Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Uživo. Europa prijeti: 'Putina ćemo stisnuti tamo gdje ga najviše boli'. Kremlj: 'Na Kijev su padale ukrajinske rakete, a ne ruske'

Pratimo 274. dan ruske invazije na Ukrajinu

Ukrainian artillerymen fire a M777 howitzer towards Russian positions on the frontline of eastern Ukraine, on November 23, 2022, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by Anatolii Stepanov / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 274. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Zelenski se obratio na Vijeću sigurnosti UN-a
  • Očekuje se da će nuklearne elektrane ponovno proraditi do večeras
  • Rusija proizvodi nove interkontinentalne balističke rakete
  • Rusi napadaju oslobođeni grad Herson

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


ICMP: ‘Više od 15.000 ljudi nestalo je od početka rata u Ukrajini’

  • Više od 15.000 ljudi nestalo je od početka rata u Ukrajini, rekao je u četvrtak dužnosnik Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), organizacije osnovane nakon rata na prostoru bivše Jugoslavije. Organizacija sa sjedištem u Den Haagu, osnovana nakon rata na prostoru bivše Jugoslavije 90-ih, otvorila je ured u Kijevu u srpnju kako bi pomogla Ukrajini dokumentirati i pronaći nestale osobe.

Direktor ICMP-ova programa za Europu Matthew Holliday rekao je da nije poznato koliko je stanovnika prisilno preseljeno, koliko je zatvorenih u Rusiji, koliko je živih i razdvojenih od obitelji, koliko umrlih i pokopanih u neobilježenim grobnicama. Proces potrage za nestalim osoba u Ukrajini trajat će godinama i u godinama dugo nakon što rat završi, rekao je Holliday u intervjuu za Reuters. Brojka 15.000 nestalih daleko je od stvarnosti s obzirom na to da se procjenjuje kako je nepoznata sudbina 25.000 ljudi samo iz Mariupolja, bilo da su mrtvi ili nestali.

“Brojke su goleme kao i izazovi za Ukrajinu. Usto se ne zna kada će rat završiti”, rekao je Holliday. Pohranom DNK uzoraka srodnika nestalih osoba stvaraju se baze podataka, navodi ICMP, jedina međunarodna organizacija koja radi isključivo na rješavanju pitanja nestalih osoba. U Kijevu je ICMP počeo prikupljati uzroke DNK, a što će pomoći i tužiteljstvu u istrazi ratnih zločina.


Zelenski: ‘Ako rješenje na Krimu ne očekuje deokupaciju, ne trošite vrijeme’

  • Zelenski se u intervjuu osvrnuo i na pitanje Krima za koje mnogi strahuju. Naime, neki zapadni partneri vjeruju da bi pokušaj Ukrajine da vrati krim mogao dovesti do eskalacije pa i korištenja nuklearnog oružja. Zelenski je rekao kako razumije da su mnogi zbunjeni time što će biti s Krimom.

“Ako je netko spreman ponuditi nam rješenje vezano za deokupaciju Krima nevojnim sredstvima, to će nam samo ići u korist. Ako rješenje ne uključuje deokupaciju i Krim koji ostaje dio Rusije, na to nitko ne treba trošiti vrijeme. To je gubljenje vremena”, kazao je.


Zelenski: ‘Bojište je put kojim morate ići kad nema diplomacije’

  • Financial Times je intervjuirao predsjednika Zelenskog koji im je rekao da je nova ruska strategija uništavanje ukrajinske infrastrukture i bacanje zemlje u mrak. No, dodao je i kako to neće oslabiti odlučnost zemlje da oslobodi sva okupirana područja. Sukob s Rusijom opisao je “ratom snage i otpornosti.”

Ponovio je kako neće biti trajnog rješenja za rat dok se Rusija ne povuče sa svih teritorija koja je okupirala. “Moramo vratiti sva naša područja jer vjerujem da je bojište put kojim morate ići kada nema diplomacije. Ako ne možete vratiti cijelu svoju zemlju, rat stoji. Samo je pitanje vremena kada će se nastaviti”, rekao je.

Govorio je i o uništenju infrastrukture, budući da ni u njegovom uredu nema vode. “Ne znam koliko dugo se ovako nešto nije dogodilo, možda 80, 90 godina: da jedna zemlja na europskom kontinentu nema svjetla. Država se bori. Na terenu su radnici, hitne službe, demineri, svi rade sve da se struja vrati i da omoguće ljudima bar malo vode. Ovaj rat je o snazi, o otpornosti, ali i o tome da smo jedni uz druge”, rekao je.

Pozvao je Zapad da Ukrajini pošalje još opreme za zračnu obranu kojom bi štitili ključne infrastrukture, ali i da pošalju dizel za generatore. Ocijenio je kako upravo napadi na civilne infrastrukture pokazuju da Moskva nema namjere pregovorima okončati rat.


Građani Hersona pune uređaje i griju se

  • Dok Rusija uništava ukrajinsku energetsku infrastrukturu, Ukrajina je počela otvarati ono što naziva “centrima nepobjedivosti.” To su grijani prostori u kojima ima struje i interneta i u kojima se ljudi mogu ugrijati, pojesti obrok, napuniti uređaje i spojiti se na internet. Ovaj video nastao je u jednom od takvih centara u Hersonu.

EU zemlje bez dogovora o ograničenju cijene ruske nafte

  • Vlade zemalja EU i dalje se ne mog složiti limitu na cijenu ruske nafte. Kako javlja Reuters, radi se o limitu na naftu uvezenu morskim pite, a za dio članica je limit od 65 do 70 dolara po barelu koji je predložio G7 bio previsok. Za dio njih bio je prenizak. Diplomatski izvori su kazali da se šest od 27 zemalja EU protivilo limitu koji je predložio G7.

Poljska želi limit na 30 dolara po barelu i tvrdi da bi limit koji predlaže G7 dao prevelik profit Rusiji. Litva i Estonija su se složile. Cipar, Grčka i Malta koje imaju veliku zaradu od pomorskog prometa naftom i koje bi mogle pun izgubiti ako se transport nafte brodovima smanji, su tvrdile da je limit od 65 do 70 dolara prenizak. Tražile su i kompenzaciju ako budu u gubitku zbog smanjenja poslovanja.


Mađarska će ratificirati pristupanje Finske i Švedske NATO-u početkom iduće godine

  • Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u četvrtak da će mađarski parlament ratificirati pristupanje Finske i Švedske NATO-u početkom iduće godine. Orban je na brifingu nakon sastanka Višegradske skupine u Slovačkoj rekao da je njegova vlada već odlučila da će Mađarska podržati pristupanje Finske i Švedske u NATO i da će parlament staviti to pitanje na dnevni red svoje prve sjednice iduće godine.

“Mađarska će sigurno podržati njihovo pristupanje”, rekao je Orban. Parlament počinje s radom sredinom veljače. Mađarska i Turska jedine od 30 saveznika nisu ratificirale pristupanje dviju zemalja u NATO. Orbanova stranka Fidesz u parlamentu ima dvotrećinsku većinu. Mađarska vlada proslijedila je dva relevantna prijedloga zakona parlamentu u srpnju.


SAD prilagodio rokove za cjenovni limit za rusku naftu

  • Nove smjernice Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog ministarstva financija odgovaraju na nekoliko ključnih pitanja, uključujući i kada će ograničenja stupiti na snagu i na koje će se tvrtke odnositi, ističe Reuters. Smjernice ne navode konkretni cjenovni plafon, o kojem Sjedinjene Države još pregovaraju s partnerima u G7, EU-om i Australijom. Propisi o ograničenju cijena neće se odnositi na brodove s naftom utovarenom do 5. prosinca koji će pristati u odredišnu luku do 19. siječnja, objavio je OFAC. Time bi tankeri s naftom kupljenom do aktiviranja mehanizma 5. prosinca trebali dobiti vremena da stignu na često udaljena odredišta. Od 5. prosinca sve će pošiljke morati poštivati cjenovni limit.

Osim toga, ograničenje cijene odnosi se samo na prvu prodaju “istovarene” nafte na odredištu izvan Rusije, odnosno na prvo mjesto na koje teret stiže na obalu. Nafta preprodana na kopnu nakon prve točke (ulaza) moći će se prodavati i po višoj cijeni. Ako se nafta vrati na more neprerađena, ponovo će podlijegati cjenovnom limitu, stoji u smjernicama. Ograničenje cijena neće se odnositi na naftu iz drugih zemalja koja prolazi kroz Rusiju ili se iz Rusije istovaruje, pojašnjavaju u OFAC-u, izdvajajući Kaspijski naftovodni konzorcij (CPC), koji transportira naftu cjevovodom iz Kazahstana do Crnog mora.

Američke kompanije i dalje ne smiju uvoziti rusku naftu, u skladu sa zabranom iz ožujka, ali mogu je prodavati, pod uvjetom da poštuju cjenovni limit. U mehanizmu će, prema smjernicama, sudjelovati tvrtke povezane s pomorskim prijevozom ruske nafte, poput trgovaca, osiguravatelja, financijera, prijevoznika, tvrtki za registraciju brodova i pomoć pri izvozu i uvozu. Izuzete će biti usluge medicinske evakuacije i ostale hitne usluge za članove posade, te usluge njihovog zdravstvenog i putnog osiguranja, kao i inspekcija i peljarenje brodova, pokazuju smjernice.


Ukrajinci se oprostili od poginulog baletana

  • Ožalošćeni Ukrajinci u četvrtak su se posljednji put oprostili od 26-godišnjeg baletana koji je poginuo u borbi protiv ruskih snaga u istočnoj Ukrajini. Vadim Hlupianec, iz Kijevskog nacionalnog akademskog kazališta operete, ubijen je snajperom u blizini Bahmuta, strateški važnog grada u istočnoj regiji Donjecku, objavila je ukrajinska vojska.

Kolege izvođači i članovi osoblja odnijeli su njegov lijes u kazalište, gdje su posjetitelji stali u red kako bi se u suzama oprostili. Dok su nosili Hlupianecov lijes, pratili su ga posljednjim glasnim pljeskom. “Vadim je izabrao stranu svjetla i dobra protiv zla”, rekao je Bohdan Strutinski, kreativni direktor kazališta. Dodao je: “Današnje odavanje počasti nije ono što je trebalo biti: pljesak na kraju nastupa, a ljudi traže bis”.


Biden potvrdio da se razmatra ograničenje cijene ruske nafte

  • Američki predsjednik Joe Biden potvrdio je da je ograničenje cijene ruske nafte koje predlažu Sjedinjene Države i njihovi zapadni saveznici “u igri”, dodajući da je o tom pitanju razgovarao s ministricom financija Janet Yellen. Izjavu je dao novinarima tijekom blagdanskog posjeta vatrogasnoj postaji na otoku Nantucket povodom Dana zahvalnosti.

Putin s iračkim čelnikom razgovarao o ograničenju cijene nafte

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin je tijekom telefonskog razgovora s novim iračkim premijerom Mohammedom Shia al-Sudanijem razgovarao o pokušajima Zapada kojima bi ograničile cijene ruske nafte, priopćeno je iz Kremlja. Iz Kremlja kažu da je Putin rekao Sudaniju da bi ograničenje cijena imalo ozbiljne posljedice za globalno energetsko tržište.

Rusija kaže da je Ukrajina u razmjeni oslobodila 50 ratnih zarobljenika

  • Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je u posljednjoj razmjeni zarobljenika između dviju strana Ukrajina oslobodila 50 ruskih vojnika koji su bili zarobljeni. Ranije danas, šef ukrajinske regije Doneck postavljen od strane Rusije, rekao je da će Rusija također osloboditi 50 zarobljenih Ukrajinaca.

Česi i Poljaci kritiziraju Orbana u kontekstu rata u Ukrajini

  • Čelnici Poljske i Češke u četvrtak su javno kritizirali mađarskog premijera Viktora Orbana razotkrivši podjele u Višegradskoj skupini koje je pogoršao rat u Ukrajini. Jedinstvo u Višegradskoj skupini, osnovanoj 1991. nakon pada komunizma, na velikoj je kušnji zbog rata u Ukrajini jer se Orban protivi strožim europskim sankcijama protiv Rusije koje uključuju energente. S druge strane, Poljska, Češka i Slovačka spadaju među najžešće kritičare ruskog predsjednika Vladimira Putina i rata u Ukrajini.

“Ovo nije najbolje vrijeme za (višegradski) format i mađarska oprečna stajališta značajno utječu na situaciju i kompliciraju je”, rekao je češki premijer Petr Fiala pred odlazak na sastanak čelnika Višegradske skupine u Slovačkoj. “Nije tajna da stajališta mađarskog premijera, od kojih se neka čak može opisati kao provocirajuća, ne pomažu da se ova suradnja odvija jednako dobro kao u prošlosti”, dodao je.

Orban je ovaj tjedan dodatno razljutio susjede noseći na nogometnoj utakmici šal s kartom Velike Mađarske koja obuhvaća dijelove Ukrajine, Austrije, Slovačke, Rumunjske, Hrvatske i Srbije. Fiala je rekao da će se o tome također razgovarati na samitu u Košicama.


Bjeloruski građani pozvani da spriječe uplitanje zemlje u rat

  • Ukrajinske oružane snage novim videozapisom pozvale su građane Bjelorusije da zaustave uplitanje svoje zemlje u rat u Ukrajini.U videu tvrdi se da Rusija pokušava angažirati Bjelorusiju u svojoj invaziji na Ukrajinu “na bilo koji način”. U priopćenju se dalje pozivaju Bjelorusi da prate sumnjive radnje u blizini kritičnih infrastrukturnih objekata i prijave takve aktivnosti vlastima.

“Ukrajina ne smatra vašu zemlju, posebno vaš narod, neprijateljem. Nećemo izvoditi nikakve agresivne akcije na teritoriju Bjelorusije. Ovo je službeni stav Ukrajine. Danas puno ovisi o svakoj osobi, nadamo se vašoj budnosti i razumijevanju situacije”, stoji u videoapelu.


U Ukrajini se postepeno vraća opskrba strujom i vodom

  • Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda predsjednika Zelenskog, izjavio je da se struja opskrbljuje svim regijama u zemlji. Dodao je da se postavljaju mjesta za punjenje mobitela i ispijanje toplih napitaka, a energetski inženjeri rade danonoćno. “Za sada se postupno odvija priključenje kućanstva na mrežu”, rekao je. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je opskrba vodom obnovljena u svim četvrtima glavnog grada. “Trebat će neko vrijeme da vodovod proradi punim kapacitetom”, dodao je Kličko.

Moskva negira da je projektilima pogodila Kijev

  • Rusko ministarstvo obrane tvrdi da jučer nije pogodilo nijedan cilj u Kijevu, rekavši da je pogodilo samo energetske objekte povezane s “vojnim zapovjednim i kontrolnim sustavom Ukrajine”. Izjave dolaze nakon pojavljivanja snimaka oštećenih zgrada u gradu Kijevu i obližnjim gradovima. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je najmanje deset ljudi ubijeno u napadima.

Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov rekao je da su ruske oružane snage “pokrenule golemi zračni, pomorski i kopneni napad visokopreciznim oružjem dugog dometa protiv vojnog zapovjednog i kontrolnog sustava Ukrajine i povezanih energetskih objekata”. “Želio bih naglasiti da niti jedan udar nije izvršen na ciljeve unutar grada Kijeva”, rekao je.

Tvrdi da su razaranja nastala zbog ukrajinskih obrambenih projektila koji su pali na grad. Ukrajina je priopćila da je Rusija jučer lansirala 70 projektila, gađajući i kritičnu infrastrukturu i civilna područja.


Bjeloruski predsjednik poziva Ukrajinu da prestane ratovati

  • Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko pozvao je Ukrajinu da se prestane braniti od Rusije, rekavši da je “sada sve u rukama Ukrajine”. “Sada je sve u rukama Ukrajine, ako ne žele da ogroman broj ljudi umre. Teško je, komplicirano je. Teško je, ali ako to žele moraju prestati. Ako ne, dalje će biti uništavanja Ukrajine”, rekao je bjeloruski čelnik novinarima. Dodao je, međutim, da ne želi kriviti Ukrajinu ili predsjednika Volodimira Zelenskog za rat.

Sky News napominje da je Bjelorusija blizak saveznik Rusije, a moskovske trupe su ušle u Ukrajinu preko bjeloruskog teritorija na početku rata. Iako Bjelorusija nije izravno ušla u sukob niti je poslala svoje trupe, stručnjaci nagađaju da bi se to moglo dogoditi. Prošlog mjeseca Rusija je poslala tisuće vojnika natrag u Bjelorusiju – a kasnije se Vladimir Putin sastao s Lukašenkom radi razgovora.


Szijjarto: ‘Mađarska je dobila izuzeće od predložene ruske gornje cijene nafte’

  • Mađarska je dobila izuzeće od predloženog ograničenja ruske cijene nafte, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na brifingu u Bruxellesu koji je u četvrtak prenosio na svojoj Facebook stranici. Szijjarto je rekao da trenutačni prijedlog Europske unije navodi da bi isporuke nafte putem naftovoda bile izuzete od ograničenja cijena, što znači da to neće utjecati na Mađarsku, ako se predloženo ograničenje usvoji kasnije.

Rumunjska kaže da će nastaviti opskrbljivati ​​Moldaviju električnom energijom

  • Jučerašnji ruski raketni udari nisu samo uzrokovali nestanak energije u cijeloj Ukrajini, već su također uzrokovali nestanak struje u susjednoj Moldaviji. Rumunjski proizvođači električne energije od listopada isporučuju struju Moldaviji po ograničenoj cijeni, a većina struje prolazi kroz Ukrajinu. Nakon jučerašnjeg nestanka električne energije, Rumunjska je rekla da je voljna nastaviti s opskrbom, ali da su nedostatne interkonekcije izazov.

“Do sada smo isporučili sve što smo tražili. No, prekidi se događaju jer su rumunjsko-moldavske interkonekcije potpuno nedostatne. Većina električne energije koju Rumunjska nudi prolazi kroz Ukrajinu”, rekao je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis. Moldavija je optužila Rusiju da je zemlju od 2,6 milijuna stanovnika bacila u mrak, a moskovski veleposlanik pozvan je da ponudi objašnjenje.


Rusija neće isporučivati nafte zemljama koje uvedu ograničenja cijene

  • Rusija ne planira opskrbljivati naftom zemlje koje podržavaju ograničenje cijena ruske nafte, rekao je Kremlj. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je rekao da bi ukrajinsko vodstvo moglo “okončati patnje” u Ukrajini ispunjavanjem zahtjeva Rusije za rješavanje sukoba. Peskov je upitan je li Rusija zabrinuta zbog posljedica koje njeni napadi na energetsku infrastrukturu imaju na civilno stanovništvo. Odgovorio je da je Rusija napala ciljeve od vojnog, a ne “društvenog” značaja.

Poljska odbila ponudu slanja sustava protuzračne obrane iz Njemačke

  • Poljski dužnosnici odbili su ponudu slanja sustava protuzračne obrane iz Njemačke, rekavši da bi bilo najbolje dati to oružje Ukrajini. Ranije ovog tjedna Njemačka je Poljskoj ponudila avione Eurofighter i obrambene sustave Patriot kako bi pomogla Varšavi u obrani svog zračnog prostora. Poljska, koja graniči s Ukrajinom, prošli je tjedan pogođena zalutalom raketom koju su očito ispalile obrambene snage Kijeva.

Činilo se da Varšava ranije razmatra ponudu Njemačke, ali je ministar obrane Mariusz Blaszczak sada rekao: “Nakon daljnjih ruskih raketnih napada, tražio sam od Njemačke da ssutave Patriot ponuđene Poljskoj prebace u Ukrajinu i rasporede na njezinoj zapadnoj granici. Ovo će zaštititi Ukrajinu od daljnjih smrti i nestanka struje te će povećati sigurnost na našoj istočnoj granici.”


Najveća nuklearna elektrana u Ukrajini ponovno priključena na električnu mrežu

  • Postrojenje Zaporižje – najveća europska nuklearna elektrana – ponovno je priključena na ukrajinsku električnu mrežu. Zaporižje je bilo isključeno iz mreže nakon jučerašnjih ruskih raketnih napada širom zemlje. Ukrajinska državna energetska tvrtka Energoatom priopćila je da su dizelski generatori elektrane isključeni.

Međutim, šef tvrtke Petro Kotin upozorio je da i dalje postoji “stvarna opasnost od nuklearne i radioaktivne katastrofe” zbog ruskih udara. Ponovljeno granatiranje oštetilo je elektranu Zaporižje, zbog čega je europski nuklearni nadzornik pozvao na postavljanje sigurne zone oko elektrane. Rusija i Ukrajina za napade okrivljuju jedna drugu.


U Ukrajinu se vratilo 36 ratnih zarobljenika

  • Branitelji željezare Azovstal u Mariupolju su među 36 ratnih zarobljenika koji su vraćeni u Ukrajinu u sklopu razmjene s Rusijom. Među vraćenima su i pripadnici nacionalne garde zarobljeni u nuklearnoj elektrani Černobil tijekom prvih dana invazije, prema ukrajinskom uredu javnog pravobranitelja. Ukupno su razmijenjena 22 pripadnika Nacionalne garde, osam graničara, četiri vojnika mornarice i jedan predstavnik Oružanih snaga Ukrajine, te jedan civil. U međuvremenu, moskovski izvori rekli su da je 35 ruskih vojnika vraćeno u sklopu razmjene.

Von der Leyen: ‘EU priprema deveti paket sankcija Rusiji’

  • Europska unija nastavlja s devetim paketom sankcija Rusiji kao odgovor na napad Moskve na Ukrajinu, rekla je čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom posjeta Finskoj. “Naporno radimo na tome da udarimo Rusiju tamo gdje je štetno, kako bi još više otupjeli njenu sposobnost da vodi rat protiv Ukrajine. Danas mogu reći da radimo punom parom na devetom paketu sankcija”, rekla je von der Leyen na konferenciji za novinare.

“I uvjerena sam da ćemo vrlo brzo odobriti globalnu gornju cijenu ruske nafte s G7 i drugim velikim partnerima. Nećemo stati sve dok Ukrajina ne pobijedi Putina i njegov nezakoniti i barbarski rat”, rekla je.


Rusija ne komunicira sa SAD-om na summitu G20

  • Rusija ne planira kontakt sa Sjedinjenim Državama, niti je započela kontakt s Washingtonom na summitu G20 u Indoneziji, rekao je u četvrtak zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. Dodao je da se kontakti s Washingtonom odvijaju telefonom, ali da se odvijaju diplomatskim kanalima, a ne na predsjedničkoj razini.

U međuvremenu, ruska federalna sigurnosna služba (FSB) tvrdila je da je spriječila ukrajinske specijalne službe da izvrše, kako je rekla, sabotažu na plinovodu “Južni tok”, izvijestile su ruske novinske agencije. Plinovod Južni tok bio je projekt plinovoda namijenjen transportu ruskog plina kroz Crno more do Bugarske, iako je projekt kasnije otkazan u korist Turskog toka.


Ukrajina pokušava obnoviti napajanje energijom koje je prekinuto ruskim zračnim napadima

  • Napajanje električnom energijom se postupno vraća u ukrajinske gradove, uključujući glavni grad Kijev, dan nakon što su ruski projektili izazvali najveće prekide u Kijevu u devet mjeseci rata. Regionalne vlasti priopćile su da je 25 posto domova u Kijevu još uvijek bez struje, ali da je opskrba vodom obnovljena u nekim područjima i da će početi s radom u drugim područjima kasnije u četvrtak.

U velikom poboljšanju od srijede, kada su vlasti rekle da je nestalo struje u cijeloj kijevskoj regiji, javni prijevoz radi u glavnom gradu, a autobusi su zamijenili tramvaje radi uštede energije.

“Ustrajmo, unatoč svemu”, stoji u priopćenju kijevske regionalne vojne uprave.


Više od 400 djece je ubijeno, a 323 se vode nestalima od izbijanja rata

  • Više od 400 djece je ubijeno, a 323 se još uvijek vode kao nestali otkako je Rusija napala Ukrajinu, prema Children of War, internetskoj stranici koja prati dječje žrtve. Podaci dolaze nakon što je novorođenče ubijeno u ruskom raketnom napadu koji je u srijedu pogodio rodilište u gradu Vilniansk na jugoistoku Ukrajine. Državna hitna služba priopćila je da su u trenutku napada žena s novorođenčetom i liječnik bili u rodilištu u dvokatnici koja je uništena

Vojni stručnjak kaže da će vjerojatno proći dva tjedna do sljedećeg velikog ruskog napada

  • Ruskim snagama treba oko dva tjedna za dopremanje streljiva koje može probiti ukrajinsku protuzračnu obranu i nanijeti značajnu štetu, rekao je vojni stručnjak Alexander Kovalenko. Tvrdi da su dva tjedna “prosječno razdoblje predaha” za Ukrajinu, nakon što su ruske snage jučer lansirale 70 projektila u masovnom udaru. Napadi su ubili najmanje 10 ljudi i izazvali nestanak energije u većem dijelu zemlje.

Kovalenko je rekao da će prije sljedećeg velikog napada ruske snage morati ukloniti projektile iz skladišta, izvršiti održavanje i planirati logistiku. “Također je vrijedno pažnje da nakon posljednjeg masovnog udara na Ukrajinu nisu prošla puna dva tjedna, ali je udar bio manje masovan nego 10. listopada”, rekao je. “Očigledno su se Rusi žurili na sastanak u Europski parlament”, dodao je, sugerirajući da je Moskva planirala jučerašnji napad kao odgovor na to što je EU označila Rusiju državnim sponzorom terorizma.


SAD zabrinut da bi Rusija mogla upotrijebiti kemijsko oružje u Ukrajini

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi upotrijebiti kemijsko oružje u Ukrajini ako njegove trupe nastave gubiti tlo, navodno su procijenili dužnosnici Bidenove administracije. Šest ljudi koji su upoznati s tim rekli su za Politico da bi Moskva mogla prvo posegnuti za kemijskim oružjem prije nego što razmotri nuklearni sukob s NATO-om. SAD je želio pomno pratiti svaku potencijalnu upotrebu kemijskog oružja u Ukrajini i tjerao je saveznike da budu spremni za takav događaj.

“Nikakvi obavještajni podaci ne upućuju na to da je kemijski napad u Ukrajini neizbježan”, rekli su dužnosnici. Umjesto toga, očekuje se da će se borbe usporiti tijekom zimskih mjeseci. No, anonimni dužnosnici rekli su da bi Rusija mogla pokušati upotrijebiti kemijsko oružje koje je lako sakriti i koje bi bilo teže pripisati Moskvi. Dužnosnici i stručnjaci rekli su za Politico da bi se neko oružje moglo upotrijebiti za masovne napade tako što bi se pretvorilo u aerosol ili koristilo u municiji.


Rusi kažu da su imali konstruktivne kontakte s IAEA

  • Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da su kontakti s UN-ovim nadzornim tijelom za nuklearni nadzor oko sigurnosti u nuklearnoj elektrani Zaporižje u Ukrajini pod ruskom kontrolom bili “konstruktivni” i da su obećavali.

Postrojenje Zaporižje, koju je Rusija zauzela nedugo nakon invazije, ponovno je bila potresena granatiranjem prošlog vikenda, što je dovelo do ponovnih poziva Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da se oko nje stvori zaštitna zona kako bi se spriječila nuklearna katastrofa. Šef UN-ove agencije za nuklearni nadzor sastao se s ruskim izaslanstvom u Istanbulu u srijedu kako bi razgovarali o sigurnosti u elektrani, za koju su se i Ukrajina i Moskva međusobno optužile za granatiranje, izvijestio je Reuters.


Ukrajinci objavili najnovije podatke o ruskim borbenim gubicima

  • Ukrajinci tvrde da je u ratu do sada ubijeno 85.720 ruskih vojnika, od čega 310 u posljednja 24 sata, prenosi Kyiv Independent. Do sada je oboreno 278 zrakoplova, 1547 dronova i 261 helikopter. Uništeno je 2898 tenkova, te 5839 oklopnih vozila.

Mađarska će poslati Ukrajini 187 milijuna eura financijske pomoći

  • Vlada premijera Viktora Orbana rekla je da je voljna platiti svoj dio potpore Ukrajini, ali bi radije to platila bilateralno nego kroz zajedničko zaduživanje EU-a, izvijestio je Reuters. “Vlada je i dalje predana sudjelovanju u financijskoj potpori ratom zahvaćenoj Ukrajini. Stoga poziva ministra financija da osigura 187 milijuna eura koji bi bio udio Mađarske u zajmu EU-a od 18 milijardi eura koji će biti odobren Ukrajini”, navodi se u uredbi vlade.

U dekretu, koji je potpisao Orban, stoji i da bi mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto trebao započeti razgovore s Ukrajinom kako bi se izradio sporazum potreban za financijsku pomoć. Kako bi osigurala sredstva za kredite, koje će Ukrajina morati vratiti u roku od 35 godina, Europska komisija bi se zaduživala na tržištu kapitala. Međutim, prijedloge paketa trebat će odobriti Europski parlament i 27 država članica EU-a, a Mađarska je rekla da neće sudjelovati u zajedničkom zaduživanju.


Očekuje se da će nuklearne elektrane ponovno proraditi do večeras

  • Mediji su jutros javljali o nestanku energije u dijelovima Ukrajine, uključujući u glavnom gradu Kijevu. Tri nuklearne elektrane morale su biti isključene zbog jučerašnjih ruskih raketnih napada, što je izazvalo probleme u opskrbi Ukrajine energijom. Ministar energetike German Galuščenko rekao je da bi elektrane trebale ponovo raditi do večeras.

“Očekujemo da će do večeri nuklearne elektrane početi s radom, osiguravajući energiju za mrežu, a to će značajno smanjiti deficit energije”, rekao je. Ukrajinci su pozvani da štede energiju gdje je to moguće jer su zalihe i dalje jako ograničene.


Veliki dio Kijeva i dalje bez struje i vode

  • Više od dvije trećine ukrajinske prijestolnice još uvijek je bez struje u četvrtak ujutro, a dio stanovnika nema ni vodu, dan nakon što su ruski projektili izazvali najveće prekide u Kijevu u devet mjeseci rata. Glavni grad bio je jedna od glavnih meta najnovijeg vala napada na energetska postrojenja zbog čega je u mnogim regijama prekinuta opskrba strujom, a u drugima je došlo do hitnih isključivanja električne energije kako bi se uštedjela struja i omogućili popravci dok zima dolazi.

Temperatura je preko noći pala ispod nula stupnjeva Celzija u gradu koji je prije rata imao 2,8 milijuna stanovnika i u kojem već pada snijeg, a ulice su zaleđene. Gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko rekao je da električari i serviseri čine sve kako bi struju vratili “što je brže moguće”, ali će oporavak uvelike ovisiti o ukupnoj energetskoj ravnoteži nacionalne mreže.


Rusi napadaju oslobođeni grad Herson

  • I dalje bjesne bitke u istočnoj Ukrajini, gdje Rusija vrši ofenzivu zapadno od grada Donjecka, javlja Reuters. Glavni stožer Ukrajine kaže da su ruske snage ponovno pokušale napredovati prema svojim glavnim ciljevima u regiji Donjecka – Bahmutu i Avdiivki.

Ruske snage granatirale su oba područja i koristile zapaljive naprave kako bi zapalile ukrajinske položaje s ograničenim uspjehom, rekao je Glavni stožer. Južnije, ruske snage su se ukopale na istočnoj obali rijeke Dnjepar, rekao je glavni stožer, granatirajući područja na zapadnoj obali uključujući grad Herson, koji su nedavno vratile ukrajinske snage.


Electronic Arts se potpuno povukao iz Rusije

  • Electronic Arts, jedna od najvećih gaming tvrtki, već je ranije povukla sve svoje naslove s ruskih online i fizičkih polica. Ruski Kommersant piše da se EA sad potpuno povukla s ruskog tržišta. Sve marketinške aktivnosti preselila je na svoje poljske urede.

Rusija: Za štetu na infrastrukturi krivi su Ukrajinci

  • Na istoj sjednici obratio se i ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzija. Požalio se da video obraćanje Zelenskog nije u skladu s pravilima vijeća i odbacio “bezobzirne prijetnje i ultimatume” Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika. Nebenzija je ustvrdio da su štetu na infrastrukturi izazvale ukrajinske protuzračne rakete kojima su gađani ruski projektili i pozvao zapad da prestane naoružavati Kijev protuzračnim sustavima.

Zelenski se obratio Vijeću sigurnosti UN-a na hitnoj sjednici

  • Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski jučer je zatražio sazivanje hitne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, a oni su ju i održali. Glavna tema je jučerašnji teški udar Rusa na energetsku infrastrukturu zbog čega je veći dio zemlje ostao u mraku. Zelenski obratio okupljenima na sastanku, te je optužio Rusiju za zločine protiv čovječnosti zbog posljednjeg poteza. Vijeću sigurnosti rekao je da je ruska formula terora prisilila miijune da ostanu bez struje i grijanja na hladnoći ispod nule. Ponovno je apelirao na zapadne zemlje da poduzmu nešto.

Rusi proizvode nove interkontinentalne balističke rakete

  • Ruski mediji pišu kako je započela serijska proizvodnja najnovije interkontinentalne balističke rakete Sarmat. Prenose izjavu Vladimira Degtjara, glavnog direktora Državnog raketnog centra Makejev. “Raketni sustav već je pušten u serijsku proizvodnju, osigurani su potrebni materijali i proizvodna oprema”, rekao je.

Rusija će ‘uzeti u obzir’ stav Poljske na incident s padom rakete na njeno područje

  • Rusija neće još učiniti nikakve poteze, ali će uzeti u obzir ponašanje Poljske oko incidenta s padom rakete na njeno područje u kojem su poginule dvije osobe. “Ne planiramo još neke brzoplete mjere u ovom kontektu, ali ćemo to imati u obziru glede naših odnosa s Poljskom”, rekli su iz ruskog ministarstva vanjskih poslova. Misle pri tom na zahtjeve Poljske prema Rusiji da dostave “pojašnjenja” oko njihove uključenosti u incident. Rusi niječu da imaju veze s tim događajem.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više