Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vatikan očito više ni ne pokušava sakriti Bozanićevu smjenu, donosimo nekoliko novih momenata

Četiri prošlotjedna sastanka u Vatikanu sugeriraju da je kraj mandata kardinala Bozanića blizu

ZADNJA IZMJENA: stu. 19, 2018
Foto: AFP

Čak četiri sastanka koja su prošlog tjedna održana u Vatikanu gotovo sa stopostotnom sigurnošću potvrđuju vijest koja se već godinu dana najavljuje: zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić odlazi s funkcije, a na njegovo mjesto dolazi porečko-pulski biskup monsinjor Dražen Kutleša. Nakon što je papa Franjo primio hrvatske katoličke biskupe on je, što doduše nije neuobičajeno, primio u odvojenu posjetu kardinala Bozanića.

No pravu senzaciju izazvala je vijest da je nakon toga papa Franjo primio i biskupa Kutlešu. Što je posve neočekivano budući da je biskup Kutleša boravio u Rimu zajedno s ostalim biskupima s kojima je u istom rangu. I na kraju, 17. studenoga nadbiskup Paul Gallagher, tajnik Vatikana za odnose s državama, primio je predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića. Budući da posjet Jandrokovića nije bio praćen standardnom pompom koja prati hrvatske političare kad odlaze u Vatikan, sve upućuje da je riječ o sastanku posebnog značaja dogovorenom na brzinu.

Susret s Kutlešom je javno objavljen

Povezivanjem ta četiri događaja lako je zaključiti kako su oni imali isključivo jednu svrhu: pripremiti javnost na smjenu kardinala Bozanića te promociju biskupa Dražena Kutleše. Naime, Vatikan ima običaj unaprijed obavijestiti vlade zemalja u kojima namjerava provesti kadrovske promjene na čelu lokalne Katoličke crkve.

Prije nego li je Bozanić imenovan zagrebačkim nadbiskupom, u Vatikanu je o njegovu imenovanju najprije obaviješten tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić. U slučaju imenovanja biskupa Kutleše Sveta Stolica o tome prvo obaviještava predsjednika Sabora.

Još jedna nesvakidašnja bizarnost: činjenica da je vijest o susretu pape i biskupa Kutleše javno objavljena, najbolji je dokaz da je on nasljednik kardinala Bozanića koji je prije toga očito bio u oproštajnom posjetu kod pape.

O smjeni se priča već godinu dana

Već godinu dana Vatikanom i Kaptolom kruži vijest kako će kardinal Bozanić, koji – što i nije neka tajna – nikada nije bio u milosti pape Franje, napustiti svoju dužnost do Uskrsa sljedeće godine. Definitivni početak kraja kardinala Bozanića počeo je u trenutku kad je iz Vatikana procurila vijest da su u godišnjem izvještaju Vatikanske banke, potkraj 2016., spomenuta šestorica članova odbora Instituta za religijske poslove (IOR), kako glasi službeno ime Vatikanske banke, koji su u toj banci imali deponirano oko 25 milijuna kuna.

Pri tome je ime kardinala Bozanića posebno izdvojeno i spomenuto premda nije navedeno koliko je točno novaca posjedovao na svom računu. Bilo je jasno da se netko iz samog vrha vatikanske hijerarhije potrudio da u javnost izađe ime kardinala Bozanića kako bi time zapečatio njegovu daljnju karijeru.

Kako je Bozanić postao nepoželjan

Od 2013., kad je kardinalska konklava izabrala Jorgea Maria Bergoglia za papu, odnosi Svete Stolice i Kaptola te pape Franje i kardinala Bozanića naglo su se počeli hladiti. To je posebno bilo uočljivo nakon što je papa Franjo smijenio monsinjora Nikolu Eterovića koji je tada obavljao iznimno utjecajnu funkciju generalnog tajnika Biskupske sinode koja se drži trećom dužnosti u vatikanskoj hijerarhiji.

Kaptol je tako izgubio svog čovjeka u Vatikanu pa se jaz počeo sve više širiti. Nova vatikanska nomenklatura nije krila nezadovoljstvo činjenicom da kardinal Bozanić nije uspio obnoviti odnose između Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve. Vatikan je od Bozanića očekivao da će mu pomoći da preko Beograda i Srpske pravoslavne crkve uspostavi dijalog s Ruskom pravoslavnom crkvom.

Bozaniću se u Vatikanu također počelo predbacivati da se priklonio radikalno konzervativnim i desnim biskupima koji u Hrvatskoj “raspiruju najniže nacionalističke strasti” jer se tako pokušao dodvoriti konzervativnijoj struji koja ga je od prvog dana sumnjičila da je čovjek Vatikana te da je postao kardinal i zagrebački nadbiskup na inzistiranje Washingtona koji je, navodno, želio da na Kaptol dođe umjereni biskup koji nije opterećen nacionalizmom.

Kako je počela formalna demontaža Bozanića

Formalna demontaža kardinala Bozanića započela je njegovom smjenom s iznimno važne funkcije tajnika Komisije Hrvatske biskupske konferencije za odnose s državom. Na njegovo je mjesto imenovan, gle čuda, upravo biskup Dražen Kutleša, samozatajni kanonski pravnik i biskup porečko-pulski, koji se sada smatra njegovim nasljednikom. Funkcija predsjednika Biskupske komisije HBK za odnose s državom jedno je od važnijih i najmoćnijih pozicija u katoličkoj hijerarhiji.

Da Vatikan zaista više ne računa na Bozanića pokazalo je i to što nisu uslišane njegove molbe da karijeru nastavi u Vatikanu kao pročelnik ili barem član važne Kongregacije. No, nedavno se proširila vijest kako bi kardinal Bozanićev ipak mogao biti imenovan u neku Kongregaciju jer bi se tako na najelegantniji i najbezbolniji način osigurao njegov odlazak. Druga je varijanta da Bozanić sam zatraži umirovljenje zbog zdravstvenih razloga.

Vatikan je počeo postavljati svoje svećenike

Istodobno s nepovjerenjem Vatikana, raslo je i nezadovoljstvo kardinalom Bozanićem na Kaptolu. Među ostalim, ne može mu se oprostiti što kao član vatikanske komisije nije spriječio povrat nekadašnjeg benediktinskog samostana u Dajli talijanskoj opatiji Praglia. Papa je, oslanjajući se i na činjenicu da se kardinal Bozanić suglasio s tom odlukom, smijenio biskupa Ivana Milovana, koji se protivio predaji samostana u Dajli Talijanima.

I najvažnije: papa Franjo potpuno je ignorirao sve prijedloge kardinala Bozanića za nove biskupe te je imenovao one koji kardinalu Bozaniću nisu bili ni na kraj pameti. I još ih je postavljao na dužnosti bez Bozanićeva znanja i suglasnosti. Papa Franjo je umjesto svećenika koji su propovijedali radikalno desna stajališta, na njihova mjesta postavljao svećenike koji su posvećeni svojem temeljnom poslanju, koji su lojalni Vatikanu i odani sljedbenici politike pape Franje.

Vatikan također nije krio nezadovoljstvo prevelikom politizacijom katoličke Crkve u Hrvatskoj, pa su praktički svi papski nunciji, od monsinjora Giulia Einaudija i Francisca Javiera Lozana do Maria Roberta Cassarija i nadbiskupa Alessandra D’Errica upozoravali kardinala Bozaniću da se Crkva ne bi trebala toliko uplitati u dnevnu politiku i povezivati s političkim strankama jer je to u potpunoj suprotnosti s politikom koju zastupa papa Franjo. S druge strane Bozaniću se na Kaptolu zamjeralo što nije učinio više kako bi se kardinal Stepinac proglasio svecem pa je to čak uzimano kao argument da je Bozanić izgubio svaki autoritet u Vatikanu, ali i sposobnost upravljanja Kaptolom.

Kutleša pripada novoj generaciji biskupa

Za biskupa Dražena Kutlešu tvrdi se da ima odlične odnose i veze u rimskoj kuriji u kojoj je boravio neko vrijeme. Neko je vrijeme Kutleša je bio koadjutor biskupa Ivana Milovana, a potom i biskup porečko-pulski. Kutleša pripada novoj generaciji katoličkih biskupa, koji se, kako tvrde oni koji ga bolje poznaju, neće vezati uz HDZ ili bilo koju drugu stranku, nego će biti lojalan i dosljedan provoditelj politike Vatikana.

Od njega se u Vatikanu očekuje da će gajiti dobre odnose između Crkve i države, ali da će se držati distancirano od svake stranačke politike te podržavati politiku pape Franje, ne samo o depolitizaciji i skromnosti Crkve nego i u pitanju odnosa spram migranata. I to bez fige u džepu.

Mladen Pleše
Novinar
125 članaka Više o autoru