Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Velika liberalizacija: ‘Bez nekog oblika privatizacije, naše zdravstvo nikako ne može preživjeti’

Stručnjaci kažu da je neki oblik liberalizacije hitno nužan

ZADNJA IZMJENA: tra 5, 2016
Foto: PIXSELL

Hrvatsko zdravstvo, prema najavama Vlade, nalazi se pred najvećom suštinskom promjenom u svojoj povijesti: uvođenjem takozvanog nadstandarda, građanima bi se omogućilo plaćanje za kvalitetniju i bržu uslugu u sustavu javnog zdravstva. Što bi predstavljalo prvi korak prema ulasku elemenata privatnog biznisa i osiguranja u javno zdravstvo.

Burne reakcije je izazvala izjava ministra Darija Nakića, u kojoj je, odgovarajući na pitanje o podjelama u društvu koje bi izazvala primjena nadstandarda, konstatirao da podjele ionako postoje te da onaj tko želi bolji kuk, otići će u Švicarsku, u privatnu kliniku, to i napraviti. Nakon toga najavljeno je uvođenje novog oblika dodatnog privatnog osiguranja preko kojeg bi građani mogli platiti kvalitetniju uslugu u javnim bolnicama.

Neodrživ sustav

Stručnjak za ekonomiku u zdravstvu s Ekonomskog fakulteta, dr. Šime Smolić, smatra da je nekakav oblik privatizacije u zdravstvu nužan, a bez smanjenja troškova i povećanja prihoda sustav nije održiv. “Niz provedenih sanacija nije riješio problem neučinkovitog sustava financiranja zdravstva. Osnovni problem su makroekonomske prilike u državi, od visoke nezaposlenosti do starenja stanovništva, pa imamo situaciju da na jednu osobu koja plaća doprinose idu gotovo 3 korisnika zdravstvene zaštite koji ne plaćaju”, objašnjava.

Trenutačno imamo situaciju da na jednu osobu koja plaća doprinose dolaze gotovo 3 korisnika zdravstva koji uopće ne plaćaju doprinose, ali koriste sve usluge javnog zdravstva

Smolić naglašava da iako nema službenih informacija o konkretnim mjerama niti koliko će novo dodatno osiguranje koštati, morat će se voditi računa da se uvede sustav koji će donositi prihode bez ugrožavanja populacije koja si nadstandard ne može priuštiti. Osim toga, Smolić naglašava da je potrebna i promjena u sustavu javne nabave, jer postojeći model na principu najjeftinijeg ponuđača je potpuno neprikladan: primjerice, HZZO nabavkom umjetnih kukova po kriteriju najjniže cijene znatno uvećava rizike za zdravlje pacijenata.

Ministarstvo zdravlja još nije predstavilo, no prema onome što je prezentirano u javnosti, mjere će obuhvaćati prijedloge Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Katalog usluga

Osnovno obvezno zdravstveno osiguranje pokrivalo bi propisivanje osnovnih dijagnostičkih postupaka, najjeftinijeg generičkog lijeka, a skuplje generičke ili originalne lijekove i dodatne pretrage pacijenti bi morali nadoplatiti.

Isto vrijedi i za ugradbeni medicinski materijal poput stentova i umjetnih kukova, pa bi osnovno osiguranje pokrivalo standardne, a pacijenti koji žele kvalitetnije, nadoplatit će razliku. Predsjednik Udruge dr. Dražen Jurković u razgovoru za Telegram ističe da bi Agencija za kvalitetu i akreditacije u zdravstvu prvo trebala napraviti katalogizaciju svih usluga. Tek se na temelju toga mogu donositi odluke o nadstandardu, koliko bi koštao i što bi uopće pokrivao.

U pogledu lijekova, prema njihovim kalkulacijama, uvođenjem propisivanja najjeftnijeg generičkog lijeka uštedjelo bi se oko 100 – 150 milijuna kuna. Na lijekove se godišnje potroši 5 milijardi kuna, a od toga 3,5 milijardi kuna spada u lijekove izdane na recept.

Iako se slaže s Jurkovićem u pogledu postavljanja standarda, bivši ministar zdravlja Siniša Varga najavljene reforme u zdravstvu ne vidi u pozitivnom svjetlu. “Ne možete uvoditi nadstandard bez reguliranog standarda. Prema onome što je najavljeno, ovim sustavom dolazi do raslojavanja društva i odustajanja od solidarnosti”, kaže. Dodaje da sve reforme moraju biti ugrađene u Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva do 2020. godine, što znači da moraju proći javnu raspravu i saborsku proceduru, tako da tek treba vidjeti što će se uopće događati.

S obzirom na to da nisu dostupni podaci, teško je govoriti o konkretnim učincima ovih mjera, no uvođenjem nadstandarda značajno bi se povećali prihodi privatnih osiguravatelja

Nadstandard bi pacijentima koji zdravstvenu obradu potraže od hitne bolničke službe, a za koje se ustanovi da nisu za hitnu obradu, umjesto da ih upute na službu primarne zdravstvene zaštite poput doma zdravlja, omogućio da ipak budu primljeni, a u taj paket usluga bi ulazio i komforniji smještaj u bolnicama, bolja hrana i slično.

S obzirom na to da nisu dostupni podaci, teško je govoriti o konkretnim učincima ovih mjera, no uvođenjem nadstandarda značajno bi se povećali prihodi privatnih osiguravatelja. Iz nekoliko osiguravateljskih kuća koje smo kontaktirali, poput Croatia zdravstvenog osiguranja, poručili su da ih najavljene promjene ne iznenađuju, s obzirom na stanje zdravstvenog sustava i očekivanja građana glede kvalitete i standarda zdravstvenih usluga.

O eventualnim projekcijama koliko će novi modeli imati utjecaj na njihove prihode, kažu da tek analiziraju novonastale okolnosti. Iz Allianza kažu da smo do sada uglavnom svjedočili puštanju probnih balona te površinskim i nesustavnim pokušajima rješavanja evidentno velikih problema u zdravstvenom sustavu. Provedba cjelovite i nužne reforme zdravstvenog sustava bit će moguća tek kada se ozbiljno i sveobuhvatno pristupi toj temi, kažu za Telegram.

Istina o financiranju zdravstva

U Hrvatskoj se zdravstvena zaštita financira pretežno od doprinosa za zdravstveno osiguranje, što čini nešto manje od 80 posto u ukupnim prihodima HZZO-a, zatim sredstvima prikupljenima od poreza, uključujući prihode od PDV-a, trošarina na duhanske proizvode, doprinosa za nezaposlene i za mirovine manje od oko 5 tisuća kuna, prihodima od osiguranja od autoodgovornosti.

U 2015. godini na ime doprinosa HZZO je prikupio 18,17 milijardi kuna, a od dopunskog osiguranja 1,6 milijardi kuna. Najveći trošak su bolnice s oko 7,5 milijardi kuna godišnje, s udjelom od oko 34 posto u ukupnim troškovima, lijekovi na recept s oko 3,5 milijardi kuna, te primarna zdravstvena zaštita s oko 2,9 milijardi kuna.

Smolić smatra da je potrebna revizija po kojem su ključu pojedine osobe oslobođene od plaćanja jer teško da se u baš svim slučajevima radi o građanima koji su u toj mjeri socijalno ugroženi da dopunsko ne mogu sami plaćati

Iako HZZO tvrdi da je to dovoljno za pokrivanje tekućeg poslovanja, no ne i za servisiranje dugovanja koja iznose 2,5 milijardi kuna, a u taj iznos nisu uključena sva nedospjela potraživanja. Najveću stavku tu čine bolnice koje su sredinom prošle godine za dugovanja do kraja 2011. godine sanirane s 5,6 milijardi kuna. Nakon posljednje sanacije iznos preostalog duga je oko 1,5 milijardi kuna.

Država se obvezala na plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja za ugrožene skupine koju čini 881.779 građana. Smolić smatra da je potrebna revizija po kojem su ključu pojedine osobe oslobođene od plaćanja jer teško da se u baš svim slučajevima radi o građanima koji su u toj mjeri socijalno ugroženi da dopunsko ne mogu sami plaćati.

S druge strane, država ionako kasni s plaćanjem svojih obveza. Iz HZZO-a nam je potvrđeno da je u 2015. godini za police dopunskog zdravstvenog osiguranja koje se financiraju iz proračuna uplaćeno 365,776.982,88 kuna, dok je za ukupni trošak ovih polica dopunskog zdravstvenog osigurana trebalo biti uplaćeno 815 milijuna kuna.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 2. travnja 2016.

Ira Kralj
Telegram autor
1293 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program