Intervju Vesne Pusić za posao glavne tajnice UN-a potrajao je dva sata, a ovo je 8 važnih stvari o tome

Kandidatkinja za novog glavnog tajnika UN-a Vesna Pusić danas je u New Yorku dva sata odgovarala na pitanja članica svjetske organizacije, u sklopu izbora za nasljednika Ban Ki-moona kojemu mandat istječe krajem 2016.

Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova jedan je od osmero kandidata za Banova nasljednika koji bi mogao biti poznat u rujnu. Pusić je u sjedištu UN-a imala neformalni intervju s članicama Opće skupštine i Vijeća sigurnosti, koji bi u rujnu trebali predložiti jednog kandidata.

Donosimo najvažnije stvari iz njezina predstavljanja te odgovore na neka pitanja koja su joj uputili svjetski čelnici.

1. Iskustvo rata učinilo nas je skromnima

Rekla je da dolazi iz Hrvatske, “zemlje koja je u 25 godina prošla put od rata do stabilnog mira, od međunarodne izolacije do članice EU-a, od primateljice do pružateljice razvojne pomoći. To nas je iskustvo učinilo skromnima i naučilo da na druge zemlje ne gledamo s arogancijom”.

2. Glavni tajnik mora biti vođa, a ne službenik

Bude li izabrana, najavila je da će pojednostaviti model odlučivanja i izvještavanja u UN-u, ustrajati na rješavanju globalnih sukoba pregovorima, mobilizirati što više država na uključivanje u program razvojne pomoći i inzistirati na jačanju ljudskih prava u svijetu.

Pusić je govorila o ostvarivanju UN-ovih razvojnih ciljeva, reformi VS-a, zauzela se za ravnomjerniju zastupljenost regija i spolova u tijelima UN-a, borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu novinara.

“Glavni tajnik mora biti vođa, a ne službenik”, istaknula je bivša aktivistkinja te sveučilišna profesorica i predsjednica Hrvatske narodne stranke. “To je iskustvo iz različitih tipova organizacija za koje su potrebne različite vještine. Sigurna sam da će mi pomoći (na dužnosti glavnog tajnika)”, dodala je.

3. Haški sud nije uvijek bio nepolitičan

Među pitanjima postavljenim Pusić bilo je i ono o Haškom sudu, za koji je rekla da je u njegovu radu bilo puno problema i frustrirajućih presuda te da nije uvijek bio nepolitičan. “Unatoč tome mislim da je ispunio svoju ulogu odvraćanja i sprječavanja zločina”, istaknula je.

4. Destabilizacija Bliskog istoka zbog izraelsko-palestinskog sukoba

Poduprla je koncept dviju država kao rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, ali smatra da je glavni problem to što nije proveden. “Rješenje dviju država je paralizirano zbog stanja na terenu. Tu temu treba držati visoko na dnevnom redu, jer bi se u suprotnom cijeli Bliski istok, južna Europa i sjeverna Afrika mogli destabilizirati”, rekla je Pusić.

5. Služba u mirovnim misija mora ponovno postati časna

Osudila je seksualno zlostavljanje djece koje su u Srednjoafričkoj Republici počinili pripadnici mirovne misije UN-a. “Nema ništa gore od toga da od nekog očekujete pomoć, a postanete žrtva njegova zlostavljanja. Službu u mirovnim misijama moramo ponovno učiniti časnom”, naglasila je Pusić.

6. Tko su ostali kandidati?

Uz Pusić, kandidati su i bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark, Bugarka Irina Bokova, trenutno na čelu UNESCO-a, i Natalia Gherman, bivša šefica diplomacije Moldove, potom bivši slovenski predsjednik Danilo Türk, bivši UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice i bivši portugalski premijer Antonio Guterres, bivši makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim i bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić.

7. Nepisano pravilo rotacije

Prema nepisanom pravilu rotacije, idući glavni tajnik trebao bi biti iz istočne Europe, a članice su sklone i da na čelo UN-a prvi put dođe žena. Prvi put u povijesti UN-a kandidati za dužnost glavnog tajnika na saslušanjima u New Yorku brane svoju kandidaturu u Općoj skupštini,

8. Petorica velikih imaju zadnju riječ

Desetljećima se izbor događao iza zatvorenih vrata između pet velesila, stalnih članica VS-a Sjedinjenih Država, Rusije, Velike Britanije, Kine i Francuske. Ovaj put je Opća skupština tražila da postupak bude otvoreniji, barem formalno, premda petorica ‘velikih’ imaju zadnju riječ.

Postupak izbora će najvjerojatnije u srpnju početi petnaest članica Vijeća sigurnosti uz više krugova tajnog glasovanja. U rujnu će Vijeće predložiti Skupštini samo jedno ime kako bi se izbor potvrdio. Prijenos vlasti se događa u vrijeme kada je UN sučeljen s najtežom izbjegličkom krizom u svojoj povijesti i s ratovima u Siriji, Jemenu i Južnom Sudanu.