Velika priča o nestanku Kim Jong Una: Zašto teorije o teškoj bolesti ili infarktu nisu nimalo pouzdane

Obavještajne agencije se ne mogu probiti

No pravu istinu o stanju zdravlja Kim Jong-una ipak nitko ne zna, osim nekoliko ljudi iz najužeg kruga mladog diktatora. A njima, dakako, ne pada na pamet otkriti tu najstrože čuvanu tajnu jer im u tom slučaju ode glava. Odgovor zašto je tako vrlo je jednostavan: od 1953. kad je dinastija Kim preuzela vlast u Sjevernoj Koreji još se nikada, doslovce nikada, nije se dogodilo da neka strogo povjerljiva informacija procuri u javnost.

Također nikada niti jedan strani diplomat, novinar, obavještajac ili špijun nije uspio pronaći “duboko grlo” u nižim, a nekmoli u srednjim ili višim slojevima državnog, vojnog ili partijskog aparata. Premda bi najmoćnije obavještajne službe svijeta, od Rusije i Kine preko SAD-a i Japana do Južne Koreje i Australije, dale sve da mogu vrbovati nekoga iz državnih, vojnih ili partijskih struktura, to im nikada nije pošlo za rukom.

Jedini malo bolji izvori bili su diplomati-prebjezi, njih nekoliko, ali oni nisu ništa znali o funkcioniranju kruga oko mladog diktatora. To je bez presedana u svjetskoj politici, ali ne samo po tome, režim u Sjevernoj Koreji doista je jedinstven u svijetu.

Trump je priznao da nemaju pojma što je s Kimom

Uostalom američki predsjednik Donald Trump priznao je, što se zaista rijetko događa, da SAD nemaju pojma kakvo je zdravstveno stanje Kim Jong-una niti što se događa u toj tajanstvenoj zemlji. To je bila reakcija na izvješće CNN-a da SAD istražuje obavještajne podatke po kojima je Kim operiran te da mu je život ozbiljno ugrožen.

Sasvim je sigurno da CNN ne bi objavio tu vijest da za nju nije dobio potvrdu u pouzdanim izvorima iz američkog obavještajnog sustava. Pitanja o Kimovu zdravlju umnožila su se nakon što 15. travnja, kad nije prisustvovao obilježavanju 108. rođendana svog djeda, osnivača Sjeverne Koreje, Kim Il-sunga. Taj događaj Kim nije propustio otkako je naslijedio oca krajem 2011.

Iz svega toga proizlazi da je vjerojatnost da je Kim Jong-un bolestan ili čak mrtav, jednaka kao i da je živ i zdrav. To u ovom trenutku zna tek nekoliko ljudi, a svi ostali samo nagađaju. Navodno su tek petorica najviših dužnosnika znali od prvog trenutka da je njegov otac Kim Jong-il umro. Iako vladajuće elite u Sjevernoj Koreji prate kontroverzne izvještaje zapadnih medija, vrlo rijetko reagiraju na njih preko državnih agencija ili televizije. Stoga ni sada nema nikakvih reakcija na spekulacije o Kimovu zdravstvenu stanju.

Veći dio vojnog establishmenta istinski mrzi zapadni svijet

Razlog za toliku brigu oko Kimova zdravlja valja potražiti u činjenici da Sjeverna Koreja posjeduje nuklearno oružje. Kad bi se sjevernokorejskom diktatoru nešto dogodilo, postoji realna opasnost da se, nakon obračuna raznih frakcija, nuklearnog oružja dočepaju tvrdolinijaši koji zazivaju rat s Južnom Korejom, pa i SAD-om. A to bi onda, dakako, izazvalo kaos u svijetu.

U Sjevernoj Koreji, pokazalo se to kroz povijest, postoje frakcije s potpuno suprotnim pogledima na to kako se valja odnositi prema zapadnom svijetu te prema Kini, Rusiji ili Južnoj Koreji. Najveći dio vojnog establishmenta, primjerice, istinski mrzi zapadni svijet, ali postoje i oni koji smatraju da u Sjevernoj Koreji valja razvijati politički i gospodarski sustav poput Kine, a to znači otvorenost prema SAD-u, Japanu, Južnoj Koreji…

Sve što se objavljuje je tapkanje u mraku

To je razlog zašto svi tako pažljivo analiziraju što se događa u Pjongjangu. No gotovo sve što se objavljuje ipak je tapkanje u mraku. Svatko tko je imao prilike posjetiti tu najzatvoreniju i najmističniju zemlju na svijetu, uvjerio se kako je nemoguće razgovarati ili susresti se s bilo kojim čovjekom, od najviše rangiranih političara do običnih građana, ako se to ne događa pod strogom paskom barem prevoditelja, jednog policajca ili službenika ministarstva vanjskih poslova.

I kad se dogodi neki slučajni susret bez kontrole, primjerice u hotelskim hodnicima ili na ulici, malo je koristi od toga jer obični građani Sjeverne Koreje ne znaju strane jezike. A osim toga utjeran im je toliko strah u kosti da nema šanse da komuniciraju sa strancem. Pogotovo sa stranim novinarima koji cijelo vrijeme moraju nositi na ruci široku plavu traku s oznakom press.

Ne pojavljivanje Kima u javnosti nije neobično

To što Kima trenutno nema u javnosti nije ništa neobično. Jednom, 2014. godine, nestao je na čak 40 dana, a samo ove godine nije ga bilo po 10, 13 i 23 dana. Uvijek nakon tih pauzi sjevernokorejski mediji objavili su Kimove fotografije bez objašnjenja gdje je bio i što je radio. U takvim slučajevima jedino se nešto može saznati od Vijeća za nacionalnu sigurnost Južne Koreje koje prati ima li kakvih neobičnih aktivnosti i događanja u susjedstvu.

Ovih dana južnokorejsko Ministarstvo obrane priopćilo je kako su na drugu godišnjicu prvog summita između južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una vojne komunikacijske linije između dvije države funkcionirale normalno. Poznato je, naime, da vojne vlasti dviju Koreja, od 2018. godine, održavaju redovne telefonske kontakte dva puta dnevno u 9:00 i 16:00 sati.

Izvještava se o aktivnostima vođe, no bez fotografija

U međuvremenu državni mediji Sjeverne Koreje uobičajenom rutinom izvještavanju o aktivnostima svog lidera, ali bez fotografija ili videozapisa. Tako Rodong Sinmun, glasilo vladajuće Radničke partije Sjeverne Koreje, objavljuje da je Kim poslao zahvalu sirijskom predsjedniku Bashar al Asadu na čestitki koju mu je poslao u povodu rođendana njegovog djeda ili pak čestitku radnicima koji su dovršili gradnju turističkog resorta na obalnom području oko područja Wonsan-Kalma u provinciji Kangwon.

Državni mediji u ponedjeljak 27. travnja objavili su Kimovu čestitku u povodu Dan slobode južnoafričkom predsjedniku Cyrilu Ramaphosi. Kim Jong-un posljednji je put viđen u javnosti 11. travnja dok je predsjedavao sastankom Političkog biroa vladajuće Radničke partije na temu koronavirusa. Tom je prilikom pozvao na “stroge nacionalne protumjere kako bi se spriječila infiltracija virusa među radničku klasu.”

Tvrde da nemaju niti jednog zaraženog koronavirusom

Ako bi se ravnalo po službenim izvješćima iz Pjongjanga, tada bi Sjeverna Koreja bila jedna od rijetkih država na svijetu u kojoj nema slučajeva koronavirusa. Do sada su vlasti Sjeverne Koreje više puta objavile kako u toj zemlji nije bilo niti jednog slučaja zaraze koronavirusom. U što, dakako, malo tko vjeruje jer je Sjeverna Koreja još krajem siječnja zatvorila granicu s Kinom.

Pak Myong-su, direktor središnjeg centra za protu-epidemiju u Sjevernoj Koreji, kategorički je ustvrdio novinskoj agenciji AFP: “Nijedna osoba do sada nije zaražena novim koronavirusom u našoj zemlji. Proveli smo preventivne i znanstvene mjere kao što su inspekcije i karantena za sve osoblje koje ulazi u našu zemlju i temeljito dezinficiramo svu robu. Također zatvorili smo granice, blokirali morske i zračne putove, a nekoliko stranaca u Pjongjangu stavili smo krajem siječnja u karantenu.”

Nisu odgovorili na Trumpovu ponudu pomoći

Američki predsjednik Donald Trump uputio je pismo Kimu, nudeći mu pomoć u borbi protiv koronavirusa. Međutim, američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je da Pjongjang nije odgovorio na američku ponudu, a na isti način reagirao je na sličnu ponudu južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina. Doduše, Kim je kasnije poslao pismo južnokorejskom predsjedniku u kojem je ohrabrio Seul da nastavi borbu protiv virusa te je Južnokoreancima poželio dobro zdravlje.

Nagi Shafik, bivši šef Svjetske zdravstvene organizacije i predstavnik UNICEF-a u Pjongjangu javno je izrazio zabrinutost zbog nedostatka medicinske opreme i slabog zdravstvenog sustava Sjeverne Koreje. “Nema dovoljno lijekova niti dobro opremljenih bolnica za liječenje epidemije poput koronavirusa”, izjavio je Shafik za Business Insider

Liječnici bez granica su poslali velike količine hitne pomoći

Médecins Sans Frontières, Liječnici bez granica, objavili su pak da su poslali velike količine hitne pomoći u Sjevernu Koreju, dok je Financial Times otkrio kako je Sjeverna Koreja potiho zatražila pomoć u borbi protiv koronavirusa od drugih zemalja iako javno negira postojanje bilo kakvih slučajeva zaraze u svojoj zemlji.

Financial Times izvještava kako su sjevernokorejski liječnici i dužnosnici privatno i neslužbeno zamolili kolege u drugim zemljama za hitnu pomoć u borbi protiv epidemije. Među ostalim, zatražili su od bolnica u Južnoj Koreji i nekoliko međunarodnih agencija pomoć u maskama i testovima.

Sasvim je izgledno da su imali slučajeva zaraze

Američki general Robert Abrams, zapovjednik američkih vojnih snaga u Južnoj Koreji, ustvrdio je kako je “nemoguće da u Sjevernoj Koreji nema slučajeva virusa”. Međutim, priznao je, da ne može reći točno koliko je slučajeva bilo, a ni potvrditi odakle dolaze informacije do kojih je došao.

Oliver Hotham, urednik vijesti na NK News, složio se da je Sjeverna Koreja vjerojatno imala slučajeva. “Vrlo je malo vjerojatno da se nije dogodio niti jedan slučaj zaraze budući da zemlja graniči s Južnom Korejom te Kinom s kojom ima razvijenu prekograničnu trgovinu i razvijene ekonomske odnose. No, budući da su stvarno na vrijeme poduzeli mjere predostrožnosti moguće je da se pandemija nije razmahala.”

Južnokorejski mediji u međuvremenu su objavili da je 180 sjevernokorejskih vojnika umrlo od virusa u siječnju i veljači, a da ih je još 3700 poslano u karantenu. No, dakako, riječ je ipak o potpuno nepovjerenim informacijama. Agencija Reuters objavila je ovih dana kako je skupina kineskih liječnika otputovala u Pjongjang kako bi pomogli sjevernokorejskim liječnicima u liječenju Kim Jong-una. Međutim vjeruje se, ako je vijest točna, a posredno su je potvrdili kineski izvori, da je riječ o doktorima koji pomažu sjevernokorejskim kolegama u liječenju koronavirusa.

Nagađanja o tome tko će naslijediti Kim Jong-una

Nakon što su se pojavile vijesti o operaciji Kim Jong-una odmah su počela nagađanja tko će ga naslijediti. Oko Kima je, kao i oko njegova oca i djeda, izgrađen snažan kult ličnosti. Obiteljska mitska “Paektu” krvna linija, nazvana po najvišem vrhu na Korejskom poluotoku, jedina, po službenom tumačenju, ima pravo po nasljednoj liniji upravljati Sjevernom Korejom. Zbog toga se odmah zaključilo kako je Kim Yo-jong, Kimova mlađa sestra, odnedavno članica moćnog Politbiroa Radničke partije, predestinirana nasljednica.

Cheong Seong-chang iz Instituta Sejong u Seulu objašnjava kako je Sjeverna Koreja “poput dinastije, a na Paektu se gleda kao na kraljevsku krv, tako da nitko ne bi pokrenuo pitanje njenog preuzimanja vlasti.” Inače, ona već duže vrijeme prati brata na sastancima s predsjednikom Donaldom Trumpom i drugim svjetskim liderima.

Sve funkcionira kao da se ništa posebno ne događa

Unatoč epidemije koronavirusa, navodne bolesti dragog vođe te strogih međunarodnih sankcija, Sjeverna Koreja, koliko se to može zaključiti po vanjskim manifestacijama, i dalje funkcionira na uobičajeni način, kao da se ništa neobično ne događa. Štoviše, unatoč strašne neimaštine nastavila je s proizvodnjom najsuvremenijeg oružja te testiranjem raketa kratkog i srednjeg dometa koje je otkrilo značajan napredak u razvoju tehnologije. Sve to je zapravo nevjerojatno kad se zna koliko su tu zemlju pogodile međunarodne sankcije.

Tijekom 2019. razvoj raketnog programa, kako tvrde američke obavještajne službe, “obilježen je intenzitetom, raznolikošću i koherentnošću.” Kao rezultat toga, dodali su, zemlja je pokazala “značajan kapacitet za proizvodnju i lansiranje različitih tipova novih raketa kratkog dometa s čvrstim pogonskim gorivom te novu balističku raketu koju je lansirala podmornica.” Unatoč epidemije koronavirusa Sjeverna Koreja nedavno je lansirala dvije balističke rakete dometa oko 230 kilometara i maksimalnom visinom od oko 30 km, objavile su južnokorejske i američke obavještajne službe.

Prije toga obavila je još tri testiranja raketa srednjeg dometa koje su pale u more nakon 200 kilometara leta te visine od oko 50 kilometara. Cilj je bio ubrzati skraćivanje intervala između ispaljivanja raketa kako bi ih otežalo njihovo otkrivanje i presretanje. Sva ta testiranja, tvrde u Seulu i Washingtonu, imaju za cilj neutralizirati posljedice širenja virusa COVID-19 i ekonomskih problema uzrokovanih produženim međunarodnim režimom sankcija.

Sjeverna Koreja i dalje izvozi u Kinu

Kad su SAD prošle godine otele jedan od najvećih teretnih brodova Sjeverne Koreje, objavili su kako će to značajno smanjiti sposobnost Pjongjanga da krši sankcije te izvozi ugalj, a uvozi naftu i razne robe. Međutim analitičari britanskog istraživačkog centra Royal United Services Institute, preko brodskih radio signala i satelitskih snimki, utvrdili da su teretni brodovi pod kontrolom Sjeverne Koreje od listopada prošle godine 175 puta pristali u luku kineskog grada Zhoushan, u blizini Šangaja.

Iako je pooštrila mjere na granici s Kinom te smanjila obim trgovinske razmjene, Sjeverna Koreja nastavila izvoziti i uvoziti robu u Kinu morskim putem. Također znatno je povećala nezakonit uvoz nafte u 2019. sistemom s broda na brod. Istodobno, sve veći broj brodova pod stranom zastavom uplovljava u luku Nampo te potom odlazi u Sjevernu Koreju gdje iskrcava naftu i hranu.

Imaju sofisticirane hakerske sustave

Ujedinjeni narodi objavili su nedavno izvješće kako je Sjeverna Koreja razvila vrlo sofisticirane sustave hakiranja koji su joj omogućili krađu iz raznih inozemnih financijskih institucija, razmjenu kriptovaluta i izbjegavanje međunarodnih sankcija. “Pjongjang”, tvrdi skupina američkih stručnjaka, “ostvaruje goleme prihode hakiranjem uz “vrlo mali rizik, jer ih je teško otkriti.”

U američkom izvješću također se navodi da je Sjeverna Koreja sudjelovala u cyber-napadima koji izravno ciljaju na Ujedinjene narode, uključujući Vijeće sigurnosti. U tim napadima koristila se krađom identiteta i lozinki. Čak se tvrdi da svoj sustav hakiranja prodaje drugim zemljama ili kriminalnim cyber skupinama. Početkom ove godine američki sud osudio je dvojicu kineskih državljana zbog pomaganja sjevernokorejskim hakerima u pranju oko 100 milijuna dolara ukradenih u virtualnoj valuti.