S Grbinom smo i sada pričali o odnosu sa Zoranom Milanovićem i tome kako vidi budućnost SDP-a, ali prije svega o dramatičnom sukobu koji je izbio između Predsjedništva i Kluba zastupnika SDP-a. Niti četiri dana nakon pobjede Grbina na unutarstranačkim izborima tako je došlo do novog rata unutar SDP-a, kad je Klub zastupnika stranke, u kojem prevladavaju kadrovi Davora Bernardića odbio provesti odluke Predsjedništva SDP-a o promjenama na saborskim dužnostima.

TELEGRAM: Ovo nije nova situacija za SDP. I u mandatu Davora Bernardića bilo je sukoba Kluba zastupnika s Predsjedništvom stranke. U čemu je sad razlika?

GRBIN: Klub zastupnika nije tada odbio niti jedan prijedlog vodstva stranke. U jednom trenutku, kad je došlo do debate na Klubu zastupnika tadašnji predsjednik stranke Davor Bernardić je sam odustao od svojih prijedloga.

Međutim, razlika je u tome što je sada Klub zastupnika održan niti četiri dana nakon završenih unutarstranačkih izbora i što je bivši predsjednik SDP-a Davor Bernardić otvoreno zagovarao i tražio da se ne poštuje volja novog vodstva. Onog vodstva koje je netom izabranom velikom većinom glasova članica i članova SDP-a i koje je tražilo ustvari minimalne promjene u načinu rada Kluba. Klub zastupnika je stranačko tijelo kojem smjernice za rad daje Predsjedništvo, a koje je upravo dobilo legitimitet članstva stranke. Baciti rukavicu u lice Predsjedništvu, znači baciti rukavicu u lice članstvu stranke.

TELEGRAM: Minimalne promjene? Radi se ipak o nemalom broju čelnih mjesta u Saboru i radnim tijelima.

GRBIN: Imajući u vidu da je kolega Rajko Ostojić podnio ostavku na dužnost potpredsjednika Sabora predložio sam promjenu u točno tri saborska radna tijela.

TELEGRAM: I ta tri imena su razlog za ovakav sukob?

GRBIN: Nisu imena bila razlog, nego očito pravo novoizabranog predsjednika i predsjedništva stranke da bilo što predlaže.

TELEGRAM: Dobro, što sad? Što ako Klub zastupnika i dalje odbije provoditi naputke Predsjedništva SDP-a?

GRBIN: Sukladno Statutu SDP-a Klub zastupnika je dužan provoditi političke smjernice koje mu daje Predsjedništvo, a Predsjedništvo će u skladu sa svojim ovlastima predložiti određene promjene u Saboru, od promjene predsjednika Kluba zastupnika, pa nadalje.

TELEGRAM: Što ako, ponavljam, Klub zastupnika odbije provesti te promjene?

GRBIN: Duboko sam uvjeren da će Klub zastupnika prihvatiti i provoditi Statut SDP-a.

TELEGRAM: Čuju se kritike da ste prije predloženih promjena trebali konzultirati i sam Klub zastupnika.

GRBIN: Klub zastupnika je konzultiran. Sazvao sam sjednicu Kluba i na njoj predložio rješenja. Ona sam prethodno iznio isključivo na sjednici Predsjedništva SDP-a. Ako rasprava prvo na Predsjedništvu, a onda na Klubu zastupnika nije konzultacija, onda ne znam što bi uopće trebalo predstavljati konzultaciju s Klubom.

TELEGRAM: Je li na tom sastanku Kluba zastupnika predložen neki protuprijedlog, kompromis?

GRBIN: Nije dan nikakav konkretan protuprijedlog u skladu s Poslovnikom Kluba zastupnika. Da ne govorimo o tome da na sjednici Predsjedništva SDP-a niti jedan član tog tijela nije imao primjedbe na moje prijedloge. Dakle, predsjednik stranke kojeg su članice i članovi izabrali prije četiri dana i Predsjedništvo kojeg su članice i članovi SDP-a izabrali prije deset dana jednoglasno je nešto predložilo. Očekivao sam da će oni koji su se kleli da neće rušiti novo vodstvo tu i poštivati. Očito sam pogriješio.

TELEGRAM: Željko Sabo je, pak, druga točka o kojoj se raspravljalo na prvoj sjednici Predsjedništva. Što ako on prihvati opciju koju ste mu ponudili – da stavi mandat člana Predsjedništva u mirovanje, a onda kasnije bude oslobođen u oba kaznena postupka koja se vode protiv njega? Zar neće i u tom slučaju njegov povratak u Predsjedništvo stranke svejedno predstavljati politički teret za SDP s obzirom na zatvorsku kaznu koju je odslužio?

GRBIN: Ako kolega Sabo postupi u skladu sa Statutom i posljedice će biti u skladu s tim. Dok god traje dokazni postupak njegov će mandat biti u mirovanju. A što se tiče političke štete za SDP, ona je nažalost već počinjena što je vidljivo iz činjenice da ja već danima u svakom javnom nastupu odgovaram na pitanje o Željku Sabi.

TELEGRAM: Ovih dana ste izjavili kako vam je predsjednik Vlade čestitao na pobjedi na izborima u SDP-u. A predsjednik Republike?

GRBIN: Nisam još primijetio da je stigla čestitka.

TELEGRAM: Možda se nekako zagubila u silnim porukama?

GRBIN: Pa dosta poruka je došlo…

TELEGRAM: Čini se, s obzirom na zbivanja u posljednjih nekoliko dana, da bi suradnja s predsjednikom Milanovićem za SDP i Vas osobno mogla biti bremenitija nego što se očekivalo.

GRBIN: Nemam apsolutno nikakvih problema oko suradnje s predsjednikom Milanovićem sve dok se on ponaša u skladu sa svojom ustavnom zadaćom. A to čini, rekao bih, daleko više nego većina njegovih prethodnika. Pojedini verbalni… sukobi su u tome irelevantni.

TELEGRAM: Ne čini Vam se da Milanović verbalnim okršajima s dijelom lijeve scene otežava političku poziciju SDP-u?

GRBIN: Mislim da pojedinim sukobima otežava prije svega svoju poziciju. Dolazi, naime, do fokusiranja javnosti na formu predsjednikovog izričaja, a velik dio sadržaja o kojem predsjednik govori, a koji je izrazito bitan i odnosi se na kritične probleme u funkcioniranju naše države se – gubi. Volio bih da taj sadržaj, ono što je zaista bitno u njegovim istupima u posljednja dva tjedna, puno više bude u fokusu. Mislim prije svega na određene dijelove funkcioniranja našeg sigurnosnog i drugih sustava.

TELEGRAM: Vi vjerojatno niste među onima na ljevici koji su ovih dana javno zažalili za Kolindom Grabar-Kitarović?

GRBIN: U svom političkom djelovanju uvijek sam sadržaj pretpostavljao formi. S te strane je jasno da ne mogu žaliti za predsjednicom koja nije imala ama baš nikakav sadržaj. Samo bih volio da sam predsjednik Republike shvati da zbog forme kod njega sadržaj ne može doći do izražaja. I kad to shvati, bit ću više nego zadovoljan njegovim načinom djelovanja i rada.

 

TELEGRAM: Kad ili ako?

GRBIN: Kad ili ako.

TELEGRAM: Spomenuli ste malo prije funkcioniranje sigurnosnog i drugih sustava. Cijela parlamentarna oporba ide sa zahtjevom da se saborsko istražno povjerenstvo koje bi se bavilo radom tih sustava i eventualnim utjecajem vlasti na njih. Što uopće očekujete da bi se moglo postići saborskim povjerenstvom, u javnosti je dosta skepse oko učinkovitosti takvog tijela.

GRBIN: Naravno da je javnost dosta skeptična oko rada saborskih istražnih povjerenstava jer nemamo neko posebno pozitivno iskustvo vezano uz njih. Pogotovo ako se sjetimo slučaja Agrokor gdje je HDZ prvo pristao na osnivanje istražnog povjerenstva, doduše pod iznimnim pritiscima od strane SDP-a, a onda na sve moguće načine opstruirao rad tog tijela. Nadam se da će ovdje biti više pameti od strane vladajućih. Ovo povjerenstvo je usmjereno prema dva posebna cilja – prvo, kako je moguće da u gotovo svakoj ozbiljnoj istrazi koja se događa u Hrvatskoj u zadnje vrijeme dolazi do curenja informacija. Drugi, možda čak i bitniji cilj, je kako to ubuduće spriječiti, zakonodavnim ili nekim drugim rješenjima. U završnom izvješću koje će povjerenstvo uputiti Saboru očekujem da budu sadržane preporuke koje se odnose na one mjere koje bi ubuduće trebale, možda je preoptimistično reći spriječiti, ali barem smanjiti situacije s curenjem informacije koje nam se događaju.

TELEGRAM: Premijer Plenković posljednjih dana ponavlja kako borba protiv korupcije za njega i njegovu stranku nema alternativu i kako to neki očito dosad nisu najozbiljnije shvatili. Zvuče li Vam te izjave uvjerljivo?

GRBIN: Zvučale bi da nije na čelu stranke protiv koje se vodi kazneni postupak zbog nečeg što ima sva obilježja kaznenog djela korupcije, kad bi bio odlučniji i odstranjivanju ljudi protiv kojih se vode ozbiljni kazneni postupci iz svojeg tima. Zvučale bi uvjerljivo kad bi reagirao na određene pojave oko svojih ministara, poput onih kakve je lani otkrio vaš portal, a ne čekao da oporba zatraži opoziv pojedinog ministra pa tek nakon toga pozvao tajnicu da napiše razrješenje. Bojim se da se borba protiv korupcije u HDZ-u vodi isključivo na riječima. Ta stranka mora puno toga napraviti da bi joj, ne ja, jer ja tu nisam bitan, nego da bi joj građani povjerovali da se doista odlučio za istinsku i dubinsku borbu protiv korupcije.

TELEGRAM: Čini se da, bez obzira na sve, dosta dobro stoje s povjerenjem građana – s obzirom na rezultate zadnjih parlamentarnih izbora.

GRBIN: To je činjenica, dobro stoje i po aktualnim istraživanjima rejtinga, međutim, zato sam ovdje, da to promijenim.

TELEGRAM: U preklanjskom razgovoru za Telegram ste rekli da, kad su izbori u Zagrebu u pitanju, predsjednik SDP-a mora imati ne samo pripremljenu A i B, nego i C i D varijantu. Tad smo, da podsjetim, pričali o situaciji da SDP nakon izbora Bernardića za predsjednika mjesecima nije imao kandidata za gradonačelnika Zagreba…

GRBIN: Apsolutno stojim pri tome i danas. No, za predsjednika stranke sam izabran prije tri dana, tako da te varijante tek počinjem stvarati. Naravno da u glavi imam određene ideje, no njih ću prvo komunicirati s kolegicama i kolegama iz zagrebačkog SDP-a, na kojima i jest odgovornosti za donošenje odluke o tome kako će SDP nastupiti na predstojećim lokalnim izborima u Zagrebu.

TELEGRAM: Dobro, može li se očekivati da ćete do kraja ove godine da ćete znati tko će biti kandidat SDP-a za gradonačelnika, ili koga ćete podržati? Jer, vrijeme ističe…

GRBIN: Apsolutno. Vrijeme ističe. Zato ću se u najkraćem mogućem roku sastati sa širim vodstvom zagrebačkog SDP-a, a osim naših unutarstranačkih odnosa glavna tema će biti i priprema za lokalne izbore. Čvrstog sam stava da ako na ovim lokalnim izborima stranke građanskog centra i ljevice odluče nastupati odvojeno, bez sinergije, zajedničke koordinacije – teško da će polučiti uspjeh.

A uspjeh je samo micanje jedne korupcijske hobotnice s čela Zagreba i sprječavanje da ju zamijeni druga. Zagreb je grad ogromnog potencijala i čitava građanska i lijeva oporba ima obvezu poduzeti sve što je u njenoj moći da omogući da se taj potencijal ostvari. To je u ovom trenutku moguće jedino i isključivo pobjedom na lokalnim izborima i dovođenjem na čelo grada ljudi koji ga razumiju, vole i spremni su ga voditi na ispravan način.

TELEGRAM: Desetak mjeseci nakon što je Bernardić izabran za predsjednika u televizijskom razgovoru ste zatražili da on odstupi jer su stvari za SDP krenule nizbrdo. Što ako se za desetak mjeseci rejting SDP-a koji je sad (po Crobarometru) na 17 posto sroza na desetak posto?

GRBIN: Ukoliko budem teret svojoj stranci, nitko me neće morati tražiti ostavku.

TELEGRAM: A ako netko u stranci procijeni da ste upravo Vi teret, a Vi se s tom procjenom ne budete slagali? Pa onda Vaš kritičar na TV-u javno zatraži da podnesete ostavku?

GRBIN: Razgovarat ću s kolegicom ili kolegom koji to naprave i zatražiti da mi pomognu promijeniti stvari u kojima griješim.

TELEGRAM: Vaš protukandidat na stranačkim izborima Željko Kolar je nakon prvog kruga lansirao ideju po kojoj misli da bi se, nakon što svi članovi stranke, a ne samo oni s plaćenom članarinom, u roku od šest mjeseci trebali održati novi izbori za predsjednika stranke.

GRBIN: Izbori su provedeni po pravilima koja su bila na snazi. Žao mi je što nisu sve članice i članovi imali pravo glasa, međutim, to ne umanjuje legitimitet izabranog vodstva. Kad to kažem ne mislim samo na sebe, već i na Predsjedništvo i na Glavni odbor. Po našem Statutu se zna se kad slijede izbori u SDP-u i oni će se u tim rokovima i održati (najkasnije 180 dana poslije parlamentarnih izbora – op. J.K.).

Što se tiče promjene u pogledu prava glasa članova i članica, sukladno onome što sam govorio u kampanju u narednih nekoliko dana ću u savjetovanje sa stranačkom javnošću uputiti prijedlog za izmjenu Statuta koji se odnosi na pravo glasa, te pozvati sve kolegice i kolege da daju svoje prijedloge. Uz to, mi u SDP-u moramo provesti i reevidenciju članstva. Ne želim nastaviti baratati s podatkom o tome da imamo 33-35 tisuća članova, jer te brojke, iz svega što smo vidjeli zadnjih dana, jednostavno nisu realne.

TELEGRAM: Kad već spominjete članstvo, što je sa stranačkom aplikacijom u kojoj se navodno nalaze privatni podaci navodnih simpatizera SDP-a, o čemu piše Nacional?

GRBIN: Žao mi je što za takve stvari saznajem iz novina. Ali, Bože moj, prihvativši kandidaturu za predsjednika SDP-a, a onda i s izborim na tu funkciju prihvatio sam i da ću se morati baviti s mnogim stvarima za koje nisam odgovoran, kao što je to, na primjer, ova. Činjenica je da točkom 56. uvodnih odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka propisano da političke stranke smiju radi svojih političkih aktivnosti voditi određene baze osobnih podataka, naravno, uz poštivanje određenih jamstava da ti podaci neće biti zloupotrijebljeni.

S obzirom na navedeno i s obzirom na ono što sam imao prilike danas pročitati, javit ćemo se Agenciji za zaštitu podataka, te ćemo unutar stranke utvrditi što se točno dogodilo s tim osobnim podacima i aplikacijom i ako je prekršen zakon postupit ćemo na jedini moguć način – podaci će biti uništeni. Pritom, ako je došlo do kršenja zakona unaprijed se ispričavam svima na koje se to odnosi.

TELEGRAM: Lokalni izbori idućeg svibnja će biti prvo prolazno vrijeme za Vaše predsjednikovanje strankom. Anketni rejtinzi jesu zanimljivi, ali izbori su ipak pravi test. Hoće li SDP ostati na vlasti u ijednom velikom hrvatskom gradu? Koji je cilj?

GRBIN: SDP se već priprema za lokalne izbore i naravno da nam je prioritet, sportskim rječnikom, braniti one sredine gdje je SDP već dobio povjerenje građana, no identificirali smo i neke gdje smatramo da imamo priliku napraviti bolji rezultat. Kao direktan odgovor – da, SDP će nakon lokalnih izbora imati čast upravljati mnogim sredinama u Hrvatskoj.

TELEGRAM: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek – koliko – jedan, dva, tri? Nula? Četiri?

GRBIN: Nula neće biti sigurno, a ambicija je četiri.

TELEGRAM: Bi li kao predsjednik Vlade kupili borbene avione ili bi te novce uložili u nešto drugo?

GRBIN: Obrana je, s jedne strane, jedna od osnovnih funkcija države i u nju se mora ulagati. Živimo u turbulentnim vremenima, okruženju koje nije uvijek blagonaklono prema Hrvatskoj i moramo brinuti o vlastitoj sigurnosti. Problem je, međutim, u tome što javna nabava u obrani u Hrvatskoj ne funkcionira. Oprema se nabavlja stihijski, MORH kupuje stvari za koje poslije nije jasno na koji će se način koristiti.

Čini mi se da je u ovom trenutku kupnja aviona više politička nego obrambena odluka. Ako pogledate samo različitost aparata o kojima raspravljamo, primjerice, izuzetno skupi i komplicirani sustav kao Rafale, koji još k tome i dvomotorac, pa onda nešto jeftiniji poput F-16, očito je da se ovdje radi o nabavi bez glave i repa.

U tom kontekstu moj odgovor na ovo pitanje nije ni da, ni ne. O avionima bih se kao političar konzultirao s ljudima koji znaju puno, puno više od mene. U razgovoru s njima, srećom takvih ima u SDP-u, prevladava stav da nam avioni trebaju, ali i da je upitno trebaju li nam baš ovako skupi.

TELEGRAM: Što s uvođenjem eura?

GRBIN: Obvezu uvođenja eura preuzeli smo pristupanjem u EU. Ona je ugrađena u pristupni ugovor, o njoj je Sabor glasao dva puta, a o njoj su i građani odlučili na referendumu prihvativši pristupni ugovor EU i Republike Hrvatske. Zbog toga je pitanje uvođenje eura za mene riješeno. No, mora li se ono dogoditi sada i jesmo li kao država spremni na uvođenje eura je druga priča. Po mom sudu, s obzirom na činjenicu da nam je društvo, od štednje, kredita, cijene nekretnina, automobila ako ih kupujete preko oglasa, iznimno eurizirano.

Kad se tome doda da smo izrazito naslonjeni na turizam, da nam se izvoz uglavnom odnosi na članice EU koje koriste euro kao valutu – očito je da je Hrvatska već izrazito izložena prema euru. Sve to govori u prilog uvođenju eura u što skorije vrijeme. Ono što ja ne znam, barem iz izvješća koje kao saborski zastupnik dobivam od Vlade, je jesu li sve pripreme napravljene kako treba i je li Hrvatska spremna za uvođenje eura.

TELEGRAM: Završava li s Vašim izborom priča o SDP-u i trećem putu?

GRBIN: Priča o trećem putu zatvorena je na mnogo širem planu od Hrvatske. Posljednji izbori u SAD-u, posebno ovi otprije dvije godine, pokazali su da je i Demokratska stranka SAD-a shvatila da ne može napredovati ako ne prihvati ne barem dio, nego veći dio onoga što nudi tzv. progresivno krilo te stranke. Mislim da su isto shvatile mnoge političke stranke u Europi, a ja ću se truditi da to prihvati i SDP.

TELEGRAM: Postoji li uopće još prostor na političkoj sceni u Hrvatskoj, nakon pojave zeleno-lijeve koalicije, da se SDP transformira u progresivniju i lijevu stranku?

GRBIN: Općenito mislim da su okviri jednodimenzionalnog pravca, gdje je s jedne strane ljevica, a s druge desnica, preuski za shvaćanje današnjeg društva. Nečiji politički položaj je u najmanju ruku dvodimenzionalan, ako ne i trodimenzionalan. Zbog toga ne samo da mislim da SDP ima prostora za napredovanje, nego mislim da je taj prostor vrlo širok.

Pritom, za razliku od ostalih stranaka koje su se fokusirale na isključivo liberalne ideje i one koje su krenule ljevije, SDP ima širinu i može unutar sebe spojiti stvari koje su bliže centru i one koje su bliže ljevici. Ja od toga ne bježim. Kao ni od mogućnosti da se dogodi da unutar stranke nemam većinu za sve ideje koje predlažem. Zato mi je drago da u svom timu imam ljude koji su bliži centru od mene i one koji su još nešto ljevije nego ja. Ukratko, prostor za napredovanje SDP-a je vrlo velik i moja je ambicija iskoristiti ga.

TELEGRAM: Mnogi u zadnje vrijeme sumnjaju da će SDP uopće postati konkurentan za preuzimanje vlasti u zemlji.

GRBIN: Kandidirajući se za predsjednika SDP-a od prvog dana sam poručio da me zanima samo jedna stvar – biti na čelu stranke koja je pobjednička.