Veliki intervju predsjednika Milanovića: 'Zašto nije proglašena katastrofa? Ne zna se tko je nadležan'

Zašto nije proglašena katastrofa?

Jesmo li slučajna država, pitala je novinarka Milanovića koji je to rekao za vrijeme suše 2012. godine. “Nismo nikada ni bili. Znate u kojem sam kontekstu to rekao. Mislio sam reći da se ponašamo na način kao da smo slučajna država. Jedno je suša, koja se ponavlja svake godine, a drugo je potres”, kazao je predsjednik.

“Čuo sam se s premijerom. Ne znam zašto nije proglašena katastrofa. To je važno kako bi se znalo tko odlučuje tko raspolaže novcem. Moraš proglasiti stanje da bi iz toga izvlačio određene kompetencije i da vidimo tko je glavni: Božinović, Medved ili sustav domovinske sigurnosti?”, kazao je Milanović, koji se osvrnuo i na zahtjev Ravnateljstva civilne zaštite da se zahtjevi za kontejnere šalju mailom. “To nije dobro promišljeno”, komentirao je.

Dao bi izvršne ovlasti Medvedu

Dok se ne riješi pitanje odgovornosti, po meni je to premijer. Ili je to Tomo Medved, ja bih njemu u ovoj situaciji dao izvršne ovlasti i proglasio bih katastrofu. To je trebalo učiniti i nakon potresa u Zagrebu, kao što je i u pandemiji trebalo proglasiti izvanredno stanje”, smatra Milanović.

Predsjednik je dodao kako pomaganje u ovakvim situacijama ne može ostati na leđima vojske. “To ne može raditi 15 tisuća profesionalnih vojnika”, kazao je. Milanović se osvrnuo i na sukobe koji na društvenim mrežama traju između državnih službi i volontera. “Razgovarao sam s premijerom, rekao donesite odluku, onda će sve biti lakše. Društvene mreže su donijele više zla nego dobra, one su platforma za svakog tihog patnika koji se iz polumraka svoje sobe iživljava na kome hoće.

Nema velike pljačke humanitarne pomoći

Vidio sam te priče da se događa velika pljačka humanitarne pomoći. To nije istina. Pretpostavljam da se to odnosi na navijačke skupine, ali treba napraviti razliku između ponašanja navijača na stadionima i onih koji su došli pomoći”, kazao je predsjednik. Dodao je kako je vidio urušene kuće koje su obnovljene nakon rata. “To se nije smjelo dogoditi. Kuće su nakon obnove trebale biti kao nove, i za koje je neki diplomirani inženjer građevine i član Komore rekao da je ona dobra za život i da je kao nova. A ona nije kao nova, nije izgrađena nego je obnovljena””, kazao je.

“Na terenu nema reda kakav bi trebao biti, ali to se rješava uspostavljanjem vertikale, zapovjednog lanca. Zato vojska tako dobro funkcionira. Vojska je tu da uskoči u prvom, kritičnom trenutku, da pomogne svojom skupom opremom, ali oni ne mogu biti tu cijelo vrijeme”, smatra Milanović.

„Bio sam u ogromnom skladištu pomoći koje vodi Crveni križ. Ti ljudi se ubijaju od posla. Vidio sam kako djelatnici i volonteri to razvrstavaju, spavaju tamo po nekoliko sati, i onda se vraćaju na posao. Njih ne možete optužiti za lijenost. Nedostaje samo onaj tko bi donosio odluke“, ponovio je Milanović. „Odredite tko je nadležan i neće biti soliranja. Na terenu su ljudi koji se osjećaju nadležnima a vidiš da iza njih nema šefa. To je rješivo“, kazao je.

Nastavak života ovisi o količini novca

“Što se tiče robnih rezervi, postoji članak zakona koji propisuje rokove za nadopunu roba. To je praktički kontinuirano, o tome se stalno mora voditi računa. Ne znam gdje su kontejneri korišteni za smještaj migranata tijekom migrantske krize, njih je trebalo vratiti u strateške robne rezerve”, kazao je premijer. Milanović je istaknuo siromaštvo stanovnika Banije, rekavši da je u Glini, Petrinji i drugim susjednim krajevima život užasno težak. Nije se složio da je nebriga za taj kraj posljedica toga što ondje živi velik broj Srba nego Roma.

“Problemi su dublji. Svi smo odgovorni, i moja Vlada, mada je situacija bila drugačija. Danas je novac besplatan, sretna je okolnost što danas u ovoj korona krizi kamata nije šest ili sedam posto”, rekao je Milanović. Na pitanje vjeruje li u povratak stanovništva na Baniju, Milanović je kazao da će to ovisiti o novcu.

Vrlo je važna transparentnost

Milanović se osvrnuo i na kriterije dodjele pomoći zbog kojih je prosvjedovao Darinko Dumbović. “To je samo prva tranša, pretpostavljam da je gradonačelnik Petrinje u prvi mah uzeo novac jer ga je nešto zasmetalo u podjeli, ali na kraju ga je uzeo. Petrinja je pet puta veća od Gline. Petrinja je trebala dobiti malo više”, kazao je.

Milanović je naglasio važnost transparentnosti prilikom obnove razorenih područja, pogotovo kada je riječ o novcu EU. “Drač je dobio 500 milijuna eura pomoći i još 700 milijuna beskamatnih kredita. Ovih naši 150 milijuna kuna je jedna molekula u toj masi. U nekoj skali to bi za naše krajeve trebalo značiti puno novaca”, kazao je. “Treba biti ekstra oprezan, ali posao ne smije stati. Uvijek će biti nepravilnosti, ali bitno je da se one ne povezuju s državnim vrhom, percepcijski niti stvarno”, kazao je predsjednik.

“Očekujem da se život vrati na Banovinu i Kordun, a to je veliko očekivanje. Za obnovu će biti novaca, i uvjeren sam da će vlast na tome htjeti priskrbiti sebi neki ugled, što je legitimno”, kazao je predsjednik. Na argument novinarke kako Zagreb ni nakon devet mjeseci od potresa nije obnovljen, Milanović je kazao da se život u Zagreb vratio. “Petrinja je uništena. Zagreb će uvijek imati snage. Ja sam nezadovoljan kao Zagrepčanin time što je grad toliko zapušten i sad je krajnje vrijeme da se od Zagreba napravi, ne ono što zaslužuje, nego da Zagreb bude jedna europska ljepotica”, kazao je.

Odakle novac?

Što možete kao predsjednik učiniti da pomognete obnovi, pitala je novinarka. “Nadam se da će ovaj razgovor pomoći. Ja vladi ne pakiram i ne podmećem joj nogu. Ima vremena za prijepore, za svađu i dokazivanje tko je u pravu. Ali ovo nije trenutak za to. Sad treba biti trijezne glave. Teško je ljudima u Zagrebu objasniti da su šanse da im se dogodi nešto fatalno vrlo male”, kazao je Milanović, i još jednom naglasio da novac nije problem. “Velika je sreća se covid kriza dogodila u vremenu kada je dostupnost novca nezapamćeno velika”, rekao je.

Milanović je dodao da govori o dostupnosti novca pod pretpostavkom da će se korona kriza privesti kraju i da će se nastaviti raditi kao prije krize. “Nisam vjerovao da će koronavirus izazvati toliko smrti, ali moramo podvući i vidjeti koliko je to smrti u odnosu na redovnu sezonsku smrtnost svake godine. I dalje se pokazuje da je najveći broj umrlih u domovima za starije, u SAD-u je to 40 posto”, rekao je. “Moramo se vratiti na to da nas čeka komplicirana godina u kojoj ćemo morati biti strpljivi, ponovo se posložiti i ići dalje”, kazao je.

Predsjednik je dodao kako se i dalje namjerava cijepiti čim ga pozovu. “Očekujem da država, sad kad smo krenuli cijepiti ljude po domovima, treba pokazati kako pristupiti starim ljudima koji su po svojim kućama, koji su jako ugroženi. To je izazov za Vladu”, kazao je. “Treba zaštiti stare ljude. Ako se vi ne želite cijepiti, ok”, komentirao je predsjednik. “Cijepljenje je dragovoljno. Ne želiš se cijepiti, ne moraš”, kazao je Milanović, ali je dodao da je moguća penalizacija ljudi koji se ne cijepe.

Smatra da je korektna prema Vladi

Govoreći o tome kako surađuje s premijerom, Milanović je kazao kako misli da je korektan prema Vladi. “Taj odnos ne može biti savršen, ali on je manji problem nego odnosi predsjednika i premijera svojevremeno u Bugarskoj i Rumunjskoj. Zato sam kada me premijer nazvao da odem u Bruxselles rekao: tamo se govori o novcu, daj to Slovencima, drugi put će oni nama”, kazao je. Ponovio je kritiku da se u nedavno donesenoj Nacionalnoj strategiji otkriva previše državnih planova.

Na pitanje novinarke o odnosima u regiji i činjenici da on s vlastima susjednih država ne održava kontakte, Milanović je kazao da bi bio puno veći problem da takve odnose ne održava Vlada. Nije se složio da je Komšić predstavnik BiH Hrvata, rekavši da ovaj “koristi situaciju”. Problem je što u BiH nema vlasti, smatra premijer. “Rekli su mi da sam šovinist i fašist, ja koji sam bio u Srebrenici i obilazim partizanske spomenike”, požalio se. “U BiH neće biti rata, krvi i nasilja, ali ne mogu nam zatvoriti usta”, kazao je govoreći o položaju Hrvata u BiH.