Velimir Šonje zvuči dosta optimistično oko prognoza za ovu godinu: 'Brojke su bolje od očekivanja'
Ekonomski analitičar komentirao je potrošnju, turističku sezonu i Nacionalni plan za oporavak
Unatoč borbi s koronom koja i dalje stvara probleme u gospodarstvu, ekonomist Velimir Šonje smatra kako za sada ne postoji ni jedan dobar razlog za pesimizam u ovoj godini.
“Štoviše, aktualne brojke o prometu u trgovini i industrijskoj proizvodnji početkom 2021. bolje su od očekivanja, tako da je rast od 5 do 6 posto izgledan ove godine. Investicije i robni izvoz su već krajem 2020. bili u plusu, a sada se priključuje i osobna potrošnja, i to će biti glavni pokretači oporavka u ovoj godini”, pojašnjava za Novi list.
Kad je, pak, riječ o turističkoj sezoni, uz ogradu mogućih nepredvidivosti, navodi kako će ona biti najmanje ista onakva kakva je bila prošlogodišnja.
‘Nitko se ne zamara time što će biti za sedam godina’
Govoreći o ‘Nacionalnom planu za oporavak i otpornost’ te upozorenjima poduzetnika kako je privatni sektor iz njega naprosto izvisio, dok većina novca EU fondova ide u infrastrukturne državne projekte, Šonje je poručio kako se time ne potiče autonomni razvoj već ovisnost o državnom sektoru.
Kako je pojasnio, računa se s time da će se novac iz državnih projekata preliti kroz javnu nabavu do privatnih dobavljača javnog sektora, a da će to prije svega biti građevinari i IT sektor koji su ionako u ekspanziji. “Trebalo je više uključiti HUP i poduzetnike, i vidjeti kako da novac što prije dođe do onih poduzetnika koji mogu najbrže povući i napraviti razliku u smislu konkurentnosti u sektorima gdje se stvara visoka dodana vrijednost”, kaže.
No, isto tako dodaje kako je riječ o ogromnom novcu koji će u iduće četiri godine potaknuti sve vrste izdataka u Hrvatskoj. “Pod takvim vodopadom novca ni suha drenovina ne bi mogla ostati suha. Pitanje je što će biti kada voda ode, ali to je daleka budućnost. Nitko se ne zamara što će biti za 6 do 7 godina, hoće li u međuvremenu nastati nova i konkurentnija gospodarska struktura koja će onda dalje vući razvoj i bez značajnog dotoka europskog novca”, zaključuje.
Dio kompanija će trebati restrukturiranje
Govoreći o isteku moratorija na kredite, Šonje uvjerava kako Hrvatsku na ljeto ne očekuje veliki val stečajeva i povećanje nezaposlenosti.
“Naravno da će dio kompanija trebati restrukturiranje, ali to je normalno u svakoj krizi. Banke imaju dovoljno kapitala da amortiziraju taj problem i nastave kreditiranje perspektivnog dijela gospodarstva. Uostalom, upravo krediti poduzećima snažno rastu”, kaže te dodaje kako će dio tvrtki imati poteškoća ali da je uobičajeno da se u krizi “repovi vuku” i do tri godine. “No sada ništa ne upućuje na dramu ako će se oporavak ove godine odvijati po stopama koje sam ranije spominjao”, zaključuje.
Kada skoči inflacija banke će reagirati dizanjem kamata
Šonje je odgovorio i na pitanje koliko još može trajati sadašnje tiskanje novca na razini EU-a i kod nas, a da se sve skupa ne prelije u inflaciju, odnosno stvori još neku goru monetarnu anomaliju? “Sada svuda ide oporavak, pa tako i kod nas, i za oporavak ima više nego dovoljno novca u uvjetima niskih kamatnih stopa. Zbog toga očekujemo rast stope inflacije i dugoročnih kamatnih stopa, prvo na državne obveznice, i bez promjene monetarne politike”, kazao je te dodao:
“Kada inflacija opasnije i dugotrajnije prijeđe dva posto, centralne banke će reagirati rastom kamatnih stopa kako se inflacija ne bi otela kontroli. Sada nitko ne očekuje da bi se to trebalo dogoditi prije 2023., ali ne treba isključiti inflacijska iznenađenja u smislu ranijeg prijelaza praga od dva posto.”