Velika koalicija koja vlada Njemačkom u ozbiljnim je problemima, to je dosta nezgodno i za ostatak EU
Što odlazak Andree Nahles s mjesta šefice njemačkih socijaldemokrata konkretno znači
Kada je Angela Merkel 2013. godine dogovorila postizbornu koaliciju između demokršćana i socijaldemokrata, njemačka riječ godine postala je “GroKo”. Izbor na skraćenicu za “Grosse Koalition”, odnosno “veliku koaliciju”, kako su tada pisali mediji, nije pao toliko zbog učestalosti njezina korištenja, koliko zbog toga što je sažeto opisivala ono što je te godine obilježilo njemačku politiku.
Šest godina kasnije, “GroKo” je u ozbiljnim problemima. Odlazak Andree Nahles s mjesta šefice njemačkih socijaldemokrata izazvao je krizu u redovima junior partnera u velikoj koaliciji i otvorio pitanje opstanka velike koalicije CDU/CSU-a i SPD-a na nacionalnoj razini.
Debakl SPD-a na biralištima
Nahles je ostavku na mjesto predsjednice stranke i predsjednice zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu podnijela u nedjelju. Članovima stranke poručila je da time želi otvoriti mogućnost popunjavanja čelnih stranačkih pozicija novim kadrovima.
Na taj potez natjerali su je loši izborni rezultati SPD-a. Prošle nedjelje, na izborima za Europski parlament, socijaldemokrati su osvojili 15,4 posto glasova i završili na trećoj poziciji, iza koalicijskih partnera iz CDU/CSU-a te Zelenih. Još je bolniji bio poraz u Bremenu, gdje je SPD istog dana izgubio vodeću poziciju, prvi puta nakon 73 godine.
Ostanak u koaliciji ili odlazak u oporbu
Pred socijaldemokratima je zato sada ključna odluka: hoće li ostati u velikoj koaliciji s demokršćanima na nacionalnoj razini, koju je članstvo SPD-a podržalo prije godinu dana? Za ponovni ulazak u koaliciju sa CDU/CSU-om tada se zalagalo predsjedništvo stranke, smatrajući da je to najbolji način da stranka ostvari svoje politike. Dio stranke i tada je, međutim, tvrdio da će još jedna velika koalicija – u kojoj su bili i u mandatu od 2013. do 2017. godine – naštetiti socijaldemokratima jer će u potpunosti izgubiti prepoznatljivost među biračima.
Nakon ostavke predsjednice stranke i katastrofalnih rezultata na biralištima, izvjesno je da će protivnici velike koalicije u stranačkim redovima ojačati i tražiti da se SPD vrati u oporbu kako bi se pregrupirao. Izlazak socijaldemokrata iz vlade ne mora nužno značiti i nove izbore.
Još jedna šansa za Jamajka koaliciju?
Nakon izbora 2017. godine, velika koalicija nije bila prvi postizborni scenarij o kojem se razgovaralo. Na tim je izborima SPD već bio pretrpio gubitke, pao je za 40 mandata u Bundestagu, pa su već tada postojali pritisci, osobito iz redova stranačke mladeži, da se ne ulazi u još jednu koaliciju s demokršćanima na nacionalnoj razini.
Zato je Merkel najprije vodila pregovore s druge dvije stranke, liberalima (FDP) i Zelenima, s kojima bi njezina Unija također imala dovoljno ruku u parlamentu. No, pregovori o tzv. Jamajka koaliciji – koja je naziv dobila po tome što su tradicionalne boje uključenih stranaka iste kao na zastavi Jamajke – na kraju su propali jer su liberali odustali. Nakon toga pojačao se pritisak na SPD da razmotri mogućnost još jedne velike koalicije. U ožujku prošle godine, šest mjeseci nakon izbora i nakon izjašnjavanja stranačkog članstva, SPD je ipak popustio.
Nedjeljni odlazak šefice socijaldemokrata aktualizirao je mogućnost da se prijevremeni izbori izbjegnu dogovorom demokršćana, liberala i Zelenih. Situacija na njemačkoj političkoj sceni, međutim, sada je poprilično drugačija nego u jesen 2017. godine.
Zelenima se možda više isplate izbori
Zeleni su tada, na parlamentarnim izborima, osvojili 8,9 posto glasova. Prije tjedan dana, na izborima za EU parlament, skočili su na 20,5 posto i pretekli SPD. Njihova popularnost, čini se, nije kratkog daha: anketa koja je objavljena u subotu, šest dana nakon izbora, pokazala je da su Zeleni izbili na prvu poziciju. U toj anketi rađenoj za RTL, 27 posto građana odabralo je Zelene kao svoju političku opciju, jedan postotni bod više nego što je u tom istraživanju dobio CDU/CSU.
U takvoj situaciji zamislivo je da Zeleni pristanu na ulazak u koaliciju i spašavanje vlade jedino ako dobiju neke nevjerojatne koncesije vezane uz provedbu njihovih politika. U protivnom, ako se pouzdaju u ankete, novi izbori su im daleko primamljivije rješenje.
Neizvjesnost u Njemačkoj – problem za EU
Situacija u Njemačkoj s velikom se pozornošću prati u ostatku Europske unije. EU je i sama u politički neizvjesnom razdoblju. Nakon izbora, Europski parlament je fragmentiran, tradicionalne političke grupacije – pučani i socijalisti – izgubili su većinu u tom tijelu, pa tek treba vidjeti kako će se formirati većina koja narednih pet godina može upravljati EU parlamentom.
Uz to, zemlje članice čekaju vrlo vjerojatno teški pregovori oko popunjavanja glavnih dužnosti u europskim institucijama, prije svega oko nasljednika Jean-Claude Junckera na mjestu predsjednika Europske komisije. Politička neizvjesnost u Njemačkoj, ekonomski i politički najdominantijoj zemlji članici, Europskoj uniji u ovom trenutku nikako ne odgovara.