Velika anketa: sve jača podjela između Europljana koji žele završetak rata, i onih koji žele poraz Rusije
Podrška za Ukrajinu i dalje je visoka u Europi, 73 posto ispitanika krivi Rusiju za rat
Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do jedinstva u Europi, međutim nakon više od tri i pol mjeseca rata pažnja Europljana se okreće s bojišta jer su zabrinuti zbog rastućih troškova života, pokazuje velika anketa provedena u 10 europskih zemalja. Istraživanje ukazuje da kod građana dolazi i do sve većih razlika između onih koji žele da rat što prije završi i onih koji žele da Rusija bude kažnjena, prenosi Guardian.
Podrška za Ukrajinu i dalje je visoka u Europi, te 73 posto ispitanika krivi Rusiju za rat, pokazuje anketa Europskog vijeća za međunarodne odnose, provedena u devet članica EU-a (Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjuskoj, Španjolskoj i Švedskoj) te Ujedinjenom Kraljevstvu između 28. travnja i 11. svibnja.
Većina ispitanika u tim zemljama također smatra da je Rusija glavna prepreka za postizanje mira.
Jaz između skupina za ‘mir’ i ‘pravdu’
Međutim, stvara se sve veći jaz između onih koji žele postizanje mira i onih koji žele pravdu. Jedna skupina, njih 35 posto u 10 zemalja, želi da rat završi što prije, čak i ako Ukrajina ostane bez dijela teritorija, dok oko 22 posto ispitanika želi da pravedni ishod sukoba, što definiraju kao držanje Rusiju odgovornom te da Ukrajina zadrži teritorijalni integritet.
Postoji i treća skupina građana, njih oko 20 posto, koji dijele proturuske osjećaje skupine za “pravdu”, ali i strah od eskalacije sukoba skupine za “mir”.
Dok većina ispitanika podržava prekidanje odnosa s Rusijom – gospodarskih, kulturnih te diplomatskih – oni koji zagovaraju “pravdu” žele prekid svih veza, a oni iz skupine za “mir” su više fokusirani na gospodarske odnose. Isto tako većina građana, 58 posto u 10 zemalja, želi da EU što prije prekine ovisnost o ruskim energentima, čak i ako to ugrozi klimatske ciljeve.
Razlika između stajališta vlada i građana
Na pitanje što ih najviše brine oko rata, ispitanici u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj su odgovorili trošak života i cijene energenata, a građane u Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj najviše brine prijetnja nuklearnog rata.
Autori ankete su istaknuli kako za sada vlade ne zagovaraju završetak rata pod svaku cijenu te su upozorili europske čelnike od zauzimanja “maksimalističkih pozicija”. Predložili su im da ostanu strogi prema Rusiji, ali oprezni oko opasnosti eskalacije.
Zaključili su kako će s nastavkom rata i rastom troškova, vlade morati tražiti balans između europskog jedinstva i različitih mišljenja unutar svoje zemlje ali i između država članica ukazujući kako istraživanje pokazuje da postoji sve veća razlika između stajališta vlada i javnog raspoloženja njihovih građana.