Nekad je nužno odabrati stranu

Venezuela je pred vrlo ozbiljnim ekonomskim slomom, a predsjednik Maduro trabunja o stranim urotama

Maduro je proglasio izvanredno stanje nakon čega su izbili prosvjedi

A man protesting against new emergency powers decreed this week by President Nicolas Maduro clashes with policemen in Caracas on May 18, 2016. 
Public outrage was expected to spill onto the streets of Venezuela Wednesday, with planned nationwide protests marking a new low point in Maduro's unpopular rule. / AFP PHOTO / JUAN BARRETO
FOTO: AFP/AFP

Venezuela je već neko vrijeme na rubu političke i ekonomske katastrofe. No, situacija je došla do kritične točke prošle srijede kada je oporba pozvala na masovne prosvjede nakon što je predsjednik Nicolas Maduro proglasio 60 dana izvanrednog stanja u onome što je opisao, prema pisanju Reutersa, kao “zavjere iz Venezuele i Sjedinjenih Država da ga sruše”.

Ne čini se kako će se stvari poboljšati. Zemlja se svakim danom sve više približava rubu političkog i ekonomskog kraha. Venezuela je članica OPEC-a koja ima najveće svjetske rezerve nafte, a bori se sa stalnim političkim sigurnosnim i ekonomskim pitanjima.

Ubojstva, osvete i nasilje

Na ekonomskom planu, stvari su se pogoršale kada su se cijene nafte srušile 2014. godine. Zemlja se u velikoj mjeri oslanja na svoje izvozne prihode, te su izvozom nafte prehodno bili financirani rastrošni socijalni programi. Zemlja pati od redukcija struje i vode uslijed duljeg razdoblja suše. Vlada je došla na neobičnu strategiju borbe protiv takvog stanja – poput mijenjanja ljetnog računanja vremena i poziva ženama da smanje korištenje sušila za kosu kako bi čuvale električnu energiju, a državne zaposlenike šalje se na prisilni odmor.

Povrh svega toga, Venezuela se bori i s pitanjima sigurnosti. Zemlja ima jednu od najviših stopa ubojstava na svijetu, a događale su se i epizode osvetničkog nasilja. Nedavno je AP izvjestio kako je 42-godišnji muškarac iz Venezuelel, Roberto Bernal, zapaljen živ zbog pet dolara, no “zbog općeg stanja nasilja, ubojstvo Bernala nije bilo dovoljno da dođe na naslovnice ili izazove komentare lokalnih političara”.

Nova naftna kompanija koju čuva vojska

Ekonomska budućnost zemlje također ne izgleda dobro. Helima Croft iz BC Capital Marketsa kaže kako je zemlja vrlo blizu dužničkoj krizi. U zabilješci svojim klijentima, Croft je napisala: Državna naftna kompanija PDVSA suočava se ratom duga od 1.3 milijarde dolara koju mora platiti u listopadu i dodatnih 2.9 milijarde dolara u studenom. Maduro bi se već mogao raditi planove prema kojima PDVSA to neće platiti. U veljači, Vlada je najavila stvaranje nove naftne i rudarske tvrtke pod vojnom kontrolom. Neki analitičari nagađaju kako bi se ta tvrtka mogla koristiti kako bi preuzela imovinu PDVSA u slučaju neplaćanja ili stečaja.

Podaci središnje banke pokazuju da je BDP Venezuele pao za 5.7 posto u 2015., a podaci MMF-a sugeriraju da će pasti za 8 posto u 2016. U međuvremenu, očekuje se da će inflacija narasti s rekordne svjetske razine od 275 posto koliko je iznosila u 2015. na 720 posto u 2016. godini, prema prrocjeni MMF-a iz siječnja. Ukratko, stvari ne izgledaju dobro, zaključuje Business Insider.

Madurove Vojne vježbe

Maduro je pozvao na vojne vježbe kako bi se zemlja pripremila za “bilo koji scenariji”, uključujući i stranu invaziju”. Na ulicama su, nakon objave izvanrednog stanja, bile dvije grupe prosvjednika, ona protuvladina i ona koja podržava vladu. Protuvladini prosvjednici optužili su Madura da se samo želi zadržati na vlasti dok zemlja propada. Ljudi diljem zemlje nemaju pristup hrani i osnovnom zdravstvu. S vremena na vrijeme ne mogu niti upaliti svjetla, piše CNN.

Osim inflacije koja je uništila plaće, tu je i nestašica proizvoda. Sve već navedeno dovelo je do velikog bijesa koji je kulminirao prosvjedima, kao i izljevima nasilja i pljački u ovoj nekoć stabilnoj državi. Istraživanja pokazuju da gotovo 70 posto građana smatra da Maduro mora otići ove godine.

Opozicija kontrolira Narodnu skupštinu i sada pozivaju na referendum protiv Madura. Venezuelanski potpredsjednik Aristobulo Isturiz odbacio je tu mogućnost. “Maduro neće napustiti dužnost zbog referendma. Zaboravite to…. Neće biti referenduma”, rekao je. Neovisno o tome što će se dogoditi situacije je prilično teška. Nestašica roba, lijekova i elektriciteta samo daje svoj dobrinos raširenim političkim nemirima.

https://twitter.com/chrstphr_woody/status/700314401438625793

Nafta loše kvalitete

Madure je nasljednik populističkog predsjednika Huga Chaveza koji je umro od raka 2013. godine. Na vlast je došao 1999. godine, a na valu anti-američkih osjećaja i visokih cijena nafte, provodio je jako etatističkim ekonomski model. Ljevičarska priroda pokreta stvorila je neprijateljstvo s mnogima, uključujući i SAD., piše CNN. Chavez je tako redovito bio trn u oku bivšeg američkog predsjednika Georga Busha.

Maduru nedostaje žar i populizam prethodnika i, što je ključno, visoke cijene nafte koje su financirale rastrošne socijalne programe. Ova je kombinacija dovela do šireg nezadovoljstva vodstvom bivšeg vozača autobusa. Međusobno nepovjerenje SAD-a i Venezuele nastavilo se i danas. Globalni pad cijena nafte teško je pogodio zemlju, pogotovo zato što je venezuelanska nafta lošije kvalitete. Venezuela ne uspijeva doseći prosječnih 30 dolara za barel nafte zbog nekvalitete.

Eric Smith s Tulane energetskog instituta rekao je za CNN kako se sve to prilično loša vijest za Madura. “Vjerojatno možemo očekivati promjenu režima”, rekao je.