Nekad je nužno odabrati stranu

Paladina: 'Bio bih nezadovoljan da 200 do 300 ljudi, od njih 5000 koji su u kontejnerima, ne vratimo do kraja godine u domove'

'Činjenica je da je država na sebe preuzela više obveza nego bilo koja druga u Europi'

FOTO: Screenshot N1

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina u intervjuu za N1 je govorio o obnovi nakon potresa u Zagrebu i na Baniji. Ustvrdio je kako pola svog radnog tjedna ili više potroši na obnovu. “Bilo bi dobro kad bi tjedan trajao duže, pa bih mogao potrošiti više, ali ne mogu zanemariti druge obveze ovog dosta širokog resora”, konstatirao je.

Paladina je prošli tjedan ustvrdio kako se “nijedna država u Europi nije toliko financijski i organizacijski angažirala oko obnove kao Hrvatska”, a u istoj izjavi je rekao i da postoje tek tri gradilišta za konstrukcijsku obnovu. Na pitanje kako može te dvije stvari istovremeno reći i je li zapravo mislio da se država malo angažirala, Paladina je odgovorio: “Nisam mislio da je malo. Nisam stekao dojam da je izjava stekla tolike kontroverze. Moramo sagledati cjelinu. Vratimo se malo na početak priče.”

Zatim je pokušao objasniti. “Odavno nije bilo takvih šteta i tako velikog broja oštećenih objekata negdje u Europi. I to u jeku pandemije, kada je to značajno otežavalo komunikaciju. Što sam ja htio reći? Uzevši u obzir tako velike štete i tako veliki posao i uspoređujući ih sa sličnim situacijama, većina obnova u Europi provodi se tako da država ni približno ne preuzima na sebe toliku obavezu organiziranja obnove, nego se većinom radi o novčanoj pomoći koja je u daleko manjem udjelu štete nego što je to u Hrvatskoj. Stojim pri toj izjavi”, poručio je Paladina.

‘Država je puno obaveza preuzela na sebe’

Na tvrdnju novinarke N1 Nataše Božić da je stvar na papiru jedna stvar, a druga stanje na terenu podsjetivši da je Paladina spomenuo kako postoji 50 gradilišta konstrukcijske obnove i u Zagrebu i na Baniji, ministar je kazao: “Činjenica je da se država uključila i ne samo na papiru. Država je toliko obaveza na sebe preuzela i samo sam to rekao u tom kontekstu. Za nešto više od 3000 objekata je provedena nekonstrukcijska obnova na području Banije, jedan manji dio je novčana pomoć”, kazao je.

“Za više od 2000 objekata je isplaćena pomoć za hitne mjere na području zagrebačkog potresa. Razumijem da to nije interesantno vama, ali ne smije se to zaboraviti… Prije tri mjeseca kad sam preuzeo resor, imali smo nekoliko gradilišta, sad ih imamo tridesetak”, rekao je Paladina te dodao kako se radi na tome da do kraja ljeta bude više od 200 gradilišta.

Istaknuo je kako misli da treba veći naglasak staviti na samoobnovu. “To ni u kojem slučaju ne treba tumačiti da se država izvlači iz organizirane obnove, to je apsolutno suprotno”, rekao je Paladina. Na pitanje koliko građani čekaju na novac nakon samoobnove ministar je kazao kako se u jednom slučaju čekalo i 6 mjeseci. “Slažem se da je demotivirajuće”, rekao je i dodao da rade na ubrzavanju tog procesa.

‘Do kraja godine oko 300 ljudi će biti u svojim domovima’

Bivši potpredsjednik Vlade Boris Milošević govorio je da će do kraja godine biti 500 gradilišta, a na pitanje zašto se dinamika usporila s obzirom na to da Paladina govori o 200 gradilišta do kraja ljeta, ministar je odgovorio: “Svakodnevnom komunikacijom ubrzavamo dosadašnje lokacije, a krajem ljeta i početkom jeseni imati ćemo provedene određene stvari. Tada očekujem, što se tiče Fonda za obnovu, da ćemo provoditi dio nabava u paketima, a ne za svaki pojedinačni objekt. Uvjeren sam da će u mjesecima nakon toga brojke još više rasti.”

Nije htio spekulirati oko toga koliko će poskupiti cijene radova nakon što je došlo do globalnog poskupljenja građevinskog materijala. “Ono što primjećujem i prema komentarima s građevinskog tržišta, cijene su porasle 20-30 posto u globalu. Za neke materijale značajno više, ali neozbiljno je da iznosim procjene koliko će narasti cijene radova”, rekao je Paladina.

Na pitanje koliko će se građana Banije, koji žive u kontejnerima, moći vratiti u svoje domove prije zime, Paladina je rekao kako je rekao da je “realno očekivati” da će do kraja osmog mjeseca početi izgradnja stotinjak zamjenskih objekata. “Sigurno će biti gotovi do zime i moramo napraviti sve da budu, jer je oko četiri mjeseca gradnja zamjenskih objekata”, kazao je Paladina, pa se osvrnuo na konstrukcijsku obnovu u Sisačko-moslavačkoj županiji koja još nije započela.

‘Iskoristit ćemo sva sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a’

“S obzirom na to da je ugovoreno 900 objekata, a Središnji državni ured je dobio 700 i nešto odluka, nema prepreke da započnu s projektiranjem i da dio projekata bude izrađen do početka jeseni i za dio tih objekata je čak izvođenje kraće od zamjenskih objekata, tako da tu može biti još nešto završenih objekata do kraja godine”, rekao je ministar. Napomenuo je kako je trenutno oko 5000 ljudi još uvijek u kontejnerima. “Definitivno bih bio nezadovoljan da do kraja godine dvjesto do tristo ljudi ne vratimo u njihove domove”, poručio je.

Konstatirao je da će Hrvatska iskoristiti sva sredstva iz Fonda solidarnosti, za čije je korištenje država dobila dodatnih godinu dana, i da im je cilj da “neće morati ništa vratiti”. “Nije iskorišteno oko 500 milijuna kuna od 5,1 milijardu. Može se tako prikazivati, ali to nije točno. Mi smo ta sredstva u potpunosti dobili. Iskorišten je puno veći iznos, nešto više od milijardu i sto milijuna kuna. To je odrađeno. Sigurno više troška od toga je napravljeno. Vjerojatno je oko 20 posto cjelokupnog iznosa realizirano, a korisnicima je refundirano tih 500 milijuna.”

Osvrnuo se i na natječaj za energetsku obnovu kuća koji je kroz “najbrži prst” brzo potrošen kazavši da takav način natječaja nije najbolji, ali da u ministarstvu nemaju kapaciteta da drugačije provode natječaje.