Velika istraga AP-a: u kazalištu u Mariupolju ubijeno najmanje 600 ljudi, dvostruko više od dosadašnjih procjena
Vjeruje se da je broj ubijenih i veći, ali se ne može sa sigurnošću utvrditi jer taj dio grada drže Rusi
Rusko granatiranje kazališta u Mariupolju 16. ožujka dosad je najsmrtonosniji napad protiv civila u ratu u Ukrajini. U kazalištu su sklonište potražile stotine civila, među njima i djeca, a prema najnovijoj istrazi Associated Pressa u ruskom napadu ubijeno je oko 600 ljudi, unutar i izvan kazališta. To je gotovo dvostruko više od ranijih procjena ukrajinskih vlasti s kraja ožujka, a kako su svjedoci ispričali AP-u ta brojka bi mogla biti i veća.
AP se, kako bi rekonstruirali ruski napad na kazalište, koristio svjedočanstvima 23 preživjelih i spasilaca koji su izvlačili ljude iz ruševina te snimkama i fotografijama snimljenima prije, tijekom i nakon 16. ožujka – dana napada, a njihove nalaze su potvrdili i stručnjaci. Navode kako je nemoguće s točnošću utvrditi točan broj poginulih, ali su za sada utvrdili daleko više od 300 koliko je procjenjivao Kijev.
Napravili su 3D model kazališta koristeći tlocrt i svjedoci su ih vodili zgradom opisujući gdje su se ljudi skrivali. Svi su svjedoci AP-u rekli kako se najmanje sto ljudi skrivalo u otvorenoj kuhinji odmah izvan kazališta te da nitko od njih nije preživio. Prema iskazima hodnici i sobe u zgradi su bile pune s otprilike jednom osobom svaka tri kvadratna metra. Preživjeli procjenjuju da je oko 1000 ljudi bilo u kazalištu u trenutku ruskog napada, a procjenjuje se da ih je zgradu napustilo oko 200.
‘Velika masovna grobnica’
Jedna od svjedokinja Oksana Sjomina, koja je s mužem bila u podrumu kazališta, ispričala je da su ona i suprug, te još 30 osoba koji su pobjegli iz zgrade, morali hodati preko mrtvih. “Svi ti ljudi još su uvijek ispod ruševina, jer su ruševine još tamo. Nitko ih nije iskopao. To je jedna velika masovna grobnica”, kazala je kroz suze Sjomina.
AP navodi kako njihova istraga demantira ruske tvrdnje da su ukrajinske snage same uništile kazalište ili da se radilo o vojnoj bazi. Nitko od svjedoka nije vidio ukrajinske vojske unutar zgrade i nitko od njih ne sumnja da je kazalište uništeno u preciznom ruskom napadu koji je ciljao civilni objekt za koji se znalo da služi kao sklonište. Nema ni sumnje da se znalo kako su u kazalištu bila i djeca, jer su ljudi sa svake strane zgrade, danima prije napada, na ruskom jeziku napisali “djeca”.
Profesor međunarodne sigurnosti James Gow kazao je kako je utvrđivanje stvarnih događaja u kazalištu ključno za uspostavljanje “obrasca zločina protiv čovječnosti u Ukrajini”. “Ovi snažni iskazi svjedoka će biti važni kako bi se utvrdilo da je rusko nezakonito djelovanje bilo rašireno ili sustavno”, kazao je Gow koji je bio vještak na Međunarodnom kaznenom sudu UN-a za bivšu Jugoslaviju. Ukrajinske vlasti vjeruju da je ovaj napad na kazalište ratni zločin te su pokrenuli istragu, pokazuju dokumenti koje je vidio AP.
‘Žele sakriti zločine’
Dio Mariupolja u kojem se nalazi kazalište sada je pod ruskom kontrolom te istražitelji ne mogu pristupiti ruševinama kako bi utvrdili koliko je točno ljudi ubijeno. Preživjeli vjeruju da su mnoga tijela ili potpuno uništena ili da su ih Rusi uklonili, ruski državni mediji tvrde kako unutar ruševina nema tijela. S obzirom na to da je nemoguće doći do urušenog kazališta ili ukloniti ruševine, iskazi svjedoka te snimke i fotografije iz kazališta uoči i nakon napada, kazao je Clint Williamson, koji je bio američki dužnosnik za pitanja ratnih zločina od 2006. do 2009.
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju proglasila je napad na kazalište u Mariupolju “nevjerojatnim kršenjem” međunarodnog humanitarnog prava. U izvješću organizacije, iz sredine travnja, utvrđeno je da su “oni koji su to naredili ili izvršili počinili ratni zločin”. Ne sumnjaju i da je Rusija namjerno pogodila kazalište. S tim se zaključkom slažu i stručnjaci koji navode kako razmjer razaranja ukazuje na bombu od 500 kilograma koja je bačena iz ruskog zrakoplova.
Ruske snage tjednima drže Mariupolj pod opsadom i žele osvojiti taj grad zbog njegove strateške važnosti, jer bi njegovim zauzimanjem mogli uspostaviti kopneni koridor između istočne Ukrajine i Krima. Maria Kutnjakova, jedna od preživjelih iz napada, tvrdi da Rusi nisu došli zauzeti grad, nego ga uništiti. “Pokušavaju sakriti koliko je ljudi ubijeno, žele sakriti svoje zločine.”