Vandalizam, nove zabrane, propast cijepljenja... Kako se na početku 2021. dramatično raspala situacija s koronom

Rušilački pohod manjine

Nakon što je odluka u subotu navečer stupila na snagu, situacija je eskalirala. Tri noći zaredom nizozemske gradove potresali su neredi; izbili su sukobi s policijom, u kojima je ozlijeđeno najmanje desetak policajaca, a stotine izgrednika je privedeno.

U rušilačkom pohodu razbijali su prozore, uništavali izloge, prevrtali automobile… U jednom manjem gradu zapaljen je privremeni centar za testiranje na Covid-19. Policija tvrdi da su ovo bili najgori neredi u zadnjih 40 godina.

Nije to stvarna slika nezadovoljstva javnosti strogim mjerama: ankete, prema medijskim izvješćima, sugeriraju upravo suprotno, da vrlo uvjerljiva većina Nizozemaca podržava i policijski sat i općenito vladin pristup u pandemiji. Nizozemci su, dapače, šokirani vandalizmom u koji se pretvorilo navodno protivljenje korona-restrikcijama.

Oprezno s novim mjerama

Prosvjedi protiv lockdowna nisu novost u europskim okvirima. Lani smo ih se nagledali posvuda, manje ili više masovnih, u Zagrebu, Madridu, Berlinu, Londonu, Ljubljani, s povremenom eskalacijom nasilja i sukobima s policijom. Pandemija, koja traje sad već skoro godinu dana, izaziva zamor i socijalno nezadovoljstvo, što će vlade, očito, uzimati u obzira kada budu odlučivale o novim mjerama.

Sugeriraju to i vijesti iz Pariza gdje se razmišlja o pooštravanju ionako strogih ograničenja, ali se pritom oprezno razmatra kakve bi reakcije mogle izazvati nove restrikcije.

Prije nego što odluči o daljnjim koracima, predsjednik Emmanuel Macron će vjerojatno pričekati do subote, dva tjedna nakon što je produženo trajanje policijskog sata, piše Reuters te, pozivajući se na vladinog dužnosnika, navodi da postoji bojazan da bi dodatno ograničenje javnih sloboda moglo motivirati akte građanskog neposluha.

Neposlušno serviranje ručka

Što bi, pak, značio građanski neposluh? Možda otvaranje unatoč zabrani, kao što je to jučer učinio vlasnik jednog restorana u Nici, posluživši gostima ručak, njoke i goveđi ragu. Ta vrsta otpora – koja nije nužno i otpor svim mjerama, nego pokušaj da se skrene pozornost na sve težu gospodarsku situaciju, pogotovo u uslužnim djelatnostima – u europskim je zemljama sve češća.

Pisali smo već o primjerima iz Češke i Italije; a stižu vijesti iz Bugarske o prosvjedima više stotina vlasnika restorana i njihovog osoblja koji traže da im vlada dozvoli otvaranje od 1. veljače, mjesec dana ranije nego što je to predviđeno ovotjednom odlukom.

Zabrinjavajuće u Portugalu

U Francuskoj se, pak, nakon što je prije dva tjedna policijski sat pomaknut s osam navečer na šest popodne, zadnjih dana spekulira o mogućnosti novog strogog lockdowna. Situacija s pandemijom, očito, nije zadovoljavajuća – a u nekim europskim državama je, nažalost, i dodatno eskalirala.

Uznemirujuće vijesti ovog tjedna stižu iz Portugala. Ta se zemlja u prvom, proljetnom valu pandemije relativno uspješno nosila s koronavirusom, ali u ovom trenutku stvari ne izgledaju dobro. Prema dostupnoj statistici, broj umrlih od Covida zadnjih je desetak dana praktički svakodnevno bio rekordan (u odnosu na prethodni dan i u odnosu na cijelo razdoblje trajanja pandemije).

Istovremeno, pak, mediji javljaju da su bolnice pod velikim pritiskom sve većeg broja oboljelih, dok iz pojedinih lokalnih zajednica pozivaju središnju vlast da zatraži pomoć drugih država, da preuzmu dio Covid-pozitivnih pacijenata. Ta vrsta solidarnosti među članicama EU-a ne bi bila presedan, takva praksa postojala je i u vrijeme prvog vala pandemije, primjerice, pacijenti iz Italije liječili su se u njemačkim i austrijskim bolnicama.

Pad ekonomije i – vlade

U strahu od širenja zaraznije inačice koronavirusa, u Njemačkoj se, pak, zadnjih dana nagađa o postroženju kontrole ulazaka u zemlju. Pozivajući se na sudionike sastanka vodstva CDU-a, dnevnik Bild izvijestio je da je kancelarka Angela Merkel čak sklona zabrani putovanja, a trenutno je neizvjesno i hoće li postojeće mjere zatvaranja sredinom veljače biti relaksirane.

To, dakako, ima i ekonomske posljedice. Njemačka vlada upravo je snizila prognozu rasta. Najsnažnije europsko gospodarstvo ove godine neće rasti po stopi od 4,4 posto, kako se ranije očekivali, nego bi rast BDP-a trebao biti tri posto. U Italiji, pak, korona ima (ne)očekivane političke posljedice: premijer Giuseppe Conte u utorak je podnio ostavku i srušio vladu.

Talijani su na ovakve političke zaplete već navikli, ali ova nova politička kriza događa se paralelno s krizama izazvanim pandemijom. Može li se država, kojom upravlja tehnička vlada, uspješno nositi sa zarazom, karantenom, ugroženim radnim mjestima, masovnom kampanjom cijepljenja?

Odgađanje cijepljenja

Riječ “masovna” je, doduše, u ovom trenutku u Europi pretjerivanje. Svi nacionalni problemi – zdravstveni, politički, ekonomski – dodatno su naglašeni zasad prilično neuspješnim početkom onoga što je trebalo biti jedna od najvećih akcija cijepljenja ikad.

Ali, cjepiva zasad nema u količinama na koje je Europska unija računala. Zato su, primjerice, u Madridu na dva tjedna stopirana daljnja cijepljenja prvom dozom i umjesto toga će se usredotočiti na davanje druge doze.

Duboki nesporazumi

Eskalirajući problem dužnosnici EU-a pokušavaju riješiti dogovorom s proizvođačima cjepiva, ali i najavljenim mjerama za kontrolu izvoza cjepiva s teritorija EU-a u države koje nisu članice Unije. Te je pokušaje jučer obilježila sasvim bizarna epizoda: iz Europske komisije stigla je informacija da su predstavnici kompanije AstraZeneca otkazali današnji sastanak s predstavnicima EU-a, da bi iz tvrtke to uskoro demantirali.

Je li moguće da su neslaganja trenutno toliko velika da se dvije strane ne mogu složiti niti ovako banalnog pitanja? Ne zvuči baš ohrabrujuće.