administracija američkog predsjednika Joea Bidena je Ukrajincima jasno kazala, privatno i javno, da ne podržava napade na rusko tlo, kazao je glasnogovornik Bijele Kuće John Kirby za CNN.
“Nastavit ćemo im davati ono što im je potrebno da se obrane i obrane svoj teritorij, ukrajinsko tlo, ali ne podržavamo napade u Rusiji”, kazao je te dodao da je Amerika bila posvećena tome da pomogne Ukrajincima u obrani od ruske agresije.
Kazao je i da su kazali da ne žele poticati ili omogućiti napade unutar Rusije jer ne žele vidjeti daljnju eskalaciju rata. Kirby nije odgovorio jesu li SAD ustanovile stoji li Ukrajina iza napada dronovima na ruski teritorij, samo je kazao da još uvijek pokušavaju shvatiti što se dogodilo.
Njemačka i Rusija jedna drugoj zatvaraju konzulate
- Njemačka je Rusiji naložila zatvaranje četiri ruska generalna konzulata u toj zemlji do kraja godine, što je protumjera za nedavnu odluku ruskih vlasti da ograniči broj djelatnika u njemačkim diplomatskim i kulturnim ustanovama u Rusiji, priopćeno je u srijedu.
“Njemačka vlada je odlučila za četiri od pet ruskih konzulata u Njemačkoj povući dozvolu za rad”, stoji u kratkom priopćenju ministarstva unutarnjih poslova. Rusija je u subotu donijela odluku o uvođenju “gornje granice” za zaposlene u njemačkim institucijama u Rusiji poput diplomatskih predstavništava, škola i kulturnih instituta.
“Time je kompletna njemačka prisutnost u Ruskoj Federaciji svedena na 350 osoba”, priopćilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova. U priopćenju se navodi da je Moskva ovim potezom otišla “u smjeru eskalacije” i da je Njemačka “ponašanjem Rusije dovedena u ovu situaciju”.
Najvjerojatnije će ostati otvoreno veleposlanstvo i konzulat u Berlinu, dok će generalni konzulati u Bonnu, Hamburgu, Frankfurtu i Leipzigu biti zatvoreni. Njemačka će, kako je najavljeno, zadržati veleposlanstvo i konzulat u Moskvi te generalni konzulat u Sankt Petersburgu.
Odnosi između Rusije i Njemačke, koja je nekad bila najveći kupac ruske nafte i plina, pokvarili su se od invazije na Ukrajinu u veljači 2022., a Zapad je odgovorio sankcijama i isporukama oružja. Njemačka planira otpustiti mnoštvo zaposlenika koji rade u njezinim misijama u Rusiji nakon što je Moskva uvela ograničenja na broj dopuštenih za rad u zemlji, uključujući nastavnike i zaposlenike na Goethe institutu.
Kremlj: Nastavljamo jačati sustav protuzračne obrane
- Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je najavio kako će Rusija nastaviti poboljšavati svoj sustav protuzračne obrane nakon jučerašnjih napada dronovima na Moskvu. Predsjednik Vladimir Putin jučer je kazao da gradska protuzračna obrana radi normalno, ali da još treba “raditi kako bi se poboljšala”.
“Sustav je funkcionirao učinkovito, ali ima prostora za poboljšanje. Nastavit će se raditi na poboljšanju sustava protuzračne obrane”, kazao je Peskov. Dodao je da je Kremlj primijetio reakciju Londona i Washingtona na napade bespilotnih letjelica, ali bi “radije čuo barem neke riječi osude”.
“Jasno je čime nas (oni koji su izvršili napad) žele isprovocirati… Mi ćemo smireno i dosljedno razmisliti o tome kako se nositi s tim”, kazao je Peskov, dodajući da će Rusija nastaviti svoju “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.
Guverner: ‘Raketiran je Belgorod’
- Četiri osobe su ozlijeđene u masovnom raketiranju grada Shebekino, smještenog u ruskoj regiji Belgorod, objavio je guverner Vajčeslav Gladkov na Telegramu. “Dvije osobe hitno su prevezene u bolnicu u Belgorod. Muškarac ima ozlijede od gelera na vratu i leđima, u teškom je stanju, a žena ima ozlijede o gelera na ruci i na podlaktici. Liječnici obavljaju sve potrebne pretrage”, napisao je Gladkov.
Guverner oblasti Belgorod tvrdi da je u raketiranju oštećeno osam stambenih zgrada, četiri kuće, škola te dvije upravne zgrade. Tvrdi i kako je obavljena evakuacija stanovništva. Ranije je Gladkov objavio kako je Belgorod na udaru ukrajinske artiljerije. CNN nije mogao neovisno potvrditi njegove navode.
Dron se srušio na još jednu rafineriju u Rusiji
- Prema lokalnim dužnosnicima, prijavljena je aktivnost dronova u još jednoj rafineriji nafte u južnoj Rusiji. Rano jutros srušio se u tvornici Ilsky, ali infrastruktura nije oštećena, tvrdi operativni stožer Krasnodarske regije. Na srušenom dronu provedena je kontrolirana eksplozija, dodali su. Ranije su ruski dužnosnici rekli da je bespilotna letjelica udarila u rafineriju Afipsky, koja se nalazi u blizini crnomorske luke Novorosijka, a u kojoj je potom izbio požar.
Medvedev: ‘Britanija je vječni neprijatelj Moskve’
- Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev rekao je u srijedu da je Britanija “vječni neprijatelj” Moskve i da se svi britanski dužnosnici koji pomažu Ukrajini u ratu mogu smatrati legitimnim vojnim metama. Medvedev je, komentirajući izjavu britanskog ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja da Ukrajina ima pravo napasti mete na ruskom teritoriju radi samoobrane, rekao da bi se britanski “glupi dužnosnici” trebali sjetiti da bi Britanija mogla biti “okvalificirana kao da je u ratu”.
“Glupi dužnosnici Velike Britanije, našeg vječnog neprijatelja, moraju zapamtiti da se u okviru općepriznatog međunarodnog prava koje regulira vođenje rata u suvremenim uvjetima, uključujući Haašku i Ženevsku konvenciju s njihovim dodatnim protokolima, njihova situacija može kvalificirati kao da su u ratu.”
“Velika Britanija djeluje kao saveznik Ukrajine pružajući joj vojnu pomoć u obliku opreme i stručnjaka, tj. de facto vodi neobjavljeni rat protiv Rusije”, napisao je Medvedev na Twitteru. “U tom slučaju, bilo koji od njezinih javnih dužnosnika (bilo vojnih, bilo civilnih, koji pomažu Ukrajini u ratu) može se smatrati legitimnom vojnom metom.”
Legija za slobodu Rusije: Regrutiramo tisuće za napad na Moskvu
- Legija slobode za Rusiju, koja je preuzela odgovornost za napad u ruskom Belgorodu prošlog tjedna, rekla je za Times da regrutira “tisuće” za napad na Moskvu. Zapovjednik legije rekao je da velik broj kandidata čeka da se pridruži miliciji kako bi izvršili racije duž granice. Inače, Legija za slobodu Rusije osnovana je u ožujku 2022. godine, nedugo nakon početka invazija Moskve na Ukrajinu. Članovi su ruski dobrovoljci koji se protive ruskoj agresiji, a među njima navodno prevladavaju dezerteri koji su napustili ruske jedinice angažirane u Ukrajini.
Kadirov najavio osvetu zbog napada na Moskvu
- Čečenski čelnik Ramzan Kadirov najavio je osvetu za napad dronovima na Moskvu. “Uskoro ćemo u zoni specijalnih operacija pokazati što je osveta u punom smislu te riječi”, napisao je Kadirov na svom Telegram kanalu. Europske zemlje je pozvao da razmisle koga sponzoriraju i pod kojim uvjetima im daju oružje, prenosi ruski TASS. “To će im se obiti o glavu kada Rusija pokuca na vrata, primjerice, Njemačke ili Poljske. Neće se imati čime odgovoriti – svo je oružje potrošeno na Ukrajinu”, dodao je Kadirov.
‘Putin pokušava umanjiti značaj napada dronovima na Moskvu’
- Ruski predsjednik Vladimir Putin “pokušao je umanjiti značaj napada bespilotnim letjelicama na Moskvu” kako bi izbjegao “razotkrivanje ograničenih mogućnosti” koje ima za osvetu Ukrajini, navodi Institut za proučavanje rata u najnovijem izvješću.
Putin je, između ostalog, ustvrdio da su ruske snage “prije dva, tri dana” napale sjedište ukrajinske vojne obavještajne službe. Insinuirao je da je napad bespilotnim letjelicama na Moskvu bio odgovor Kijeva na te ruske udare. Međutim, rusko Ministarstvo obrane nije objavilo ništa o navodnom ruskom napadu na ukrajinsku vojnu obavještajnu službu, dodaje Institut. Putinov naglasak na prošle i tekuće raketne napade vjerojatno je pokušaj signaliziranja da Rusija već aktivno uzvraća te ne treba odgovarati na daljnje ukrajinske provokacije, navodi se u izvješću.
Guverner ruske regije Belgorod: Četvero ranjenih u napadu
- Guverner Belgoroda, ruske regije koja graniči s Ukrajinom, rekao je da su četiri osobe ozlijeđene u ukrajinskom granatiranju grada blizu granice. Dvije su osobe hospitalizirane zbog artiljerijskog udara na grad Šebekino, rekao je Vjačeslav Gladkov, dodajući da je to bio treći put u tjedan dana da je grad pogođen.
Bijela kuća: ‘Ne podržavamo napade unutar Rusije’
- Bijela kuća objavila je da još prikuplja informacije o jučerašnjem napadu dronovima na Moskvu. “Ne podržavamo napade unutar Rusije. To je to. Točka”, komentirala je glasnogovornica Karine Jean-Pierre. Washington je glavni dobavljač oružja Ukrajini – pod uvjetom da ga zemlja koristi za svoju obranu i ponovno preuzimanje ukrajinskog teritorija koji su okupirale ruske snage.
Dron uzrokovao požar u ruskoj rafineriji nafte na Crnom moru
- Požar koji je buknuo u rafineriji nafte Afipski koja se nalazi u blizini crnomorske luke Novorosijka u Krasnodarskoj regiji najvjerojatnije je uzrokovao dron, objavio je regionalni guverner Venjamin Kondratjev. U poruci poslanoj na aplikaciji Telegram Kondratjev je dodao kako je požar brzo ugašen i kako nije bilo žrtava. Nije odmah objavljeno tko je lansirao dron, ali Rusija je jučer optužila Ukrajinu za povećan broj napada dronovima na njezin teritorij, uključujući i napade na Moskvu. S druge strane, Ukrajina nikada javno ne preuzima odgovornost za napade na ruskom teritoriju ili na svom teritoriju koji je pod ruskom kontrolom.