Veliko istraživanje: Što birači Mosta zapravo misle o HDZ-u i SDP-u
Telegram i agencija Mediana istražili su raspoloženje birača Mosta
Prema istraživanju Telegrama i ugledne slovenske agencije Mediana Fides, najmanje birača Mosta smatra da bi se trebali raspisati novi parlamentrani izbori. U našoj anketi njih čak 64,4 posto protivi se ponovnom izlasku na izbore unatoč tome što Hrvatska još nema vladu i Sabor.
Izvanredni izbori
S druge strane, najviše glasača SDP-a, što je i očekivano, željelo bi izvanredne izbore. Njih gotovo 56 posto. Ispitanici bliski HDZ-u su se podijelili: 50,3 podržava nove izbore, a 47,1 smatra da ih ne bi trebalo održati. Sasvim su zanemarivi postoci ispitanika iz ove tri stranke koji o tome nemaju mišljenje (najviše glasača HDZ-a sa 2,6 posto).
Prema rezultatima našeg ispitivanja u ukupnoj populaciji sasvim je jasno da se hrvatsko biračko tijelo oko ovog pitanja sasvim podijelilo. Dakle, 49,8 posto anketiranih traži nove izbore, a njih 49,2 posto smatra da se oni ne bi trebali održati. Razlika u korist onih koji se zalažu na izbore je unutar statističke pogreške.
S kim bi trebali u Vladu
Proces sastavljanja nove vlade, koji se sada rastegao na više od mjesec dana od završetka izbora, a koji bi, prema najavama glavnih aktera, trebao završiti do utorka, 22. prosinca, naši ispitanici vide na sljedeći način. Njihov odgovor na ključno pitanje jest s kime bi trebao Most ući u vladu. Birači Mosta više su naklonjeni SDP-u (28,1 posto) nego HDZ-u (21,4 posto). Ipak, njih gotovo polovica (49,4) smatra da 15 zastupnika, koje su 8. prosinca izabrali u Sabor, ne treba se opredijeliti ni za jednu od tih stranaka.
Ukratko, to znači da originalna izborna platforma Mosta (samo u Sabor bez ulaska u vladu) ima najviše podrške među onima koji su dali glas toj listi. To bi mogao biti stanoviti problem za Petrova i drugove jer su, uz dosta nespretnog objašnjavanja, zapravo odustali od toga i krenuli u sastavljanje službene koalicije.
Ne žele koalicije
Zanimljivo je da čak i 46,2 posto ispitanika, koji glasuju za SDP, smatra da bi Most morao zadržati distancu od obje velike stranke. Kod glasača HDZ-a, pak, ne postoji takvo razmišljanje. Njih 75 posto kaže da Most mora ući u njihovu vladu, a da se mora suzdržati od saveza s jednima i drugima smatra tek njih 24,2 posto.
Sudeći po ovim odgovorima očito je da konzervativni glasači HDZ-a, koje je anketirala Mediana, na stanovit način doživljavaju Most kao prirodnog, ali manjeg saveznika. S jednakim ili barem bliskim političkim vrijednostima i principima.
Božo Petrov najbolje stoji kao izbor za premijera među ispitanicima koji podržavaju Most. Ima više od 47 posto podrške. Drugi je Milanović (9,7 posto), a Karamarko je sasvim na dnu: manje od 1,5 posto anketiranih glasača Mosta razmišlja o njemu kao šefu vlade. Zaista puno glasača Mosta, 41,1 posto, smatra da bi novi predsjednik vlade RH-a trebao biti neki drugi nestranački kandidat. Slično je i među HDZ-ovim biračima, s tim da je razlika između Karamarka kao izbora za najboljeg premijera i nepoznatog nestranačkog kandidata samo dva posto. To, ako smijemo primijetiti, postaje već kronični problem šefa HDZ-a.
Nepristrana predsjednica
U ukupnoj populaciji ispitanika najbolji bi premijer bio Zoran Milanović. Ima 35,5 posto podrške. Na drugom mjestu, s 33,5 posto, svi ispitanici su pozicionirali “drugog nestranačkog kandidata”. Onda slijedi Božo Petrov (18,8 posto), a na začelju je Karamarko (11,7 posto).
Istražili smo i percepciju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja treba odrediti mandatara za sastav vlade ili ako ga ne bude, zbog manjka potpisa potpore, raspisati nove izbore. Većina anketiranih glasača Mosta (53,2 posto) kažu da predsjednica, u procesu konzultacija, ne podržava ni jednu političku stranku. Njih 36,9 posto ipak misli da naginje HDZ-u, a 4,7 tvrdi da je bliža SDP-u. Kod birača HDZ-a uvjerenje u nepristranost predsjednice još je veće: više od 72 posto tvrdi da se ponaša neutralno, a 25 posto smatra da je sklonija njihovoj stranci. SDP-ovci imaju puno manje povjerenja: više od 71 posto kaže da preferira HDZ, Most 0,6 posto, a nijednu od strana 26 posto.
Kod ukupne populacije ispitanika predsjednica nije ni tako loše prošla. Gotovo pola ispitanika (48,8 posto) smatra da je na usluzi HDZ-u, a druga polovica (46,2 posto) uvjerena je da ne podržava ni jednu stranu.
Istraživanje je rađeno telefonom, na uzorku od 500 ispitanika, od 15. do 17. prosinca. Maksimalna pogreška uzorka je 4,4 posto.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama od 19. prosinca 2015. godine.