Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Velika analiza rezultata mature: manje padova, manje jedinica i bolji prosjeci na ispitima. Što se to događa?

Ravnatelj NCVVO-a Filipović ističe trud maturanata, no treba gledati i kako je sastavljena ovogodišnja matura

FOTO: Pixsell/ilustracija Telegram

Razloge boljih rezultata, odnosno manjeg broja padova na ovogodišnjoj maturi, treba tražiti u činjenici da si je ovogodišnja generacija maturanata – opterećena pandemijskom nastavom te potresima u Zagrebu i na Baniji – dala više truda, a uz to su prije dva mjeseca imali priliku pisati i probne ispite državne mature. Poručio je tako Vinko Filipović, šef Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na današnjem predstavljanju službenih rezultata državne mature.

Za razliku od prošlogodišnjih 360 gimnazijalaca koji nisu položili jedan od obveznih ispita državne mature i time nisu formalno završili svoje srednjoškolsko obrazovanje, ove je godine taj broj manji za više od stotinu. Točno 223 gimnazijalca ove je godine palo maturu. U istoj je situaciji još 4469 učenika srednjih strukovnih škola, no i njihov je broj manji no prošle godine kada ih je na jednom od obveznih predmeta palo 4704.

Manje jedinica nego 2021.

Ovogodišnja matura nešto je bolja i kada se gleda broj jedinica. Gledajući sve ispite državne mature – a isporučeno ih je 139.160 – ukupno je ostvareno 12.346 negativnih ocjena, dok su prošlogodišnji maturanti zaradili 14.383 jedinice. Na rezultate mature zaprimljeno je 2837 prigovora, od čega ih je uvaženo 895 (0,6 posto). Nije rijetkost da se jedan učenik žalio po nekoliko puta pa je Filipović istaknuo primjer jednog učenika koji je podnio ukupno 25 prigovora. Manji broj prigovora no prošle godine (3987) Filipović pripisuje jasnijim i nedvosmislenijim pitanjima.

Treću godinu zaredom pomno se prate i rezultati koje učenici postižu na ispitu iz hrvatskog jezika, s obzirom na odluku bivše ministrice Divjak o obezvrjeđivanju esejskog dijela ispita. Od 2020. godine tom je odlukom, kojom su rezultati mature postali bolji, moguće predati prazan list papira na eseju iz hrvatskog i, uz dobro napisan ispit, položiti maturu iz hrvatskog. Kako te brojke izgledaju ove godine? Prazan list predala su 1284 učenika, a njih još 1401 imalo je nedovoljan broj riječi što također nosi 0 bodova.

Nula na eseju i prolaz za 624 učenika

Od učenika koji nisu ostvarili niti jedan bod na eseju, njih 624 položilo je ispit iz hrvatskog. Takvih je učenika prošle godine bilo 1337. Iduće godine na maturi to više neće biti moguće, odnosno bit će nužno prijeći prag prolaznosti i na ispitu i na eseju iz hrvatskog za uspješno polaganje cjelokupnog ispita. Drugim riječima, ako učenik ne ostvari dovoljan broj bodova na esejskom dijelu ispita, iduće će godine pasti hrvatski jezik. Još je jedna novost od iduće godine jedinstvena razina ispita, odnosno napuštanje koncepta više i osnovne razine.

“Nakon 13 godina napuštamo osnovnu i višu razinu iz materinskog jezika, naprosto iz razloga što u mnogim europskim zemljama to i dosad nije bila praksa i mislim da materinski jezik zaslužuje da prema njemu imamo jedinstven, standardiziran pristup. Znatan broj gimnazijalaca prijavljuje ispit iz hrvatskog jezika na osnovnoj razini samo zato što neki studijski programi, a takvih je sve više, kao uvjete upisa stavljaju hrvatski jezik osnovne razine. To je nedopustivo srozavanje važnosti i digniteta materinskog jezika”, objasnio je ravnatelj NCVVO-a Filipović.

Poništeno znatno manje ispita

Vraćanje bodovanja ispita za prolaz iz hrvatskog mogao bi donijeti više padova na maturi; uostalom, takva je bila situacija tijekom 2018. i 2019. kada je bilo nužno proći i esej za ukupan prolaz na ispitu pa je broj padova naglo skočio.

Podaci: NCVVO

Ove je godine poništeno i manje ispita zbog nedopuštenih ponašanja. Dok su prošle godine poništeni ispiti 52 učenika, ove su ispiti poništeni 31 učeniku. Od toga ih se 24 potpisalo na ispit što je automatska diskvalifikacija, jedan se učenik služio mobitelom, a ostali su u ispit upisivali neprimjeren sadržaj što također vodi diskvalifikaciji. Zanimljiv je podatak kako se u odnosu na prošle godine povećao udio učenika koji biraju višu razinu matematike, a najčešće birani izborni predmeti i dalje su Fizika, Biologija i Politika i gospodarstvo.

Porasle prosječne ocjene

Prosječne ocjene na ispitima porasle su na višoj razini Hrvatskog (3,2), višoj razini Matematike (3,1) te višoj (4,1) i osnovnoj razini Engleskog jezika (3,4). Fizika, na kojoj je prošle godine najčešća ocjena bila 2, ove godine ima prosjek 2,5, porastao je prosjek i na ispitu Biologije (2,8 naspram prošlogodišnjih 2,1), kao i na Psihologiji (3,1 naspram prošlogodišnjih 2,4).

Prosječne ocjene na ispitima Podaci: NCVVO
Prosječne ocjene na ispitima Podaci: NCVVO

Osvrčući se na bolje rezultate mature, valja istaknuti i kako je matura ove godine ispitivala gradivo koje se preklapa iz novih kurikuluma i iz starog nastavnog plana i programa. Naime, većina ovogodišnjih maturanata, od trećeg je razreda radila po novim kurikulumima, no dio njih iz eksperimentalnih škola od prvog je razreda srednje učio po novim kurikulumima. Stoga je bilo nužno na maturu staviti gradivo koje se preklapa u starom i novom programu kako nitko ne bi bio zakinut. U tom se smislu, kako je još ranije objašnjeno za srednja.hr, ispitivao manji broj ishoda učenja.

Genijalci sa 100 posto riješenim ispitima

Uobičajeno, najvedrija strana mature ispiti su koji su stopostotno riješeni. Ove godine, ukupno su 332 ispita riješena sa 100 postotnom točnošću. Od toga je pet pristupnika sve točno riješilo na višoj razini matematike i na fizici, dva su pristupnika sve točno riješila na višoj razini matematike i engleskog, a po jedan pristupnik ima sve točno riješeno na višoj razini engleskog i na fizici, zatim na višoj razini engleskog i na informatici te na fizici i kemiji.

Na kraju, svake su godine indikativni podaci o broju maturanata koji izlaze na državnu maturu. Oni uobičajeno govore o crnoj demografskoj slici Hrvatske. Dok je prošle godine maturu pisalo 29.532 pristupnika (od toga 25.862 maturanta), ove je godine ukupan broj pristupnika pao na 28.451, od toga je maturu pisalo 25.220 redovnih maturanata. Drugim riječima, u godinu dana imamo 642 maturanta manje. U usporedbi s brojem redovnih maturanata koji su pristupili državnoj maturi u ljeto 2020. (26.716), sada ih je manje za 1496.

Pristupanja državnoj maturi Podaci: NCVVO

Kako točno novi kurikulumi uvedeni u sklopu projekta Škola za život utječu na rezultate mature, vidjet će se kada na maturu dođu učenici koji su sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja slušali nastavu po tim kurikulumima, pojasnio je Filipović novinarima. Većina ovogodišnjih maturanata, pojasnili smo, dvije su godine išli po ‘starom’ programu, a dvije po novouvedenim kurikulumima. Filipović je najavio i kako čeka izmjene zakona kojima bi se omogućilo da maturante tijekom pisanja mature ne čuvaju njihovi nastavnici, već nastavnici iz drugih škola.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više