Vatikan još nema datum za kanonizaciju Stepinca i to je težak udarac za Crkvu. No, sama je kriva
Što nam je državni tajnik Svete Stolice poručio oko kanonizacije kardinala
Glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić ovog je tjedna objavio pomalo neobičan komentar u slavu Alojzija Stepinca. Komentar počinje notornom činjenicom: velečasni Miklenić u prvoj rečenici pošteno i profesionalno konstatira “da državni tajnik Svete stolice, kardinal Pietro Parolin, za svoga posjeta Hrvatskoj, nije, kao što su to neki očekivali, objavio datum kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca”. A zatim slijede isključivo apologije. Pa u nastavku iste rečenice gospodin Miklenić konstatira kako je Parolinov posjet Zagrebu protekao u znaku kardinala Stepinca.
Dugogodišnji glavni urednik Glaska Koncila tu svoju tvrdnju argumentira podacima da su na skoro svim susretima koje je vatikanski državni tajnik imao u Zagrebu, “domaćini” spominjali blaženog Stepinca i isticali njegovu vjerničku uzoritost i važnost za vjernike, Katoličku Crkvu i sve koji cijene njene univerzalne vrednote. Miklenić zatim piše kako takvo ponašanje “domaćina” nije bilo izraz nikakvog pritiska, nego želje da blaženi Stepinac što prije bude proglašen svetim.
Prisjetio se i govora predsjednice
Među domaćim argumentima u Stepinčevu korist, Ivan Miklenić naveo je i govor predsjednice Republike koja je, nastupajući na Danu Hrvatskog katoličkog sveučilišta, konstatirala kako je Alojzije Stepinac, ne samo za katolike, nego i za sve ljude dobre volje, “istinski svjedok i trajni znak obrane istine, vjerskih sloboda i protivljenja svim ideologijama koje ponižavaju dostojanstvo čovjeka i naroda”. Glavni urednik kaptolskog službenog tjednika zatim citira i samog kardinala Parolina, za kojeg kaže da je o Stepincu u Zagrebu stalno govorio s velikim poštovanjem kakvo priliči samo Božjim ugodnicima.
Miklenić navodi nekoliko karakterističnih Parolinovih izjava, poput rečenice: ”Osjećam veliku ljubav hrvatskog naroda prema tom velikom pastiru. Već sam naveo da je kardinal Stepinac bio veliki branitelj istine, što je posvjedočio ne samo svojim riječima i naukom, nego je za to trebao položiti vlastiti život… Njegova svetost već jest potvrđena procesom beatifikacije”, kazao je državni tajnik Pape Franje tijekom svog nedavnog boravka u Zagrebu.
Zašto nismo dobili odgovor na ključno pitanje?
Osobito je zanimljivo i indikativno što gospodin Miklenić na kraju svog komentara pisanog povišenim stilom i iskrenom zauzetošću za Stepinca, konstatira kako je kardinal Parolin više nego očito potvrdio neupitnost Stepinčeve veličine i svetosti, te kako druge poruke visokog gosta zaslužuju da budu što dublje proučene i prepoznate kao izvrsni poticaji za buduće usmjeravanje i djelovanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj.
Izvanredno i idilično. Osim što tijekom Parolinova posjeta nismo dobili odgovor na ključno pitanje. Kad će, dakle, Alojzije Stepinac biti proglašen svecem? Ako smo dobro razumjeli Parolinove riječi na novinskoj konferenciji, vatikanski je državni tajnik na to suštinsko pitanje odgovorio frazom “U Božja vremena”. Čini se, dakle, da ne postoji kronološki plan za kanonizaciju Alojzija Stepinca, premda su, kako kaže sam glavni urednik Glasa Koncila, neki očekivali da državni tajnik Svete Stolice u Zagreb donese točan datum kanonizacije.
Kako poraz prikazati kao pobjedu
Ako je istina da još ne postoji vremenski plan za proglašenje Stepinca svecem, riječ je o teškom udarcu za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj, koja se već desetljećima, samorazumljivo, naziva i Stepinčevom Crkvom. Ako je to sve točno, Miklenićev uvodnik višeg stila zapravo je izvanredan primjer neizravnog novinarstva, kakvo je dominiralo dijelom Europe tijekom Hladnog rata, i kojem je glavni cilj bio da se porazi prikažu kao pobjede.
A neodređeno odgađanje Stepinčeve kanonizacije, koju mnogi u Hrvatskoj željno očekuju, definitivno jest poraz za Crkvu i velik dio hrvatske desnice.
Štetna proustaška djelovanja crkvenih dužnosnika
E sada, ako je sve to točno (a tu se služimo famoznom kremljološko-vatikanološkom metodom interpretiranja posrednih znakova), ključno je zapitati se zašto je Vatikan, bar privremeno, odustao od kanonizacije Alojzija Stepinca. Jedan odgovor na to pitanje svakako leži u radu katoličko – pravoslavne Komisije, koja nije uspjela doći do zajedničkog zaključka o kardinalovoj ulozi u Drugom svjetskom ratu. No, bojimo se da možda postoji i drugi razlog od ovog, prilično očiglednog.
Naime, nesporna je činjenica da su pojedini visoki dužnosnici hrvatske Katoličke Crkve sudjelovali i sada vatreno sudjeluju u prevrednovanju događaja iz Drugog svjetskog rata, a osobito u prevrednovanju i pokušaju rehabilitacije Nezavisne Države Hrvatske i ustaškog pokreta. Svaka takva akcija unutar visokih institucija Katoličke Crkve, poput otvoreno proustaškog javnog djelovanja biskupa Vlade Košića, vrlo vjerojatno kompromitira i konačnu odluku o kanonizaciji Alojzija Stepinca.