Uživo. Ruski projektil sravnio stambenu zgradu u Kramatorsku, ima mrtvih: 'Ljudi vrište pod ruševinama'
Pratimo 343. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 343. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Rusija i Bjelorusija nastavljaju s vojnim vježbama
- Rusija tvrdi da okružuje Bahmut
- Novi češki predsjednik: Ukrajina bi trebala ući u NATO čim rat završi
- Ukrajinski dužnosnik: Rusija se sprema na veliku eskalaciju
- Bjelorusija kaže da sada samostalno upravlja ruskim projektilima Iskander
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Ukrajina: Rusija je raketirala zgradu u Kramatorsku, ljudi vrište ispod ruševina
Ukrajina tvrdi da je ruski projektil uništio stambenu zgradu u Kramatorsku, u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck. Potpredsjednik vlade Mihailo Fedorov na Twitteru je napisao da su ljudi “vrištali pod ruševinama”. Ukrajinci kažu da su najmanje dvije osobe poginule, a sedam ih je ranjeno u napadu. Šef vojne uprave Donjecka Pavlo Kirilenko tvrdi da je zgrada potpuno uništena.
Russian missile hit a residential building in Kramatorsk. People are screaming under the rubble. Another terrorist act by Russia. The only way to stop it and save people’s lives is more weapons for Ukraine. pic.twitter.com/tHfwnpcHkI
— Mykhailo Fedorov (@FedorovMykhailo) February 1, 2023
Pretražene nekretnine bivšeg ukrajinskog ministra unutarnjih poslova
- Nekretnine bivšeg ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Arsena Avakova pretražene su u sklopu istrage pada helikoptera prošlog mjeseca u kojoj je poginulo 14 ljudi, uključujući tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Denisa Monastirskog.
Avakov je imao ulogu kada je helikopter koji je sudjelovao u nesreći kupljen kao dio ugovora od 2018. On je zanijekao bilo kakvu krivnju i rekao da je ugovore odobrio parlament. Ukrajina je pokrenula istragu ubrzo nakon nesreće, rekavši da će ispitati sve moguće uzroke – uključujući pogrešku pilota, tehnički kvar i sabotažu.
Španjolska će poslati 20 oklopnih transportera Ukrajini
- Ministarstvo obrane Španjolske će sljedećeg ponedjeljka poslati 20 oklopnih transportera M113 Ukrajini u sklopu vojne pomoći za otpor ruskoj agresiji. Navodno će Španjolska isporučiti Ukrajini i nekoliko tenkova Leopard 2A4, od četiri do šest komada. Unatoč tome što Španjolska ima veliku količinu ovih tenkova (preko 300), većina njih je u skladištu i neupotrebljiva.
Granata pogodila podrum kuće, četiri osobe su poginule
- Ruska granata ubila je 4 osobe i ranila jednu nakon što je pala u podrum kuće u selu Jeline. Selo se nalazi u regiji Černihiv na sjeveru Ukrajine, kod granice s Bjelorusijom.
Ruska policija zaplijenila pacifističku izložbu 77-godišnje umjetnice
- Ruska policija zaplijenila je pacifističke znakove 77-godišnje slikarice u četvrtak, dan nakon otvaranja njezine izložbe u Sankt Peterburgu, objavila je ruska oporbena stranka u čijim je prostorijama postavljena izložba.
Otvorena u srijedu navečer u prostorijama lokalnog ogranka oporbene stranke Jabuka, izložba se sastojala od dvadesetak znakova i slika koje je između 2014. i 2022. napravila Jelena Osipova. Poznata kao “savjest Sankt Peterburga” Osipova je žestoki protivnik svakog rata.
U četvrtak je “policija zaplijenila pacifističke slike Jelene Osipove”, priopćila je stranka Jabuka. Dodaje da je policija upala u prostorije lokalnog ogranka stranke tvrdeći da je primila bombašku prijetnju. Iako bomba nije pronađena, policija je pronašla crteže “koji vjerojatno sadrže lažne informacije o ruskim oružanim snagama”, prema policijskom protokolu koji citira stranka.
“Policija je umjetnička djela zaplijenila i odnijela, a da ih nije niti propisno zapakirala”, piše u priopćenju Jabuke. Među njima je i rad “Oči savjesti” koji prikazuje lice djevojčice s velikim očima, a u dnu je rečenica na ruskom i ukrajinskom jeziku: “Mama, bojim se rata”.
Ukrajina optužena za korištenje zabranjenih protupješačkih mina
- Međunarodna organizacija Human Rights Watch ustvrdila je da je ukrajinska vojska koristila zabranjene protupješačke mine u regiji Izjum u Harkivu. U svom posljednjem izvješću navodi da je dokumentirao “brojne slučajeve” ispaljivanja projektila na to područje dok je ono bilo pod ruskom okupacijom.
“Latičaste mine” ispaljene su u blizini ruskih vojnih objekata, ali su dovele do 11 civilnih žrtava, rekao je HRW. Organizacija je primijetila da su ruske snage, dok je Izjum bio pod okupacijom, otimale, mučile i u nekim slučajevima ubijale civile.
“Ruske snage opetovano su koristile protupješačke mine i počinile zločine diljem zemlje, ali to ne opravdava ukrajinsku upotrebu tog zabranjenog oružja”, rekao je direktor odjela za oružje HRW-a Steve Goose. Više od 100 ljudi intervjuirano je u sklopu izvješća, uključujući svjedoke, žrtve mina, hitne službe, liječnike i ukrajinske pirotehničare.
U Volgogradu otkrivena nova bista Staljinu
- Nova bista sovjetskog vođe Josifa Staljina otkrivena je u srijedu u Volgogradu uoči 80. obljetnice pobjede Crvene armije nad nacističkim okupatorima u najkrvavijoj bitci Drugog svjetskog rata.
Uz Staljinovu otkrivene su još dvije biste – sovjetskih zapovjednika Georgija Žukova i Aleksandra Vasilijevskog. Biste su postavljene pored Muzeja Bitke za Staljingrad koji se zvao Volgograd od 1925. do 1961., izvijestio je u utorak lokalni medij V1.RU.
Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi u srijedu posjetiti Volgograd na obljetnicu proslava na Mamajevu Kurganu, memorijalnom ratnom brežuljku na kojem se nalazi 85 metara visok spomenik Majci Domovini koji dominira gradom.
Velika Britanija odbacuje slanje britanskih borbenih aviona
- Downing Street i dalje isključuje mogućnost isporuke britanskih zrakoplova Kijevu.
Njemački ministar: ‘Moramo brzo naručiti tenkove kako bi zamijenili one koji idu u Ukrajinu’
- Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da njegova zemlja mora brzo naručiti nove tenkove Leopard kako bi zamijenili one koji idu u Ukrajinu, dodajući da ga nije briga odakle će doći novac.
Tijekom posjeta tenkovskom bataljunu u zapadnom gradu Augustdorfu koji je odabran za isporuku 14 tenkova Leopard 2 Ukrajini, Pistorius je rekao: “Za mene je presudna činjenica da moramo naručiti nove tenkove, ne za godinu dana, već brzo kako bi proizvodnja mogla krenuti. Odakle će doći novac? Dopustite mi da to ležerno kažem ovako: iskreno, nije me briga. Bitno je da ih možemo brzo osigurat”.
Švedska kaže da religija nije dio dogovora o NATO-u s Turskom
- Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstroem kazao je u srijedu da njegova zemlja provodi prvotni sporazum s Turskom o pristupanju NATO-u, ali da se kompromisi po pitanju slobode izražavanja ne nalaze u sporazumu.
Turska je na samitu NATO-a prošle godine potpisala memorandum kojim je odustala od svog protivljenja švedskom i finskom pristupanju NATO-a, ali je nakon niza prosvjeda u Švedskoj protiv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Ankara promijenila stav.
Desni ekstremistički dansko-švedski političar Rasmus Paludan zapalio je Kuran u Stockholmu, što je oštro kritizirala turska vlada. Billstroem je novinskoj agenciji TT kazao kako “religija nije dio sporazuma” potpisanog s Turskom. Napomenuo je kako razumije turski bijes zbog incidenata koji, iako legalni, nisu primjereni. Švedski šef diplomacije dodao je kako je nužno smirivanje svih strana te da će se razgovori s Turskom nastaviti.
Putin: ‘Ne smije se dopustiti granatiranje iz Ukrajine’
- Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je na sjednici vlade u srijedu da se ne smije dopustiti granatiranje ruskih regija iz Ukrajine i da je to zadatak ministarstva obrane, izvijestila je novinska agencija RIA Novosti.
Vladimir Rogov, predsjednik organizacije Mi smo zajedno s Rusijom koja djeluje u okupiranoj regiji Zaporožje u Ukrajini, ponovio je Putinove izjave na svom Telegram kanalu, rekavši: “U svoje ime, dodao bih da je ovaj problem posebno akutan za stanovnike regije Zaporožje i Herson, kao i Narodne Republike Donjeck i Lugansk Ruske Federacije.”
Ukrajinci napali naftnu crpnu stanicu, kažu Rusi
- Ruska državna novinska agencija RIA izvijestila je da se naftna crpna stanica Novozibkov naftovoda Družba u regiji Brjansk u Rusiji našla pod napadom iz Ukrajine. “Usljed pogotka granate na području postaje nije bilo žrtava, štetu sanira tim za popravke. Naftovod Družba radi normalno”, rekao je glasnogovornik Transnefta.
Regija Brjansk graniči s Ukrajinom, a sjeverno je od regija Čhernihiv i Sumi. Naftovod Družba vodi iz Rusije u Bjelorusiju i dijeli se na ogranke koji dalje opslužuju različita odredišta u Europi.
Austrijski predsjednik izrazio podršku Ukrajini
- Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen razgovarao je s novinarima tijekom posjeta Kijevu. “Želimo poslati signal: stojimo uz Ukrajinu. Nećemo vas ostaviti same. Ukrajina je izložena agresorskom ratu kojem nema premca. To se može usporediti s kolonijalnim ratovima u 19. stoljeću”, rekao je austrijski predsjednik, izvještava Die Presse.
Van der Bellen je dalje rekao da je Rusija dala Ukrajini izbor ili da postane pokrajina kojom će upravljati Moskva ili da sve uništi, no umjesto toga Ukrajinci su pokazali koliko je jaka njihova volja za otporom. Dodao je da je njegova poruka ukrajinskom predsjedniku Zelenskom bila da Austrija pomaže Ukrajini i nastavit će pomagati.
Češka se povlači iz razvojnih banaka kojima dominira Rusija
- Češka je dovršila povlačenje iz dviju međunarodnih razvojnih banaka s velikim ruskim vlasništvom i korijenima iz sovjetske ere, rekao je u srijedu ministar financija Zbynek Stanjura. Česi su pokrenuli postupak povlačenja iz Međunarodne investicijske banke (IIB) sa sjedištem u Budimpešti i Međunarodne banke za ekonomsku suradnju (IBEC) sa sjedištem u Moskvi početkom 2021. godine i obećali su ubrzati proces nakon što je Rusija napala Ukrajinu prošle veljače.
Turska pozitivno o kandidaturi Finske za NATO
Turska pozitivno gleda na zahtjev Finske za članstvo u NATO-u, ali ne podržava kandidaturu Švedske, rekao je u srijedu turski predsjednik Tayyip Erdogan. “Naše stajalište o Finskoj je pozitivno, ali, što se tiče Švedske, nije”, rekao je Erdogan o kandidaturama dviju zemalja da se pridruže Sjevernoatlantskom savezu. Dvije zemlje su prošle godine podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, no Ankara svoju potporu uvjetuje izručenjem “terorista”, uglavnom Kurda.
Ankara traži da Helsinki i Stockholm posebno zauzmu oštar stav prema pripadnicima Radničke stranke Kurdistana (PKK) koju Turska i EU smatraju terorističkom organizacijom te drugoj skupini koju krivi za pokušaj državnog udara 2016. Tri strane su prošlog lipnja u Madridu postigle dogovor o ostvarenju zadanih ciljeva, no Ankara je prošli mjesec suspendirala razgovore nakon napetosti koje su porasle kada je desničarski ekstremist zapalio Kuran u blizini turskog veleposlanstva u Stockholmu. “Švedska se u ovom trenutku ne treba zamarati pokušajem da ishodi naš pristanak. Nećemo dati potvrdan odgovor na njezin zahtjev sve dok dozvoljavaju paljenje Kurana”, rekao je Erdogan.
On je u nedjelju dao naslutiti da bi Ankara mogla pristati da Finska uđe u NATO prije Švedske, no Finska je rekla da ostaje pri svojem planu da uđe u NATO u isto vrijeme kada i njezina susjedna zemlja. Od 30 članica NATO-a još samo Turska i Mađarska trebaju ratificirati članstvo dviju nordijskih zemalja.
Na upit želi li Turska odvojiti postupke za članstvo Finske i Švedske, ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da to ovisi o NATO-u i tim dvjema zemljama. “Ako NATO i te dvije zemlje žele razdvojiti postupak pridruženja, Turska će slučaj Finske razmotriti odvojeno i s više naklonosti”, rekao je šef diplomacije. Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto je prije dva dana rekao da je ” i dalje naša žarka želja da uđemo u NATO zajedno sa Švedskom”.
Ukrajina otkrila slučaj pronevjere u naftnim tvrtkama vrijedan milijardu dolara
- Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) kaže da je otkrila pronevjeru vrijednu više od milijardu dolara u dvjema naftnim kompanijama koje su do studenog bile u djelomičnom vlasništvu milijardera Ihora Kolomoiskog. SBU je u objavi na Telegramu rekao da je bivši menadžment jedne od tvrtki, Ukrtatnafta, dobio obavijest o sumnji u ovom slučaju.
Rusija tvrdi da okružuje Bahmut
- Rusija tvrdi da njihove snage “okružuju” Bahmut i da se bore za preuzimanje kontrole nad autocestom koja povezuje grad s obližnjim mjestom Časiv Jar. Jan Gagin, pomoćnik visokog ruskog dužnosnika u regiji, Denisa Pušilina, tvrdi da je Bahmut “operativno okružen”, a njegove snage “zatvaraju obruč oko grada”. “Borba za kontrolu nad autocestom Časiv Jar – Bahmut je sada u tijeku”, rekao je Gagin.
Skupina ukrajinskih vojnika koja je nedavno napustila Bahmut rekla je za Telegraph da je cesta iz Konstantinovke pod napadima, ali da nije presječena. Nema vjerodostojnih izvješća o proboju ruskih trupa do ceste Časiv Jar – Bahmut, koja ide paralelno s cestom Kostiantinovka nekoliko kilometara sjeverno.
Bjelorusija kaže da sada samostalno upravlja ruskim projektilima Iskander
- Bjelorusija je u srijedu priopćila da njezine oružane snage sada autonomno kontroliraju mobilne navođene raketne sustave Iskander koje isporučuje Rusija, nakon što su završili obuku u Rusiji, kao i vježbe na domaćem tlu. Rakete su sposobne pogoditi mete na udaljenosti do 500 kilometara, priopćilo je Ministarstvo obrane. Zapovjednik bjeloruskih raketno-topničkih snaga Ruslan Čehov izjavio je za vojnu TV iz Minska da im je do sada nedostajalo udarno oružje s dometom većim od 300 kilometara.
U izjavama objavljenim na Telegram kanalu Vojne televizije, Čehov je pohvalio Iskander zbog njegove “jednostavne upotrebe, pouzdanosti, manevriranja i vatrene moći”. Ruske snage iskoristile su Bjelorusiju kao lansirnu rampu za svoj neuspjeli napad na glavni grad Ukrajine, Kijev, u veljači prošle godine, kao i nedavni nalet zajedničkih vojnih aktivnosti
Stoltenberg: ‘Približavanje Rusije i Kine predstavlja prijetnju Europi’
- Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, upozorio je da sve bliži odnosi Rusije i Kine predstavljaju prijetnju ne samo Aziji, već i Europi. U govoru na Sveučilištu Keio u Tokiju, šef NATO-a naglasio je važnost jače suradnje i više “prijatelja” za NATO u indo-pacifičkoj regiji, dodajući da je rat u Ukrajini pokazao “kako je sigurnost međusobno povezana”. “Kina sve više ulaže u nuklearno oružje i projektile dugog dometa bez pružanja transparentnosti ili sudjelovanja u smislenom dijalogu o kontroli naoružanja za atomsko oružje”, rekao je.
“Činjenica da se Rusija i Kina približavaju, kao i značajna ulaganja Kine i nove napredne vojne sposobnosti, samo naglašavaju da Kina predstavlja prijetnju i izazov za NATO saveznike. Sigurnost nije regionalna nego globalna. Kina sve više surađuje s Rusijom i obje zemlje vode ‘autoritarni otpor’ protiv otvorenog i demokratskog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima”, nastavio je Stoltenberg. Inzistirao je na tome da NATO ne smatra Peking protivnikom niti da teži sukobu, te da će savez nastaviti surađivati s Kinom u područjima od zajedničkog interesa, poput klimatskih promjena.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, Mao Ning, rekao je da je Peking “sila regionalnog i globalnog mira i stabilnosti” i kritizirao NATO zbog označavanja Kine kao prijetnje i zbog širenja svojih vojnih veza s Azijom. “NATO je stalno nastojao dosegnuti izvan svoje tradicionalne obrambene zone i opsega, ojačati vojne i sigurnosne veze sa zemljama Azije i Pacifika, kao i izigrati prijetnje Kine. Želio bih naglasiti da Azijsko-Pacifičko područje nije bojno polje za geopolitičko nadmetanje i ne pozdravlja hladnoratovski mentalitet i blokovsku konfrontaciju”, rekao je Mao.
Antonov: ‘Rusija neće dopustiti američkim dužnosnicima inspekciju ruskih nuklearnih projektila’
- Ruski veleposlanik u Washingtonu kaže da Rusija neće dopustiti američkim dužnosnicima inspekcije ruskih nuklearnih projektila na licu mjesta dok traje rat u Ukrajini, piše The Telegraph. Američki State Department u utorak je optužio Moskvu za kršenje novog sporazuma START, posljednjeg preostalog sporazuma o kontroli naoružanja između dviju zemalja, rekavši da Rusija odbija dopustiti inspekcije na svojim lokacijama.
Anatolij Antonov, ruski veleposlanik u Washingtonu, odbacio je u srijedu optužbe da ruske radnje krše sporazum, ali je jasno dao do znanja da su ti posjeti zasad isključeni. “Kontrola naoružanja ne može se izvući iz konteksta geopolitičke stvarnosti”, rekao je, misleći na američku potporu Ukrajini koju je nazvao “proxy ratom” protiv Rusije. “Ne mislimo da je sada razumno, pravodobno ili ispravno pozvati američku vojsku na naše strateške lokacije”, kaže Antonov.
Ugovor iz 2011. koji je 2021. produljen na pet godina ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje dvije zemlje mogu rasporediti.
Peskov: ‘Američke rakete dugog dometa eskalirale bi sukob’
- Rakete dugog dometa za koje se vjeruje da će biti uključene u nadolazeći američki vojni paket pomoći za Ukrajinu bi “eskalirale” sukob, rekao je Kremlj. Paket, vrijedan 2,2 milijarde dolara, navodno po prvi put sadrži projektile dometa do 150 kilometara. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da su SAD također uništile pravnu osnovu za Novi START ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja između zemalja. Dodao je da je sporazum i dalje “vrlo važan” za Rusiju, bez obzira na trenutnu situaciju.
Peskov je govorio nakon što su Sjedinjene Države optužile Rusiju za kršenje sporazuma odbijanjem dopuštanja inspekcija. Novi START posljednji je glavni stup kontrole naoružanja nakon Hladnog rata.
Peskov je pozdravio ponudu ruske tvrtke da plati pet milijuna rubalja prvim vojnicima koji su uništili ili zarobili tenkove Abrams američke proizvodnje ili njemačke Leoparde 2, koje su nedavno obećali ukrajinski saveznici. “Već smo rekli da će gorjeti. Uz takve poticaje, mislim da će biti još više entuzijasta”, rekao je. Za sada nije u planu da predsjednik Vladimir Putin razgovara s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, dodao je Peskov.
Podoljak: ‘U tijeku su razgovori o zrakoplovima i projektilima dugog dometa’
- Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je u srijedu da su u tijeku razgovori o osiguravanju projektila većeg dometa i jurišnih zrakoplova od stranih partnera kako bi se pomoglo u odbijanju ruskih snaga. “Svaka faza rata zahtijeva određeno oružje. Gomilanje rezervi Rusije na okupiranim teritorijima zahtijeva specifičnosti od Ukrajine i partnera. Dakle: 1. Već postoji tenkovska koalicija (logistika, obuka, opskrba). 2. Već postoje razgovori o projektilima većeg dometa i opskrbi jurišnih zrakoplova”, napisao je savjetnik Podoljak na Twitteru.
Šef ruske obavještajne službe kaže da NATO ‘podiže uloge’ u Ukrajini
- Sergej Nariškin, šef ruske vanjske obavještajne službe SVR, optužio je NATO da je “podigao uloge” u Ukrajini opskrbljujući Kijev dodatnom vojnom potporom, uključujući i naprednije oružje. “Još uvijek imaju snove o strateškom porazu nad Rusijom. Ali to se neće dogoditi”, rekao je Nariškin u televizijskom intervjuu.
NATO saveznici poslali su Ukrajini oružje i vojnu opremu vrijednu milijarde dolara u pokušaju da joj pomognu obraniti se od ruske invazije punog opsega. Nariškinovi komentari dolaze u trenutku kada SAD priprema najnoviji paket vojne pomoći Ukrajini. Očekuje se da će isporuke po prvi put uključivati rakete dometa do 150 kilometara.
Pavel: ‘Ukrajina treba u NATO čim završi rat’
- “Ukrajina bi trebala biti u mogućnosti pridružiti se NATO-u čim rat završi”, rekao je novi češki predsjednik Petr Pavel za BBC. Umirovljeni general NATO-a rekao je u intervjuu da će Ukrajina biti “moralno i praktično spremna” postati dio saveza nakon što sukob završi.
Pavel je također podržao zapad u opskrbi Ukrajine oružjem, rekavši: “Ponosan sam što je moja zemlja jedna od prvih koja je Ukrajini pružila značajnu vojnu pomoć. Vjerojatno je vrlo malo ljudi moglo zamisliti da bi zapadne zemlje bile voljne Ukrajini opskrbiti moderne glavne borbene tenkove, topništvo dugog dometa ili protuzračne sustave”.
Međutim, rekao je da protiv Rusa “vidimo da to još uvijek nije dovoljno”. “Nemamo alternative. Ako ostavimo Ukrajinu bez pomoći, oni bi najvjerojatnije izgubili ovaj rat. Ako oni izgube – gubimo svi”, rekao je Pavel.
Ruski novinar osuđen na osam godina zatvora zbog ‘lažnih vijesti’
- Novinar Aleksander Nevzorov, koji je optužio Rusiju za namjerno granatiranje rodilišta u ukrajinskom gradu Mariupolju, osuđen je u odsutnosti na osam godina zatvora. Sud u Moskvi proglasio je danas Nevzorova krivim za širenje “lažnih vijesti” o ruskoj vojsci, izvijestili su državni mediji. Istražitelji su prošle godine otvorili slučaj protiv gospodina Nevzorova iz Rusije zbog njegovih tvrdnji na društvenim mrežama.
Ruski par kažnjen zbog antiratnih stavova tijekom privatnog razgovora u kafiću
- Ruski par pritvoren je i novčano kažnjen zbog dijeljenja proukrajinskih osobnih mišljenja tijekom privatnog razgovora u ruskom kafiću, što je prvi slučaj ove vrste. Alexei i Olesja Ovčinikov večerali su s prijateljem u Krasnodaru, u južnoj Rusiji, kada je drugi gost čuo njihov razgovor o Ukrajini. Taj gost im je prišao stolu i izrazio ogorčenje zbog neodređenih proukrajinskih primjedbi, rekao je ruskim medijima odvjetnik para Aleksej Avanesjan.
Potpredsjednica Bundestaga stigla u Kijev
- Katrin Göring-Eckardt, potpredsjednica njemačkog Bundestaga, koja predstavlja stranku Zelenih, stigla je u Kijev. “Ukrajinci brane svoju zemlju i našu zajedničku slobodu. Divim se njihovoj hrabrosti. U sljedećih nekoliko dana želim steći sliku o obnovi, humanitarnoj situaciji i teškoćama svakodnevnog života ovdje”, piše Göring-Eckardt na Twitteru.
Johnson Sunaku: ‘Zaboravi na Putina i pošalji borbene zrakoplove u Ukrajinu’
- Bivši britanski premijer Boris Johnson inzistirao je na tome da se “ne trebamo bojati eskalacije” u isporuci oružja Ukrajini, budući da je sadašnji premijer Rishi Sunak isključio slanje britanskih borbenih zrakoplova u Kijev. Tijekom iznenadnog posjeta Washingtonu, bivši premijer je rekao da “nema razloga za odgodu” pomoći ukrajinskim snagama.
Nekoliko sati nakon što je Sunak isključio mogućnost slanja borbenih zrakoplova, Johnson je za Fox News rekao: “Uštedite vrijeme, uštedite novac, spasite živote. Dajte Ukrajincima ono što im je potrebno što je brže moguće. Obavite ovu stvar. Zaboravite na Putina”.
Španjolska će navodno poslati do šest tenkova Leopard 2A4 u Ukrajinu
- Španjolska planira poslati između četiri i šest njemačkih tenkova Leopard 2A4 u Ukrajinu, izvijestio je u srijedu list El Pais pozivajući se na neidentificirane vladine izvore. Stvarni broj ovisit će o stanju borbenih tenkova u skladištu, ali i o tome koliko će drugih zemalja na kraju isporučiti Ukrajini, rekli su izvori za El Pais. Glasnogovornik španjolskog ministarstva obrane nije odgovorio Reutersovom zahtjevu za komentar.
Novi napadi oko Bahmuta
- Pavlo Kirilenko, ukrajinski guverner Donjecka, jedne od okupiranih regija Donbasa za koju Ruska Federacija tvrdi da ju je anektirala, na Telegramu je objavio novi izvještaj o stanju u regiji. Tvrdi da su u posljednja 24 sata “Rusi ubili četiri stanovnika regije Donjeck i ranili ih još šest”. Izvijestio je o raširenom granatiranju po zajednicama u regiji Bahmut.
Istodobno, takozvane vlasti Donjecke Narodne Republike (DNR) izvijestile su da je jedna starija žena ubijena dok je posjećivala crkvu u Nikolskome u Donjecku, koji se nalazi u blizini okupiranog Mariupola, kao rezultat akcije ukrajinskih snaga.
Rusi tvrde da je Bahmut opkoljen s tri strane
- Ruska državna novinska agencija Tass izvještava da je pukovnik Vitalij Kiselev, kojeg nazivaju vojnim stručnjakom iz Narodne Republike Lugansk (LPR), rekao da su proruske snage opkolile žestoko sukobljeni grad Bahmut s tri strane. “Bahmut praktički ‘zagrljen’ s tri strane, u tijeku je intenzivno nokautiranje neprijatelja”, rekao je Kiselev.
Dodaje kako proruske snage pokušavaju napredovati na Časiv Jar. “Oni pokušavaju, i siguran sam da će uspjeti otići u područje Časiv Jara, odakle je intenzivno granatiranjeu Soledar, Bahmut”, rekao je Kiselev.
Italija će isporučiti protuzračnu obranu Ukrajini
- Financial Times danas izvještava da će Italija udružiti snage s Francuskom, pa isporučiti sustave protuzračne obrane Ukrajini. “Italija je spremna udružiti snage s Francuskom i pružiti Ukrajini najsuvremeniji sustav proturaketne obrane, dok desničarska premijerka te zemlje Giorgia Meloni nastoji potvrditi svoju čvrstu podršku Kijevu. U intervjuu, ministar obrane Guido Crosetto rekao je da je Rim predan ispunjavanju ukrajinskih zahtjeva za oružjem kako bi ojačao svoju obranu”, navodi Financial Times u današnjem članku.
Crosetto je rekao da će nadolazeći paket talijanske vojne pomoći, koji sada priprema vlada, “vjerojatno” uključivati “oružje za obranu od ruskog raketnog napada”. Odbio je otkriti pojedinosti, no rekao je da će se svaka odluka o protuzračnoj obrani donijeti u suradnji s Parizom. Iako detalji nisu potvrđeni, očekuje se da će Italija osigurati lansere projektila, a Francuska rakete. Francusko ministarstvo obrane ovog je tjedna objavilo da su dvije zemlje krajem prošle godine naručile 700 projektila Aster koje koristi ovaj sustav.
“Italija će udovoljiti zahtjevima koje je postavila Ukrajina u granicama svojih mogućnosti i sredstava koja ima. Dat ćemo sve što možemo, a da ne ugrozimo talijansku obranu. Ukrajina i naši saveznici će biti sretni zbog toga”, rekao je Crosetto.
SAD priprema paket od 2,2 milijarde dolara
- SAD priprema paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 2,2 milijarde dolara za koji se očekuje da će po prvi put uključivati rakete većeg dometa, te drugo streljivo i oružje, izjavila su Reutersu u utorak dva američka dužnosnika upućena u situaciju.
Institut za rat: Rusi se i dalje zadržavaju oko Bahmuta
- Ruska vojska i dalje se zadržava u blizini grada Bahmuta. Ruske snage, s privatnom plaćeničkom grupom Wagner Group pod kontrolom Kremlja, mjesecima pokušavaju zauzeti Bahmut dok Rusija pokušava konsolidirati kontrolu nad cijelom Donjeckom oblasti. Wagnerovcima su se pridružile, rekao je ukrajinski zapovjednik Denis Jarolavski, i “superkvalificirane” ruske trupe od “superkvalificiranih” ruskih konvencionalnih trupa. No, piše Institut za proučavanje rata, skori pad Bahmuta ili iznenadno rusko opkoljavanje ukrajinskih postrojbi ostaje “izuzetno malo vjerojatno”, prema ISW-u.
Rusija i Bjelorusija nastavljaju s vojnim vježbama
- Rusija i Bjelorusija nastavljaju sa zajedničkim vojnih vježbama, priopćilo je bjelorusko ministarstvo obrane, a to je najnoviji znak suradnje između susjednih saveznika usred rata u Ukrajini. “Tijekom tjedna vojni predstavnici dviju zemalja uvježbavat će zajedničko planiranje uporabe trupa na temelju prethodnog iskustva oružanih sukoba posljednjih godina”, navodi se u priopćenju ministarstva. Cilj obuke je poboljšati kompatibilnost dviju vojski.
Australija sankcionirala Iran zbog dronova u Ukrajini
- Australija je u danas najavila dodatne sankcije protiv Irana zbog isporuke bespilotnih letjelica Rusiji u njenom ratu protiv Ukrajine. U priopćenju za javnost, australska ministrica vanjskih poslova Penny Wong kazala je da će financijske sankcije biti nametnute četirima iranskim pojedincima i četiri subjekta uključena u proizvodnju i opskrbu Moskve bespilotnim letjelicama. Rusija je, podsjetimo, koristila iranske bespilotne letjelice diljem Ukrajine s nemilosrdnom žestinom, ciljajući i civilna područja i ključnu infrastrukturu.
Novi češki predsjednik: Ukrajina bi trebala ući u NATO čim rat završi
- Novoizabrani češki predsjednik Petar Pavel rekao je za BBC da Ukrajini treba dopustiti da se pridruži NATO-u “čim rat završi”. Pavel, umirovljeni general NATO-a, rekao je da će Ukrajina biti “moralno i praktično spremna” pridružiti se zapadnom savezu nakon što sukob završi. U svom prvom emitiranom intervjuu s međunarodnim medijima od njegovog izbora, stao je u čvrstu obranu vojnoj potpori Zapada prema Kijevu, rekavši da ne bi trebalo biti “gotovo nikakvih ograničenja” u pogledu onoga što zemlje trebaju poslati.
Izraelski premijer: Otvoren sam za ulogu posrednika, ako je to potrebno
- Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da bi bio voljan razmotriti mogućnost da bude posrednik između Rusije i Ukrajine ako to zatraže obje zaraćene zemlje te Sjedinjene Države. “Ako me zatraže sve relevantne strane, svakako ću to razmotriti, ali ne guram se”, rekao je Netanyahu u intervjuu za CNN. Dodao je da bi to moralo biti “pravo vrijeme i prave okolnosti”. Netanyahu je rekao da su ga zamolili da bude posrednik nedugo nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, ali je odbio jer je u to vrijeme bio vođa izraelske opozicije, a ne premijer. Nije htio reći tko ga je zamolio za tu ulogu, ali je rekao da je zahtjev “neslužbeni”.
Ukrajinski dužnosnik: Rusija se sprema na veliku eskalaciju
- Oleksij Danilov, ukrajinski tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, u razgovoru za Sky News je rekao kako Rusija planira veliku eskalaciju rata. Tvrdi da bi se ona mogla dogoditi čak u sljedeća dva do tjedna. Rekao je i da najteže borbe tek dolaze, te da će sljedećih nekoliko mjeseci biti ključni. Pozvao je zapadne saveznike da pošalju više oružja, uključujući britanski Typhoon i borbene zrakoplove drugih partnera. Sve više zemalja, podsjetimo, odbija slati avione Ukrajini.
Europa se već priprema za sljedeću zimu
- Europa se zasad dobro nosi s energetskom krizom koja je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali poduzeća i kućanstva već razmišljaju kako će preživjeti iduću zimu. Topla zima, državna pomoć, puna skladišta plina i uvoz energije iz drugih regija pomogli su Europi da ograniči gospodarsku štetu izazvanu ratom.
Vlada je prošli tjedan objavila da očekuje da će njemačko gospodarstvo ove godine izbjeći recesiju, premda su podaci objavljeni u ponedjeljak pokazali kontrakciju u posljednja tri mjeseca 2022. godine. Kako bi povećala zalihe za zimu, Njemačka i njezini europski susjedi kupili su LNG od Katara i SAD-a, skuplji od ruskog plina koji je dolazio plinovodima. Uvoz LNG-a u Europi skočio je za 60 posto 2022. u odnosu na godinu prije, po podacima Instituta za energetsku ekonomiju i financijske analize (IEEFA). Zbog toga „se nije dogodio najgori scenarij predviđen za 2022./2023.”, rekao je Fabian Skarboe Ronningen, viši analitičar za energetska tržišta pri Rystad Energy.
U petak veliki sastanak EU-a i Kijeva
- Ukrajina i Europska unija održat će u petak sastanak u Kijevu koji je ukrajinska vlada nazvala “snažnom porukom” upućenom Moskvi gotovo godinu dana od početka ruske invazije. Sastanak na vrhu s dvadeset sedmoricom je važna etapa, nekoliko mjeseci pošto je Kijev dobio službeni status kandidata za EU. Predsjednik Volodimir Zelenski je u svom obraćanju u utorak navečer izrazio nadu da će summit potvrditi visoku “razinu suradnje i napretka” s EU-om.
“Očekujemo nove vijesti za Ukrajinu”, rekao je. “Činjenica da se summit održava u Kijevu snažna je poruka upućena našim partnerima, ali i neprijateljima”, istaknuo je ranije premijer Denis Šmihalj, rekavši da “od summita očekuje pozitivnu prijelaznu ocjenu naših napora na europskoj integraciji”. Sastanak se održava nekoliko dana pošto je Zapad, nakon dugog otezanja, odobrio slanje teških tenkova ukrajinskoj vojsci.