Uživo: Putin uvjeren da Sjeverni tok nisu raznijeli Ukrajinci. Moskva: 'Nismo ni taknuli američki dron'
Pratimo 383. dan ruske invazije na Ukrajinu
Pratimo 384. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- ISW: ‘Wagnerovci sve neuspješniji kod Bahmuta’
- Novi ruski napadi na civile, ima žrtava
- Ukrajina odbila vše od 100 novih napada
- Rusija kaže da se ugovor o izvozu žita može obnoviti samo na 60 dana
- Kremlj: Rusija ne priznaje nadležnost ICC-a
- Velika analiza Washington Posta: Pesimizam raste, Ukrajina gubi veliki broj vojnika
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Zelenskij smijenio trojicu regionalnih guvernera
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otpustio je u utorak trojicu regionalnih guvernera, uključujući čelnika Luhanska gdje se vode žestoke borbe. Nisu dani razlozi za smjene koje je na društvenoj mreži Telegram objavio vladin predstavnik u parlamentu. Guverner Luhanska Serhij Hajdaj često je komentirao borbe koje se vode u toj regiji na sjeveroistoku zemlje koja graniči s Rusijom.
Zelenski je također smijenio guvernera Odese na Crnome moru i regije Knelnicki na zapadu. Zelenski, osjetljiv na kritike zapada o raširenoj korupciji u Ukrajini, ranije ove godine smijenio je nekoliko visokih dužnosnika. Petorica regionalnih guernera su ili otpušteni ili su sami dali ostavke.
Moskva tvrdi da nisu bili u kontaktu s američkim dronom
- “Ruski borbeni zrakoplovi nisu došli u kontakt s američkim dronom koji je oboren iznad Crnog mora”, navodi rusko ministarstvo obrane i tvrdi da su američki piloti preoštro manevrirali dronom, što je dovelo do “gubitka visine i sudara MQ-9 s vodom”. “Ruski lovci nisu koristili svoje naoružanje, nisu došli u kontakt s bespilotnom letjelicom i sigurno su se vratili na svoj matični aerodrom”, priopćilo je ministarstvo obrane. Dron je letio prema ruskoj granici s isključenim transponderima – uređajima za bežičnu komunikaciju, priopćilo je ministarstvo.
Bašar al-Asad susrest će se s Putinom
- Sirijski predsjednik Bašar al-Asad stigao je u Moskvu, gdje će se susresti s Vladimirom Putinom, objavio je njegov ured. Ovo je njegov prvi službeni posjet zemlji koja nije na Bliskom istoku od prošlomjesečnog razornog potresa, navodi se u priopćenju.
Putin tvrdi da Sjeverni tok nisu raznijeli Ukrajinci
- Umiješanost ukrajinskih aktivista u eksploziju na Sjevernom toku potpuna je besmislica, rekao je Vladimir Putin u intervjuu na TV kanalu Rossija 1. “Ovakvu eksploziju, takve snage, na takvoj dubini mogu izvesti samo stručnjaci koji iza sebe imaju cjelokupnu moć države koja ima određene tehnologije”, rekao je Putin. Kaže i da je Rusiji teško provesti vlastitu istragu jer njihovim stručnjacima nije dopušteno istraživati na mjestu eksplozije.
“Činjenica da se radi o terorističkom napadu više nikome nije tajna. Po meni su to već svi prepoznali. Štoviše, teroristički napad očito je počinjen na državnoj razini”, rekao je Putin. Dodao je da su Sjedinjene Američke Države teoretski zainteresirane za takve incidente kako bi svojim LNG-om opskrbljivale Europu.
“Stručnjaci Gazproma su pronašli određeni ‘stup’ na udaljenosti od oko 30 kilometara od mjesta eksplozije, instaliran na ranjivom mjestu – na spoju cijevi. Stručnjaci vjeruju da bi to mogla biti antena za primanje signala za aktiviranje eksplozivne naprave, koja je mogla biti, ne kažem da je, ali mogla je biti postavljena ispod cjevovoda”, rekao je Putin.
Iznad Crnog mora ruski vojni avion oborio je američki dron
- Ruski zrakoplov sudario se s američkim bespilotnim zrakoplovom u međunarodnom zračnom prostoru iznad Crnog mora. “Naš bespilotna letjelica MQ-9 izvodila je rutinske operacije u međunarodnom zračnom prostoru kada ju je presreo i pogodio ruski zrakoplov, što je rezultiralo padom i potpunim gubitkom MQ-9”, rekao je general američkih zračnih snaga James Hecker.
“Zapravo, ovaj nesigurni i neprofesionalni čin Rusa zamalo je prouzročio pad oba zrakoplova. Američki i saveznički zrakoplovi nastavit će djelovati u međunarodnom zračnom prostoru i pozivamo Ruse da se ponašaju profesionalno i sigurno”, dodao je.
Obrana Ukrajine nije ‘vitalni’ interes SAD-a, smatraju Trump i DeSantis
- Donald Trump i njegov vjerojatni protivnik u natjecanju da postane kandidat republikanaca za predsjedničke izbore 2024., slažu se u tome da obrana Ukrajine nije dio “vitalnog” programa Sjedinjenih Država.
“Ne možemo angažman u ratu u inozemstvu staviti ispred obrane naše domovine”, rekao je Ron DeSantis (44), zvijezda u usponu tvrde američke desnice. “Sjedinjene Države imaju brojne vitalne interese, osigurati naše granice (…) no veći angažman u teritorijalnom sukobu između Ukrajine i Rusije nije dio tih interesa”, rekao je.
Taj konzervativac bio je jako kritičan prema stajalištu sadašnje vlade koju vodi demokrat Joe Biden prema ratu u Ukrajini. “Nije sada trenutak za potpisivanje ‘bianco’ čekova” Kijevu, ocijenio je DeSantis.
Bivši predsjednik Donald Trump, koji je također odgovarao na upitnik kanala Fox News, ponovio je svoju tvrdnju da tog sukoba ne bi bilo da je on ostao u Bijeloj kući. “Da sam ja predsjednik, taj užasni rat završio bi se u 24 sata ili manje”, rekao je Trump. Pritom je bivši američki predsjednik pozvao Bruxelles da “pojača financijsku pomoć Ukrajini” jer smatra da je protivljenje Rusiji dio strateških interesa Europe.
Mađarska ponovno odgađa raspravu o članstvu Finske i Švedske u NATO-u
- Zastupnici mađarske vladajuće stranke žele odgoditi sjednicu parlamenta koja bi trebala biti održana sljedećeg tjedna. Takav potez bi značio i daljnju odgodu ratifikacije članstva Finske i Švedske u NATO-u, istaknuo je zastupnik oporbene stranke.
Ágnes Vadai iz ljevičarske Demokratske koalicije je u objavi na Facebooku napisala kako je primila pismo zamjenika premijera Zsolta Semjéna u kojem je obavještava da vladajuća stranka Fidesz i demokršćani žele odgoditi sjednicu koja je trebala započeti u ponedjeljak.
Putin: U pitanju je opstanak Rusije kao države
- Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je opstanak Rusije kao države doveden u pitanje u ratu protiv Ukrajine. Obraćajući se radnicima tvornice zrakoplova, Putin je ponovio tvrdnje da Zapad namjerava uništiti Rusiju. “Dakle, za nas ovo nije geopolitički zadatak, već zadatak opstanka ruske državnosti, stvaranje uvjeta za budući razvoj zemlje i naše djece”, rekao je.
Švedska očekuje da Finska prva pristupi NATO-u
- Švedska vlada priprema svoje građane na to da će vojnopolitičkom savezu NATO prvo pristupiti Finska, a Švedska će to moći učiniti tek pošto Turska ukloni postojeće zapreke jer pristup trebaju odobriti sve članice saveza. “Izgledi da će prijem dviju sjevernih zemalja u NATO ići odvojeno sve su veći”, rekao je švedski premijer Ulf Kristersson na konferenciji za medije u utorak u Stockholmu. U slučaju da prvo budu ratificirani protokoli o pristupanju Finske, “Švedska će već biti sigurnija jer je Finska u NATO-u, a ne izvan”, rekao je Kristersson.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, podsjetimo, Švedska i Finska odlučile su zatražiti prijem u članstvo Sjevernoatlantskog saveza i tako okončati dugo razdoblje vojnog nesvrstavanja. Dosad jedino Mađarska i Turska nisu ratificirale kandidaturu dviju zemalja, a sve ostale članice to su već učinile.
Zelenski i vojno zapovjedništvo dogovorili da se nastavi obrana Bahmuta
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovo vojno zapovjedništvo dogovorili su u utorak da će nastaviti braniti Bahmut, grad u istočnoj Ukrajini za koji traju nesmiljene borbe, objavio je predsjednikov ured. Nakon sastanka na kojem su bili predsjednik, glavni vladini dužnosnici i vojni zapovjednici, Zelenskijev ured objavio je u priopćenju: “Nakon razmatranja obrambene operacija u smjeru Bahmuta, svi članovi … izrazili su zajedničko stajalište o nastavku držanja i obrane grada Bahmuta”.
Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i naposljetku zauzimanju cijelog Donecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojsku i pripremila protuofenzivu. Zelenski je u ponedjeljak navečer rekao da budućnost Ukrajine ovisi o ishodu borbi na istoku zemlje, uključujući i oko Bahmuta. Rusija pojačava svoju zimsku ofenzivu kako bi ga zauzela. Uništeni rudarski grad postao je glavni cilj ruskih snaga, a višemjesečne borbe za Bahmut pretvorile su se u najkrvaviju pješadijsku bitku u Europi od Drugog svjetskog rata.
Poljska bi mogla Ukrajini poslati MiG-ove u sljedećih 4-6 tjedana
- Poljska bi mogla poslati Ukrajini borbene avione tipa MiG u narednih 4-6 tjedana, rekao je premijer Mateusz Morawiecki. Informaciju prenosi Guardian, uz podsjetnik da su zapadni saveznici dosad Ukrajini poslali nezanemarive količine oružja, ali su odbijali poslati borbene avione. Poljska je i ranije poručila da bi bila spremna poslati borbene avione pod uvjetom da to bude akcija šire koalicije zapadnih saveznika. Poljska podrška Kijevu je dosad bila itekako važna u uvjeravanju europskih saveznika da doniraju teško oružje Ukrajini.
Ruska Duma podržala cenzuru kritika na račun plaćeničkih skupina
- Duma, donji dom ruskog parlamenta, podržala je u utorak amandman kojim bi se kaznili oni koji se proglase krivima za diskreditiranje “dobrovoljnih” skupina koje se bore u Ukrajini, proširujući zakon koji cenzurira kritiziranje ruskih oružanih snaga. Amandman se smatra potezom za “zaštitu” boraca privatne Wagner skupine, plaćeničke sile koja vodi rusku kampanju za istočni ukrajinski grad Bahmut. Nacrt zakona treba odobriti gornji dom parlamenta prije nego se proslijedi predsjedniku Vladimiru Putinu na konačno odobrenje.
Šef Wagnera Jevgenij Prigožin pozdravio je prijedloge, odnosno proširenje ruskih mjera cenzure uvedenih nakon napada Moskve na Ukrajinu. Prigožin je u siječnju pozvao parlament da zabrani negativne medijske izvještaje o njegovim borcima izmjenom kaznenog zakona. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin brzo je rekao da podržava tu ideju. Za “diskreditiranje” vojske, prema važećim ruskim zakonima, može se dobiti do pet godina zatvora, a za svjesno širenjelažnih informacija o ruskim vojnicima do 15 godina zatvora.
Ruski tužitelji već su pokrenuli više od 5800 slučajeva zbog diskreditacije oružanih snaga, objavila je skupina za ljudska prava OVD-Info, a vlasti su koristile zakone protiv širenja lažnih informacija kako bi izrekle dugotrajne zatvorske kazne dugogodišnjim kritičarima Kremlja.
Kremlj: Rusija ne priznaje nadležnost ICC-a
- Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Haagu, prenosi u utorak agencija TASS izjavu glasnogovornika Kremlja Dimitrija Peskova. “Ne priznajemo taj sud, ne priznajemo njegovu nadležnost”, rekao je Peskov komentirajući medijske napise da se očekuje da će ICC izdati svoje prve uhidbene naloge protiv ruskih pojedinaca vezano uz sukob u Ukrajini.
Tužitelj ICC-a bi trebao zatražiti od predraspravnog suca da odobri naloge za nekoliko Rusa zbog preseljenja djece iz Ukrajine u Rusiju i ciljanja civilne infrastrukture. Ukrajina i zapad tvrde da je Rusija počinila “zločine protiv čovječnosti” ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacije. Ranije je Konstantin Kosjačjov, zamjenik predsjednika gornjeg doma ruskog parlamenta rekao da je ICC “instrument neokolonijalizma u rukama zapada” te da ICC nema nadležnost nad Rusijom od kada se zemlja povukla iz tog suda 2016.
Njemački zrakoplovi u borbenim položajima 27 puta zbog ruskih aviona iznad Baltika
- Njemački ratni zrakoplovi, stacionirani na istočnom krilu NATO-a, su od kolovoza prošle godine 27 puta zauzeli borbene položaje nakon upozorenja na nepoznati zrakoplov u području Baltika, priopćilo je u utorak njemačko ratno zrakoplovstvo, Luftwafe. Tijekom raspoređivanja zrakoplova, njemačke snage su iznad Baltičkog mora identificirale ruski vojni zrakoplov, rekao je glasnogovornik Luftwafea. Za njemačke zrakoplove Eurofighter Typhoons bila je oglašena uzbuna kada se nepoznati zrakoplov približio baltičkom zračnom prostoru bez signala transpondera ili radio kontakta.
Velika analiza Washington Posta: Pesimizam raste, Ukrajina gubi veliki broj vojnika
- Američki Washington Post objavio je veliku analizu stanja na bojišnici u Ukrajini. U njihovoj relativno pesimističnoj procjeni, kažu da je 120.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka ruske invazije u veljači prošle godine. Rusija je izgubila 200.000 vojnika, ali ima mnogo veću vojsku. Ukrajina svoje brojke vješto skriva, čak i od svojih saveznika. Washinton Post također ističe da je u borbi najbitnije imati iskusne trupe. No, kako pišu, velik broj njih u Ukrajini je ranjeno ili umrlo. Zbog toga je došlo do pesimizma, kako na prvim crtama bojišnice, tako i u glavnom koridoru moći u Kijevu.
Britanski obavještajci: Rusi koriste staro streljivo, neprikladno za uporabu
- Britanci u novom obavještajnom izvješću navode da se Rusija posljednjih tjedana bori s golemom nestašicom topničkom streljiva te da je to gotovo sigurno razlog zašto “nijedna ruska formacija u posljednje vrijeme ne može u značajnu ofenzivnu akciju”. Dodaju da je Rusija gotovo sigurno “pribjegla izdavanju zaliha starog streljiva, koje je prethodno bilo kategorizirano kao neprikladno za uporabu”.
Rusija reagirala na moguće uvođenje sankcija u Srbiji
- Srbijanski ministar gospodarstva Rade Basta jučer je pozvao na uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini. Na nagovještaj da bi u Beogradu moglo doći do zaokreta u politici prema Moskvi, ubrzo je reagirala Rusija. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, ocijenila je ovu situaciju “prilično čudnom”.
“Očigledno je da čak i uvođenjem sankcija Rusiji, pritisak SAD-a na Srbiju neće nestati, već će se samo pojačati”, poručila je Zaharova. “Možda bi ministar Srbije trebao odlučno istupiti protiv pritisaka na njegovu zemlju. Rusija je, za razliku od SAD-a, uvijek poštovala Srbiju i njen narod”, napisala je još na svom Telegram kanalu.
Ukrajinski partizani: Ubili smo proruskog čelnika u Hersonu
- Ukrajinska partizanska skupina Ateš tvrdi da je ubila zamjenika čelnika proruske vojne administracije okupiranog grada Nove Kahovke, u južnoj regiji Herson. U objavi na svom Telegram kanalu, tvrde da su sinoć detonirali bombu te ubili dužnosnika u trenutku kad se približavao svom automobilu. Dodali su da nijedan civil pri tome nije ozlijeđen. Ove tvrdnje za sada nisu neovisne potvrđene, javlja Guardian.
Novi ruski napadi na civile, ima žrtava. Ukrajina ih odbila još 100
- Ukrajinske obrambene snage odbile su više od 100 napada duž prve crte, objavio je Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine. Tvrde da su ruske snage lansirale pet raketnih napada na civilnu infrastrukturu u Sumiju i Donjecku koji su rezultirali smrću i ozljedama među civilima. Ruske zračne snage izvele su 35 zračnih napada i 76 raketnih. Ukrajinske snage izvele su 10 zračnih napada na ruske snage, pogodile su pet područja, tri skladišta streljiva i četiri komunikacijska sustava.
ISW: ‘Wagnerovci sve neuspješniji kod Bahmuta’
- Ruske snage postigle su “marginalne” uspjehe u nekoliko dijelova Ukrajine, prema najnovijoj analizi Instituta za proučavanje rata (ISW). Činilo se da su napredovali 17 km sjeveroistočno od Kupjanska i 7 km istočno od Siverska. Međutim, ISW kaže da se ruske snage nisu uspjele okrenuti oko Bahmuta, unatoč daljnjem napredovanju u tom području. Vojni blogeri povezani s grupom Wagner nagađali su da se pokušavaju proširiti zapadno od Bahmuta do kanala Siverski Donetsk-Donbas. Isti komentatori bili su zabrinuti zbog nagomilavanja ukrajinskih trupa i opreme koji bi mogli signalizirati protunapad za razbijanje Wagnerove blokade grada i širu ofenzivu na cijeloj bojišnici.
Rusija kaže da se ugovor o izvozu žita može obnoviti samo na 60 dana
- Sporazum koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka bit će automatski produljen nakon 18. ožujka ako nema prigovora uključenih strana, izvijestila je u srijedu ruska državna novinska agencija TASS. Izvijestili su da dosad nijedna od uključenih strana nije najavila povlačenje. Rusija je u ponedjeljak predložila obnavljanje sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na 60 dana, što je dvostruko manje razdoblje od prethodnog roka.