Uživo: Neovisni medij tvrdi da Putin razmišlja o novom napadu na Kijev, Rusi osvojili grad Liman, važno prometno čvorište
Pratimo 94. dan ruske invazije na Ukrajinu, s novim informacijama iz minute u minutu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
- Moskva protjeruje pet hrvatskih diplomata
- Razgovori između Turske, Švedske i Finske sporo napreduju
- Rusi tvrde da su preuzeli kontrolu nad Limanom, Ukrajinci kažu da nisu
- Zelenski: ‘Ovo što Rusija radi u Donbasu, to je očigledni genocid’
- Vlasnik Azovstala se sprema tužiti Rusiju
- U Severodonecku ubijeno barem 1500 ljudi
- UN: najmanje 3998 civila poginulo u ratu, ali broj je sigurno veći
- Petomjesečna beba među poginulima u granatiranju Harkiva
- Washington upozorio Kijev na eskalaciju ako budu gađali Rusiju
- Amerika planira poslati moćne raketne sustave dugog dometa
- Rusi osvojili grad Liman, važno prometno čvorište
Razvoj događaja pratite uživo na Telegramu:
Rusija će dio prihoda od ugljikovodika potrošiti na rat u Ukrajini
22:50 Rusija treba dobiti još 13,7 milijarda eura od izvoza ugljikovodika u 2022., od čega će dio namijeniti za nastavak ofenzive u Ukrajini, rekao je u ruski ministar financija Anton Siluanov.
“Ranije smo dio tog novca od nafte i plina stavljali u zalihe, ali ove godine ćemo ga u cijelosti potrošiti”, rekao je. “Omogućit će nam da više novca damo umirovljenicima, obiteljima s djecom i za posebnu operaciju u Ukrajini”, dodao je. “Imamo sredstva”, istaknuo je ministar.
UN: U Ukrajini poginuo 4031 civil, među njima 261 dijete
22:30 Od početka rata u Ukrajini, poginuo je 4031 civil, uključujući 261 dijete, prema novim podacima UN-ova Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava. Ozlijeđeno ih je još 4735, a UN procjenjuje da su stvarne brojke zapravo puno veće.
Ukrajina: Iz grada Lisičanska evakuirana 31 osoba
22:10 Ukrajinska policija evakuirala je 31 stanovnika iz grada Lisičanska na istoku zemlje. Regionalni guverner Sergij Hajdaj opisao je to kao “najtežu evakuaciju” posljednjih dana. Podsjetimo, ruske snage polako napreduju u okruživanju Lisičanska i Severodonecka, a prema posljednjim informacijama dvije trećine Lisičanska su opkoljene.
Pentagon još nije odlučio o slanju višecijevnih raketnih sustava Ukrajini
22:00 Američko Ministarstvo obrane priopćilo je da je “svjesno” ukrajinskog zahtjeva za višecijevnim raketnim sustavima, ali da “odluke još nisu donesene”.
“Naš cilj od samog početka je da pokušamo pomoći Ukrajini u njihovoj borbi”, rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby. CNN je jučer javio da se Bidenova administracija sprema Ukrajini poslati MLRS višecijevne raketne sustave, u sklopu većeg paketa vojne pomoći.
Ruski ministar: Za specijalnu vojnu operaciju potrebni su veliki resursi
21:50 “Veliki resursi” potrebni su za provođenje “specijalne vojne operacije”, rekao je ruski ministar financija Anton Siluanov u govoru na moskovskom sveučilištu.
Inače, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je povećanje mirovina i minimalnih plaća za 10 posto kako bi ublažio utjecaj inflacije na građane, istovremeno negirajući da tamošnji gospodarski problemi imaju ikakve veze s invazijom i zapadnim sankcijama.
Glavni tužitelj ICC-a pozvao Rusiju da surađuje u istrazi o Ukrajini
21:45 Rusija mora surađivati u istrazi Međunarodnoga kaznenog suda (ICC/MKS) o navodnim ratnim zločinima nakon ruske invazije na Ukrajinu, rekao je glavni tužitelj suda za AFP.
“Poziv je tu. Moja su vrata otvorena i nastavit ću kucati na vrata Ruske Federacije”, rekao je Karim Khan u razgovoru za francusku novinsku agenciju u sudu u Den Haagu. “Ako postoje optužbe od strane Ruske Federacije, ako postoje informacije kojima raspolaže, ako vodi svoje istrage i kaznene progone ili ima važne informacije, neka ih podijeli s nama”, dodao je.
Britanski odvjetnik je usto istaknuo da bi se krivce za ratne zločine moglo izvesti pred sud, ali nije htio reći hoće li jednog dana među osumnjičenicima biti i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Ukrajinska pravoslavna crkva prekida sve veze s Rusijom
21:40 Ukrajinska pravoslavna crkva, koju inače podupire Moskva, objavila je da prekida sve veze s Rusijom zbog invazije, javlja AFP. Crkva je proglasila “punu neovisnost” od Rusije te poručila da se “ne slaže sa stavovima moskovskog patrijarha Kirila o ratu”.
Patrijarh Kiril je, kao blizak Putinov saveznik, u više navrata podupirao rusku invaziju na susjednu zemlju.
Biden: Putin pokušava izbrisati ukrajinsku kulturu i identitet
21:30 Američki predsjednik Joe Biden optužio je Vladimira Putina da pokušava “izbrisati” ukrajinsku kulturu i identitet, prenosi Washington Post. Biden je danas govorio američkoj Pomorskoj akademiji, pri čemu je kritizirao i ruske napade na ukrajinske bolnice, škole i ostale civilne zgrade.
Rusija: Majmunske boginje potekle iz američkih laboratorija
20:10 Šef ruskog ureda za radijaciju, kemijsku i biološku zaštitu iznio je tezu o širenju majmunskih boginja. Prema Igoru Kirillovu, ta je virusna infekcija potekla iz četiri američka biolaboratorija u Nigeriji, prenosi ruska agencija TASS.
Neovisni ruski medij: Rusija razmišlja o drugom napadu na Kijev
19:47 Rusija navodno razmišlja o drugom napadu na ukrajinski glavni grad Kijev, javlja neovisni ruski medij Meduza koji objavljuje iz Latvije. Putinova administracija počinje misliti da može ostvariti sveobuhvatnu pobjedu do kraja godine, tvrde Meduzini anonimni izvori. Među izvorima su navodno dva “bliska Kremlju”, a treći je “unutar same Putinove administracije”.
Kličko: Širi se moj lažni citat o Srbiji i Albaniji
19:33 Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko demantirao je da je izjavio da će Ukrajinci biti oslobođeni od Rusije “kao što su Albanci oslobođeni od Srbije”.
“Prijatelji, pojedini strani internetski mediji, uključujući ruske, počeli su širiti moj navodni citat u vezi sa Srbijom i Albanijom. Ja to nisam rekao. I prije nego što prenesu takvu vrstu informacije i bilo što citiraju, novinari bi trebali zatražiti audio ili videodokaz takve ekskluzive”, poručio je na društvenim mrežama.
Austrijski kancelar: Putin spreman pregovarati o ukrajinskom izvozu žitarica
19:25 Izlazi još detalja iz telefonskog razgovora Vladimira Putina i austrijskog kancelara Karl Nehammer. Ruski predsjednik spreman je pregovarati o žitaricama koje trenutno stoje u ukrajinskim lukama, rekao je austrijski kancelar nakon razgovora. Otkrio je i kako mu je Putin u 45-minutnom razgovoru rekao i da je spreman na razmjenu ratnih zatvorenika.
Rusija: Zarobljeni britanski i marokanski borci mogli bi dobiti smrtnu kaznu
19:19 Dva državljana Ujedinjenog Kraljevstva i jedan državljanin Maroka, koji su se borili za Ukrajinu, mogli bi dobiti smrtne kazne, navode ruski separatisti, a prenosi Interfax.
Dužnosnik Ureda glavnog tužitelja samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR), Viktor Gavrilov, kaže da je kriminalistička istraga “dovršena” i da, uzimajući u obzir da je rat u tijeku, optuženi zarobljenici mogu dobiti smrtnu kaznu. Narodna Republika Donjeck navodno je uvela smrtnu kaznu na teritoriju oduzetom Ukrajini 2014. godine, piše BBC.
Ukrajina: Stiže nam još oružja
18:45 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba čuo se s američkim državnim tajnikom Antoyjem Blinkenom, a razgovarali su o vojnoj pomoći Kijevu. “Teško naoružanje” je među Ukrajinskim prioritetima, a “još više ga je na putu” prema nama, poručio je Kuleba nakon razgovora s Blinkenom.
Regionalni guverner: Rusi neće moći u narednim danima zauzeti ostatak Luganska
18:30 Rusija neće moći zauzeti ostatak regije Lugansk “u narednim danima, kako su to analitičari predvidjeli”, rekao je tamošnji regionalni guverner Sergij Hajdaj. Guverner se referirao na gradove Severodonjeck i Lisičansk, koji su okruženi ruskim snagama. “Imat ćemo dovoljno snage i resursa da se obranimo”, poručio je Hajdaj putem kanala Telegram.
Hrvatska protjerivanje diplomata iz Moskve smatra nelegitimnim
17:57 Protjerivanje hrvatskih diplomata iz Moskve je nelegitimno i Zagreb će razmotriti daljnje korake prema Moskvi, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Rusija je ranije danas protjerala pet zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Moskvi kao odgovor na protjerivanje ruskih diplomata i osoblja ambasade u Zagrebu u travnju.
Na Zrinjevcu smatraju da odluka Moskve nema legitimnu osnovu, jer je riječ o djelatnicima koji su profesionalno izvršavali svoje dužnosti u okviru Bečke konvencije o diplomatskim i o konzularnim odnosima i jer trenutni broj djelatnika hrvatskog veleposlanstva u Rusiji odgovara broju djelatnika ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj.
“Stoga će Hrvatska analizirati ovu odluku ruskih vlasti i razmotriti daljnje korake i postupke”, stoji u priopćenju.
Austrijski kancelar: Putin je spreman razgovarati o razmjeni zarobljenika
17:30 Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je razgovarati o razmjeni zarobljenika s Ukrajinom, tvrdi austrijski kancelar Karl Nehammer koji je danas s njim razgovarao telefonski. Nehamer je rekao da je cilj njihova razgovora bio utvrditi mogu li se u Ukrajini uspostaviti neka humanitarna rješenja, prenosi Sky News.
Rusi osvojili grad Liman, važno prometno čvorište
17:20 Ruske snage osvojile su grad Liman, željezničko čvorište na istoku Ukrajine i okružile veći dio grada Severodonecka, objavili su ukrajinski dužnosnici. Ukrajina tvrdi da njezine snage i dalje drže liniju u istočnoj regiji Donbas, usprkos ruskom napredovanju na dvije najveće fronte u regiji.
Proruski separatisti objavili su da potpuno kontroliraju Liman, prometno čvorište koje Rusija napada sa sjevera na jednom od glavnih smjerova svog napretka.
Putin optužio Ukrajinu za sabotiranje pregovora
17:15 Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je Ukrajinu za “sabotažu” pregovaračkog procesa između dviju zemalja. Kremlj prenosi da je Putin to rekao austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru u današnjem telefonskom razgovoru.
Peking tvrdi da SAD preuveličava prijetnju iz Kine
17:10 SAD širi lažne informacije i preuveličava prijetnju iz Kine, po mišljenju kineske vlade.
U odgovoru na govor američkoga državnog tajnika Antonyja Blinkena o Kini, glasnogovornik kineskoga ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin danas je optužio SAD da se miješa u kineska unutarnja pitanja i diskreditira njezinu unutarnju i vanjsku politiku.
“Svrha je obuzdati i suzbiti razvoj Kine i održati američku hegemoniju i moć”, rekao je Wang Wenbin novinarima u Pekingu. “Takozvani ‘međunarodni poredak utemeljen na pravilima’ američke strane nije, kao što svatko pronicljiv okom može vidjeti, ništa više od obiteljskog zakona i pravila koja je odredila američka strana i nekoliko zemalja, kako bi održala tzv. poredak pod vodstvom SAD-a”, rekao je.
Lavrov stiže u Beograd
16:40 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov stiže u Beograd 7. lipnja, doznaje Nova.rs. Prema saznanjima portala, Lavrov će se u Beogradu sastati sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Lavrov u Beograd stiže tri dana prije prije njemačkog kancelara Olafa Scholza i prvi puta otkako je krenula ruska invazija Ukrajine.
Ukrajina zahtijeva od Njemačke da smanji ili zaustavi protok plina kroz Sjeverni tok 1
16:32 Ukrajinska državna plinska tvrtka i operater plinske infrastrukture poslali su zahtjev njemačkoj vladi da zaustavi ili ozbiljno ograniči protok plina kroz plinovod Sjeverni tok 1, rekao je šef ukrajinskog operatera plinskog sustava Serhij Makogon. U zahtjevu se tvrdi da je rad plinovoda dopušten prema njemačkom zakonu na temelju toga što doprinosi jačanju sigurnosti opskrbe plinom Europi, ali da je Rusija “prekršila ta načela”, rekao je za nacionalnu televiziju Makogon.
Rusi okružili veći dio grada Severodonecka
16:08 Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da se vojska i dalje drži na sjeveroistoku i jugozapadu, blokirajući Ruse da napreduju prema Slavjansku, velikom gradu udaljenom pola sata vožnje prema jugozapadu. Ruske snage su na istoku zauzele dvije trećine Severodonecka, objavio je guverner regije Luhansk Serhij Hajdaj. Taj je grad najistočnije veće mjesto koje Ukrajina i dalje drži pod svojom kontrolom u Donbasu. Rusi pokušavaju opkoliti ukrajinske borce u tom gradu i u Lisičansku koji se nalazi s druge strane rijeke. Nakon što su odustale od napada na Kijev u ožujku i Harkiv ranije ovaj mjesec, ruske snage bilježe najveći napredak u nekoliko tjedana na istoku Donbasa.
Više od stotinu gardista otpušteno iz ruske nacionalne garde jer ne žele u Ukrajinu
15:46 Više od stotinu ruskih nacionalnih gardista otpušteno je zbog odbijanja borbe u Ukrajini, pokazuju sudski dokumenti, što je do sada najjasniji pokazatelj neslaganja među nekim dijelovima sigurnosnih snaga zbog invazije Moskve na Ukrajinu. Slučajevi 115 pripadnika nacionalne garde, snage također poznate kao Rosgvardia, izašli su na vidjelo u srijedu, nakon što je lokalni ruski sud odbio njihovu kolektivnu tužbu kojom se osporava njihovo ranije otpuštanje, piše Guardian.
Prema odluci suda objavljenoj na službenoj internetskoj stranici, tužba je odbačena nakon što je sudac utvrdio da su vojnici s pravom otpušteni zbog “odbijanja obavljanja službenog zadatka da se bore u Ukrajini” te su se umjesto toga vratili na mjesto službe. Od početka invazije Moskve na Ukrajinu, konstantno izlaze priče o lošem moralu u ruskoj vojsci s izvješćima vojnika koji tvrde da nisu znali da idu u rat sve dok nisu prešli u Ukrajinu.
Ukrajina se i dalje bori za kontrolu grada Limana?
15:31 Ukrajinske snage i dalje se bore da zadrže kontrolu nad sjeverozapadnim i jugoistočnim dijelovima grada Limana, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo obrane. Glasnogovornik ministarstva obrane Oleksandr Motuzjanik dao je komentar nekoliko sati nakon što su proruski separatisti na svom Telegram kanalu rekli da su preuzeli potpunu kontrolu nad strateški važnim gradom. Motuzjanik je dodao da ukrajinske trupe “suprotstavljaju pokušajima” Rusije da progura svoju ofenzivu prema ključnom ukrajinskom gradu Sloviansku, rekao je na brifingu.
Moskva najavila 50 milijuna tona izvoza žitarica, ako se ispune prognoze žetve
15:27 Rusko ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je preliminarnu prognozu žetve žitarica i obećalo izvoz najmanje 50 milijuna tona žitarica, ako se taj rezultat postigne. Prema novinskoj agenciji Interfax, ministarstvo trenutno predviđa žetvu od 130 milijuna tona. “S tim rezultatom možemo imati izvoz od 50 milijuna tona”, rekla je u petak zamjenica ministra poljoprivrede Oksana Lut, dodajući da bi izvoz mogao biti i veći.
S druge strane, trenutna zabrana izvoza suncokreta bit će produžena nakon kolovoza. Lut je to opravdala nedostatkom domaćih rezervi za proizvodnju suncokretovog ulja. Rusija je, kao i Ukrajina, jedna od najvećih svjetskih izvoznica žitarica. Putinov rat u Ukrajini doveo je do značajnog povećanja cijena hrane na svjetskih tržištima. Stručnjaci strahuju da će doći do gladovanja u dijelovima svijeta s obzirom na blokirane ukrajinskih luka. Moskva je odbacila optužbe da špekulira s gladi te je potom optužila Zapad da pogoršava prehrambenu krizu uvođenjem sankcija Rusiji.
Njemački kancelar Olaf Scholz u petak je rekao da se “Putinov narativ” o nadolazećoj prehrambenoj krizi mora opovrgnuti. “Pronašao je izraz za to. Uvijek govori o nama kao o globalnom Zapadu”, rekao je Scholz. Time Putin misli na svoje neprijatelje protiv kojih se želi udružiti sa svim drugim zemljama, rekao je Scholz. “Prehrambenu krizu izaziva rat koji je on pokrenuo, a on pokušava onda okriviti one koji stoje uz Ukrajinu”, rekao je Scholz.
Ispod ruševina zgrade u Mariupolju pronađeno 70 tijela
15:14 Pronađeno je 70 tijela ispod ruševina bivše industrijske zgrade u Mariupolju, gradu koji su okupirali Rusi, rekao je pomoćnik gradskog gradonačelnika, izvijestio je Petro Andriuščenko, savjetnik gradonačelnika Mariupolja Vadima Bojčenka. Tijela su pronašli ruski radnici hitne pomoći i odveli ih u masovnu grobnicu, rekao je Andriuščenko na Telegramu. Rekao je da se radi o ljudima koji su ostali zarobljeni u srušenoj zgradi nakon što je ona granatirana.
“Nije izvršena nikakva identifikacija, ali mještani kažu da u osnovi nije bilo ništa za identificirati s obzirom na stanje tijela”, rekao je Andriuščenko. Andriuščenko, gradonačelnik i drugi lokalni dužnosnici više nisu u gradu i objavljuju ažuriranja s teritorija pod kontrolom Ukrajine. Andriuščenko je u utorak izvijestio da je gotovo 200 teško raspadnutih tijela izvučeno ispod ruševina stambene zgrade u gradu.
Ruska državna TV: ‘SAD će prijeći crvenu liniju ako pošalju raketne sustave dugog dometa’
14:43 Kao što je već dobro poznato, Kremlj strogo prati i kontrolira produkciju državnih televizijskih kanala. Stoga, Sky News piše da kada voditelji informativnih emisija govore o nedavnim zbivanja u ratu, sadržaj njihovih izjava može ponuditi uvid u razmišljanje administracije Vladimira Putina. S obzirom na to, ističe Sky News, prijeteća priroda reakcije jednog domaćina na izvješća da SAD razmatra slanje raketnih sustava dugog dometa u Ukrajinu bit će od određenog interesa za promatrače. “Ako Amerikanci to učine, očito će prijeći crvenu liniju. Bit ćemo svjedoci pokušaja da se izazove vrlo oštar odgovor Rusije”, upozorila je.
Russian state TV has just told viewers that Ukraine using these long-range rocket systems will amount to the US "crossing a red line"
(with subtitles) https://t.co/2j44NBEUqA pic.twitter.com/MA7tlHAODU
— Francis Scarr (@francis_scarr) May 27, 2022
Razgovori između Turske, Švedske i Finske sporo napreduju
14:23 Razgovori između turskih, finskih i švedskih dužnosnika oko turskog veta na ulazak Finske i Švedske u NATO savez, postigli su mali napredak, kažu izvori. Visoki turski dužnosnik rekao je Reutersu da to “nije bio lak proces” i da nije jasno kada će se dalje razgovarati. “Moraju poduzeti konkretne korake koji će biti teški. Daljnji pregovori će se nastaviti, ali datum se ne čini baš blizu”, rekao je jedan izvor.
Drugi izvor rekao je da razgovori, koji su održani u srijedu u glavnom gradu Turske, nisu postigli jasan napredak i završili su bez vremenskog okvira za nastavak. Petosatne rasprave bile su srdačne i uključivale su odvojene sjednice između turskih dužnosnika i dužnosnika iz Finske i Švedske, nakon čega su uslijedili trosmjerni razgovori sa svim stranama, dodao je drugi izvor. Treći izvor rekao je da su turski dužnosnici umanjili izglede za postizanje sporazuma prije NATO summita krajem lipnja u Madridu.
Rusi učvršćuju svoje pozicije u Hersonu
14:13 Ruske snage jačaju svoje obrambene položaje u regiji Herson, koja se nalazi sjeverno od Krima, dok svakodnevno granatiraju područja pod kontrolom Ukrajine, rekao je guverner regije Henadij Laguta. Dodao je da je humanitarna situacija u nekim dijelovima regije kritična i da je ljudima gotovo nemoguće napustiti ruski okupirani teritorij, s izuzetkom konvoja od 200 automobila koji je krenuo u srijedu.
Bivša ruska TV novinarka: ‘Isključite televiziju’
13:43 Televizijska voditeljica Žana Agalakova bila je jedno od najpoznatijih lica ruske državne televizije, sve do ožujka, kada je dala otkaz zbog rata u Ukrajini. Agalakova, koja se sada skriva, kaže za BBC-jev Newsnight da je ruska televizija “stroj za pranje mozga”, pa preklinje ljude da je isključe. “To je kao dva različita planeta”, kaže Agalakova, pa objašnjava kako se na ruskoj televiziji veliča ruska invazija uz snimke napada, smrti i tragedija u Ukrajini koje vide gledatelji iz ostatka svijeta.
Scholz: ‘Putin će morati odgovarati za cinični i nehumani rat’
13:34 Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da se Putinu “ne smije dopustiti da se izvuče sa svojim ciničnim i nehumanim ratom”. “Putinov rat usmjeren je protiv mirovnog poretka koji je proizašao iz opredjeljenja ‘nikad više’ nakon dva razorna svjetska rata. Želi se vratiti zakonu najjačih”, rekao je Scholz tijekom govora na Njemačkoj katoličkoj konferenciji u jugozapadnom gradu Stuttgartu.
Kremlj optužuje Ukrajinu za ‘kontradiktorne’ izjave o mirovnim pregovorima
13:10 Kremlj je u petak poručio da smatra Ukrajinu odgovornom za činjenicu da su mirovni pregovori između dviju zemalja zamrznuti, istaknuvši kako je nejasno što Kijev želi. “Ukrajinsko vodstvo konstantno daje kontradiktorne izjave. Zbog toga ne možemo u potpunosti razumjeti što ukrajinska strana želi”, kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je ranije da je više puta pokušavao organizirati sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se okončao rat, ali da se čini da Rusija još nije spremna za ozbiljne mirovne pregovore.
“Postoje stvari o kojima treba razgovarati s ruskim čelnikom. Ne kažem da naši ljudi žele da razgovaram s njim, ali moramo se suočiti s realnošću onoga što proživljavamo”, kazao je Zelenskij u obraćanju indonezijskom think thanku. “Što želimo od tog sastanka? Želimo svoje živote natrag… Želimo povratiti život suverene zemlje unutar vlastitog teritorija”, poručio je ukrajinski predsjednik. Posljednji mirovni pregovori uživo, koliko je poznato, održani su 29. ožujka.
U napadima na Dnipro desetero mrtvih i 35 ozlijeđenih
12:48 U tri eksplozije koje su se dogodile tijekom noći stradalo je desetero ljudi, a još 35 njih je ranjeno, izjavio je načelnik Centra za teritorijalnu obranu regije Henadij Korban. Korban kaže da su tri rakete lansirane iz Rostovske regije u Rusiji. Ranije je izviješteno da spasitelji prolaze kroz ruševine tražeći ljude nakon što su se preko noći začule eksplozije, a stiglo ih je još nekoliko, rekao je guverner regije Valentin Rezničenko.
Lavrov: ‘Zapad je proglasio totalni rat Rusiji’
12:38 Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, optužio je Zapad za pokretanje “totalnog rata” protiv Rusije, njenih ljudi i njene kulture. “Zapani saveznici ‘ukidaju Rusiju i sve povezano s njome’, što uključuje zabrane za ruske pisce, kompozitore i kulturne figure”, rekao je Lavov na sastanku svog ministarstva. “Zapad je objavio rat nama, cijelom ruskom svijetu. Kultura ukidanja Rusije i svega što je povezano s našom zemljom već dolazi do razine apsurda. Siguran sam da će takvo stanje opstati još neko dulje vrijeme”, rekao je Lavorv.
Potom je izjavio da Amerika i “njeni sateliti udvostručuju, utrostručuju i učetverostručuju svoje napore da obuzdaju našu zemlju koristeći se najširim mogućim izborom oružja – od ekonomskih sankcija do propagande u globalnim medijima”. “U mnogim zapadnim zemljama svakodnevna rusofobija prerasla je do neviđenih razina i, na našu veliku žalost, potiču je od strane vladinih krugova u nizu zemalja”, zaključio je Lavrov.
Moldavija: ‘Europi je potrebna nova sigurnosna paradigma’
12:30 Usred strahovanja da bi Moldavija mogla biti uvučena u ukrajinski rat, Ana Revenco, moldavska ministrica unutarnjih poslova, rekla je za Al Jazeeru da je Europi potrebna “promjena paradigme” u svojoj sigurnosnoj politici. Moldavije, koja nije članica Europske unije ni NATO saveza, posebice je zabrinuta zbog ruskih trupa koje su prisutne u separatističkoj regiji Pridnjestrovlje koju podupire Moskva.
Moldavija traži pomoć, nadajući se da međunarodna zajednica neće zaboraviti njezin humanitarni doprinos. “Sigurnost hrane, sigurnost granica, kibernetička ranjivost, neprekidne usluge za stanovništvo, neizvjesnost oko prisutnosti ukrajinskih izbjeglica i druge neposredne i nove prijetnje, uključujući korištenje plaćenika u Ukrajini, velike zalihe stranog oružja i propagandu podjela – sve to mora biti riješeno”, rekla je Revenco.
Zelenski: ‘Ukrajina mora razgovarati s Putinom’
12:10 Predsjednik Zelenski izjavio je kako se Ukrajina “mora suočiti s realnošću situacije” i razgovarati s Rusijom. Zelenski kaže kako Ukrajina i nije toliko željna razgovora s Putinom, no kaže da su svjesni kako će to vjerojatno biti potrebno kako bi se okončao rat. “S ruskim čelnikom treba razgovarati o raznim stvarima. Ne kažem vam da su naši ljudi željni razgovora s njim, ali moramo se suočiti s realnošću onoga što proživljavamo. Što želimo od ovog sastanka? Želimo svoje živote natrag. Želimo povratiti život suverene zemlje unutar vlastitog teritorija”, rekao je, dodajući da se čini da Rusija još nije spremna za ozbiljne mirovne pregovore.
Aresotvič: ‘Ako je pao Liman, Rusi su počeli bolje taktizirati’
11:38 Ako su Rusi zaista preuzeli kontrolom nad strateški bitnim gradom Limanom u regiji Donbas, to bi bio znak da im se “operacijski menadžment i taktike poboljšavaju”, rekao je savjetnik predsjednika Zelenskog Oleksij Arestovič. “Prema za sada nepotvrđenim navodima, izgubili smo grad Liman. Ruska vojska ga je navodno zauzela. Način na koji je grad osvojen ukazuje na to da su imali vrlo talentirane zapovjednike koji su ispravno organizirali operaciju. To pokazuje da se operacijski menadžment i taktike ruske vojske poboljšavaju”, rekao je Arestovič.
Johnson: ‘Rusija napreduje sporo, ali osjetno’
11:28 Britanski premijer Boris Johnson izjavio je kako “Rusija ostvaruje spor, ali osjetni napredak u ukrajinskoj regiji Donbas”. Govoreći za Bloomberg u petak ujutro, Johnson je izjavio: “Mislim da je vrlo, vrlo važno da se ne uljuljkamo zbog nevjerojatnog herojstva Ukrajinaca u potiskivanju Rusa s vrata Kijeva. “Bojim se da Putin, uz veliku cijenu za sebe i rusku vojsku, nastavlja ‘prožvakavati’ tlo u Donbasu. Nastavlja postupno, sporo, ali, bojim se, ima opipljiv napredak. Stoga je apsolutno važno da nastavimo s vojnom potporom Ukrajince”, rekao je britanski premijer.
Vlasnik Azovstala: ‘Tužit ću Rusiju’
11:21 Najbogatiji čovjek Ukrajine i vlasnik razrušene mariupoljske čeličane Azovstal, Rinat Ahmetov, najavio je da će tužiti Rusiju zbog gubitka vrijednosti od 17 do 20 milijardi dolara, javlja portal mrlp.city. Ahmetov je pritom Putinu poručio da je ratni zločinac, a rusku invaziju u Ukrajini nazvao je genocidom. Ahmetov je jedan od rijetkih ukrajinskih biznismena koji nije napustio zemlju kada je krenuo rat 24. veljače, jer kaže da bi “to bilo sramotno i nedopustivo”. “Tužit ću Rusiju i tražiti odštetu za sve gubitke i za sveizgubljene poslove”, rekao je Ahmetov. Uz čeličanu Azovstal, štetu je pretrpjela i željezara Iljič koja je dio njegovog SCM Holdinga, kaže Ahmetov.
Ukrajina: ‘Rusi su postavili 500 morskih mina u Crno more’
11:09 Ukrajina tvrdi da je Rusija po Crnom moru postavila između 400 i 500 starih morskih mina, proizvedenih tijekom sovjetskog doba. Javljaju i da se te mine zbog nevremena i visokih valova odvajaju od svojih sidra, pa neke od njih sada slobodno plutaju morem, čime se stvara još jedna prepreka za izvoz dobara, poput žita, iz Ukrajine. Vojni administrator regije Odesa, Serhij Bratčuk, izjavio je da je Rusija “stvorila svjetsku krizu hrane” zatvaranjem ukrajinskih crnomorskih luka.
Moskva protjeruje pet hrvatskih diplomata
10:40 Hrvatski veleposlanik sazvan je u rusko ministarstvo vanjskih poslova gdje mu je uručena prosvjedna nota zbog “pokušaja Zagreba da optuži Rusiju za ratne zločine u Ukrajini”, javljaju RIA Novosti. Moskva je pritom petoro hrvatskih diplomata proglasila Personama non grata, čime ih se praktički protjeruje iz Rusije. Više pročitajte ovdje.
Rusi preuzeli strateški bitan grad Liman?
10:35 Reuters javlja da proruski separatisti iz samoproglašene Donecke Narodne Republike tvrde da su u potpunosti preuzeli kontrolu nad strateški bitnim gradom Limanom na istoku Ukrajine. Njihove navode za sada nisu potvrdili neovisni izvori.
Teške borbe oko Severodonecka
10:06 Ruske snage napadaju položaje u Lugansku, u sklopu njihove nastavljene ofenzive na području, čime se ukrajinski branitelji potiskuju natrag. U Severodonecku i Lisičansku, ruska vojska napala je s tri strane ukrajinsku vojsku, u pokušaju opkoljavanja branitelja. Guverner Luhanska Serhij Haidai rekao je da je oko 50 ruskih vojnika stiglo do autoceste, gdje su privremeno uspjeli učvrstiti svoje položaje i postaviti kontrolnu točku. “Kontrolna točka je napadnuta i razbijena, a ruski vojnici su se morali povući. Ruska vojska sada više ne kontrolira rutu, ali ju granatira. Jasno je da se naši dečki polako povlače na utvrđenije položaje – trebamo zadržati ovu hordu”, rekao je Haidai.
Nemirna noć i u Dnipropetrovsku
09:53 Nacionalna novinska agencija Ukrajine, Ukrinform, javlja da je sinoć bilo i napada u regiji Dnipropetrovsk. Citiraju Valentina Rezničenka, pripadnika regionalne administracije, koji je izvijestio o “poprilično nemirnoj noći”. “Imali smo nekoliko napada i ozbiljne štete”, rekao je Rezničenko, pa dodao kako spasitelji pretražuju ruševine tragajući za preživjelima.
Ukrinform također citira gradonačelnika Novomoskovska, Serhija Rieznika, koji je izjavio kako su se čule i eksplozije u Dnipru. Regija Dnipropetrovsk granični s regijom Doneck, a nalazi se zapadno od Donbasa, gdje se sada fokusira većina ruske vojske.
EU planira embargo na uvoz ruske nafte samo pomorskim putem?
09:36 Ideja mađarskog premijera Viktora Orbana, da se embargo ne uvodi na naftu koja se iz Rusije doprema naftovodom Družba, polako prevladava među članicama Europske unije, piše u petak Večernji list. Embargo na uvoz nafte i naftnih derivata iz Rusije, koji je 3. svibnja predložila Europska komisija, ali on još nije izglasan zbog protivljenja Mađarske, mogao bi biti razvodnjen i na kraju biti izglasan samo kao embargo na uvoz ruske nafte pomorskim putem, ne i naftovodom Družba.
U Bruxellesu se neslužbeno može čuti da takva, originalno mađarska ideja, polako prevladava među državama članicama i da se dogovor na temelju te ideje pokušava pronaći do ponedjeljka, kad počinje dvodnevni, izvanredni sastanak Europskog vijeća na kojem se okupljaju šefovi država i vlada 27 članica Unije. Usvoji li se šesti paket sankcija EU protiv Rusije u takvom obliku, s naftnim embargom koji vrijedi samo na moru, a ne i na kopnu kojim ide naftovod, EU će moći tvrditi da i dalje smanjuje ovisnost o ruskoj nafti, ali postupnije.
Cavoli: ‘Blokada izvoza žita iz Ukrajine poticat će terorizam’
09:26 Američki general koji bi trebao postati sljedeći vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a upozorio je u četvrtak da bi ruska blokada ukrajinskog izvoza žitarica mogla omogućiti terorističke mreže u drugim dijelovima svijeta i da bi mogla zahtijevati vojnu intervenciju SAD-a kako bi se osiguralo da se globalna tržišta ne destabiliziraju.
General Christopher Cavoli, zapovjednik svih snaga američke vojske u Europi i Africi, rekao je članovima Senatskog odbora za oružane snage da skupine uključujući Islamsku državu, al-Shabab i Boko Haram imaju koristi od nestašice hrane koja je rezultat rata. Te se skupine, rekao je, “hrane slabom upravom i nesigurnošću hrane, korupcijom i siromaštvom”.
Rusija: ‘SAD je izgubio podršku svijeta’
09:22 Predsjednik ruskog parlamenta, Vjačeslav Volodin, rekao je da ishod posljednjeg glasovanja Vijeća sigurnosti UN-a, o jačanju sankcija Sjevernoj Koreji zbog njezinih novih lansiranja balističkih raketa, a na koje su Rusija i Kina uložile veto, pokazuje da su SAD izgubile potporu većine svjetskog stanovništva. Volodin je dodao da je to bilo vidljivo već u ožujku, kada je Opća skupština UN-a razmatrala osudu ruske invazije na Ukrajinu.
“Četrdeset zemalja odbilo je suprotstaviti se Rusiji, uključujući Kinu, Indiju, Iran, Irak, Vijetnam, Južnu Afriku, Alžir, Pakistan i druge. Stanovništvo ovih država je 4,47 milijardi ljudi – 57,3 posto svjetske populacije”, rekao je Volodin. “Često iza odluka većine u UN-u, u stvarnosti, postoji manjina… Joe Biden nastoji reformirati UN kako bi zadržao poziciju Sjedinjenih Država. On očajnički želi sačuvati unipolarni model koji je zastario”, rekao je Volodin.
Gradonačelnik: ‘Bijeg iz Severodonecka je ekstremno opasan’
09:15 Gradonačelnik Severodonecka Oleksander Strijuk izjavio je kako višednevno granatiranje grada i dalje ne prestaje. Navodi da je oko 60 posto kuća u gradu srušeno, te da je njih 90 posto oštećeno i treba značajne popravke. Strijuk dodaje kako je odlazak iz grada “ekstremno opasan”, što civilima otežava pokušaj bijega, no da ukrajinska vojska čini “sve što je moguće kako bi osigurala rutu za bijeg”. Trenutno se u gradu, kaže Strijuk, nalazi imzeđu 12 i 13 tisuća civila, a procijenio je i kako je do sada u gradu ubijeno najmanje 1500 ljudi.
Britanci: ‘Rusi imaju premalo moderne opreme’
09:12 Britansko ministarstvo obrane u novom izvješću tvrdi da Rusi imaju premalo moderne opreme pa su duboko iz skladišta izvukli 50-godišnje tenkove. Kako pišu, Kremlj je prikupio borbene tenkove T-62 kako bi podržao svoje snage na jugu.
“Prvi put predstavljen 1961. godine, ovaj tip tenkova nekad je bio glavni oslonac vojske Sovjetskog Saveza”, pišu. No sada će “T-62 gotovo sigurno biti posebno ranjivi na protutenkovsko oružje”, pišu te dodaju kako njihova prisutnost na bojnom polju “naglašava ruski nedostatak moderne, borbeno spremne opreme”.
Britanci pišu i da ruske kopnene snage nastavljaju svoj pokušaj opkoljavanja Severodonjecka i Lisičanska u istočnoj Ukrajini, gdje su ovih dana zauzeli nekoliko mjesta sjeverozapadno od Popasne.
“Rusija vrši pritisak u Severodonjecku iako Ukrajina zadržava kontrolu nad višestrukim branjenim sektorima, uskraćujući Rusiji potpunu kontrolu nad Donbasom”, piše Ministarstvo obrane.
Mirna noć u Lavovu, nemirna u Sumiju
09:07 Budući da se većina ruske vojske koncentrira na istok Ukrajine, guverner Lavova Maksim Kozicki napisao je na svom kanalu na Telegramu kako je noć u regiji bila mirna. Protuzračne uzbune čule su se jednom, no nije uslijedio napad. Dodao je kako je i 71 osoba stigla u Lavov iz drugih krajeva Ukrajine.
S druge strane, guverner Sumija Dmitro Živicki, napisao je na svom Telegram kanalu kako je u toj sjeveroistočnoj regiji Ukrajine bila poprilično nemirna noć. “Od 4.30 ujutro minobacački hici ispaljeni su svakih pola sata u četvrti Šocka. Oštećene su privatne kuće civila na periferiji Seredinog Budima. U pola sedam ujutro, iz protuzračnih topova gađana je periferija sela Stari Virki, općina Bilopil, okrug Sumi. Neprijatelj je pobjegao sa svog teritorija. Nitko nije ozlijeđen”, napisao je Živicki.
Ukrajina tvrdi da je do sada stradalo 29.750 ruskih vojnika
09:03 Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je procjenu kako je do sada u ratu u Ukrajini stradalo 29.750 ruskih vojnika, što je 150 više nego jučerašnja procjena. Tvrde i kako je uništeno 1322 ruskih tenkova, te 206 zrakoplova i 170 helikoptera.
Amerika planira poslati moćne raketne sustave dugog dometa
8:30 Amerika se sprema poslati Ukrajini napredne raketne sustave dugog dometa, što je značajan korak u odnosu na dosadašnju opskrbu te zemlje, piše CNN. Vijest je uslijedila nakon molbi predsjednika Zelenskog za takvim sustavima, koji mogu ispaliti niz raketa stotinama kilometara. Višestruki raketni sustavi (MLRS) dramatično bi povećali domet ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, u nekim krugovima postoji zabrinutost da bi se mogli upotrijebiti za gađanje ciljeva unutar Rusije, što bi moglo dovesti do nove eskalacije. Kako smo ranije izvijestili, Washington je upozorio Kijev što bi se dogodilo kad bi zapadno oružje bilo korišteno za gađanje ciljeva u Rusiji. Navodno Bidenova administracija razmišlja o slanju oružja u sklopu paketa koji bi mogao biti objavljen već sljedeći tjedan, piše CNN.
Washington upozorio Kijev na eskalaciju ako budu gađali Rusiju
7:30 Washington razgovara s Kijevom o opasnosti od eskalacije sukoba ako neko od oružja koje im dostavlja Zapad udari negdje u Rusiji, rekli su američki i diplomatski dužnosnici za Reuters. Kako piše Reuters, u tim razgovorima “ne postavljaju se eksplicitna geografska ograničenja” na korištenje oružja koje se isporučuje ukrajinskim snagama, ali kroz njih se nastoji postići “zajedničko razumijevanje rizika od eskalacije”, izjavila su tri američka dužnosnika i diplomatski izvori. “Zabrinuti smo zbog eskalacije, no ipak im još uvijek ne želimo postavljati geografska ograničenja niti im previše vezati ruke oko stvari koje im dajemo”, rekao je anonimno jedan od dužnosnika. Lavrov je jučer zaprijetio da bi slanje oružja Ukrajini koje je sposobno pogoditi ruski teritorij predstavljalo “ozbiljan korak prema neprihvatljivoj eskalaciji”.
Zelenski: ‘Ovo što Rusija radi u Donbasu, to je očigledni genocid’
7:05 Ukrajinski predsjednik u svom noćnom obraćanju rekao je da pojačana ofenziva Rusije u istočnoj regiji Donbas pokazuje “očiglednu politiku genocida”. “Trenutna ofenziva okupatora u Donbasu može opustošiti regiju”, rekao je Zelenski. “Žele spaliti Popasnu, Bakhmut, Liman, Lisičansk i Severodonetsk u pepeo. Kao Volnovaku, kao Mariupolj.” U gradovima bliže ruskoj granici poput Donjecka i Luganska, ruske snage “okupljaju sve koga god mogu da popune mjesta ubijenih i ranjenih”, rekao je.
Zelenski je i kritizirao Zapad da je “katastrofalni razvoj događaja u njegovoj zemlji mogao biti zaustavljen da je svijet situaciju tretirao kao svoju”. “Da se jaki nisu igrali s Rusijom, već da su je stvarno pritisnuli da se rat okonča”, rekao je pa dodao: “Samo pogledajte. Pogledajte koliko tjedana Europska unija pokušava dogovoriti šesti paket sankcija protiv Rusije. Ta zemlja dosad od Europljana prima gotovo milijardu eura dnevno za opskrbu energentima”.
“Naravno, zahvalan sam našim prijateljima koji promiču nove sankcije. Ali otkud tolika moć onima koji blokiraju šesti paket? Zašto im je i dalje dopušteno da imaju toliku moć, pa tako i u unutareuropskim procedurama?”, rekao je.
UN: najmanje 3998 civila poginulo u ratu, ali broj je sigurno veći
6:45 Ujedinjeni narodi u svom ovom izvješću pišu da je dosad 8691 civilna žrtva rata. To uključuje najmanje 3998 ubijenih civila i najmanje 4693 ranjenih. Brojke se odnose na period od 24. veljače, kada je počela invazija, do 25. svibnja. No, napominju da su stvarne brojke vjerojatno puno veće. UN kaže da je većina žrtava stradalo od eksplozivnog oružja širokog područja djelovanja, uključujući granatiranje iz teškog topništva i raketnih bacača.
Moldavija bivšem proruskom predsjedniku odredila 30-dnevni kućni pritvor
6:40 Sud u Moldaviji u četvrtak je bivšem predsjedniku i proruskom oporbenom čelniku Igoru Dodonu odredio 30-dnevni kućni pritvor, kako bi tužiteljstvu omogućio da istraži optužbe za korupciju i izdaju. Okružni sud u četvrti Ciocana u glavnom gradu Kišinjevu donio je odluku dva dana nakon što je Dodonova kuća pretresena, a njemu određen 72-satni pritvor.
Obraćajući se medijima nakon sudske rasprave, Dodon je izjavio da je sudac izvršavao “politički nalog” prozapadne predsjednice Maie Sandu, koja ga je pobjedom na izborima naslijedila 2020. godine. Rekao je i da nema nikakvu imovinu osim one koju je službeno prijavio. Dodonovo uhićenje dolazi u trenutku kada su odnosi između Moskve i Kišinjeva sve zategnutiji.
Kremlj je ranije izrazio zabrinutost zbog vijesti da je Dodon pritvoren, a glasnogovornik Dmitrij Peskov je pozvao moldavske vlasti da poštuju njegova prava. Posljednjih mjeseci ruski separatisti u moldavskoj regiji Pridnjestrovlje okrivljuju susjednu Ukrajinu za “pucnjave, eksplozije i upade bespilotnih letjelica”, što izaziva bojazan da bi Moldavija mogla biti uvučena u sukob u Ukrajini, navodi Reuters.
Petomjesečna beba među poginulima u granatiranju Harkiva
6:35 Osam ljudi je ubijeno, uključujući petomjesečnu bebu, a 17 je ozlijeđeno u granatiranju drugog po veličini ukrajinskog grada Harkiva, javlja SkyNews. Još troje ubijeno je u napadima u gradu Lisičansk na istoku i oko njega, koji je ključno žarište borbi. U sjevernoj regiji Harkiv, guverner Oleh Sinehubov rekao je da su dva muškarca u dobi od 64 i 82 godine ubijena u granatiranju grada Balaklija, a još 10 ljudi je ozlijeđeno, uključujući devetogodišnju djevojčicu.