Vidjeli smo dokument EK koji potvrđuje: Vladin veliki energetski plan koji je Filipović danas odnio u Bruxelles visi o koncu
U petak se održava izvanredni sastanak ministara zaduženih za energetiku
Ministar Davor Filipović danas se u Bruxellesu sastaje s kolegama iz drugih zemalja članica, kako bi pokušali dogovoriti načine za obuzdavanje cijene energenata. No, limitiranje veleprodajnih cijena plina – ideja koju zagovara (i) hrvatska Vlada – zasad ima, po svemu sudeći, male šanse za prolazak.
Izvanredni sastanak ministara zaduženih za energetiku održava se u napetim okolnostima. Na dva bitna plinovoda, koji povezuju Rusiju i Njemačku, dogodili su se misteriozni incidenti za koje se sumnja da su posljedica sabotaže. Cijene plina su zbog toga ponovno porasle. Inflacija je rekordna, a kućanstva i poduzetnici pitaju se hoće li ove zime moći platiti račune.
Prijedlog 12 država članica
Uoči ministarskog sastanka, Hrvatska se priključila skupini od 12 zemalja članica koje predlažu da EU ograniči veleprodajne cijene plina jer smatraju da bi to smanjilo inflatorne pritiske. Ograničenje bi se, smatraju ove države, trebalo odnositi na sve veleprodajne transakcije plina. Dakle, ne samo na Rusiju.
Ove srijede Europska komisija je zemljama članicama poslala non paper koji će poslužiti kao podloga za raspravu na ministarskom sastanku. Dokument koji smo imali prilike pročitati sugerira da prijedlog koji podržava hrvatska Vlada nema previše šanse da na današnjem sastanku bude prihvaćen. Dapače, Komisija je detaljno analizirala kakve bi probleme taj prijedlog mogao izazvati.
Detaljna Komisijina analiza
Limitiranje veleprodajnih cijena plina podrazumijeva uplitanje u ugovorne odnose s trećim stranama, upozorava Bruxelles. Nadalje, ako bi cijena bila posvuda jednaka, onda tržište ne bi moglo odraditi svoju ulogu i osigurati da zemlje, koje imaju problema s opskrbom, dobiju plin jer je cijena na njihovom tržištu viša.
Komisija dalje tvrdi da bi bilo potrebno formirati zasebno tijelo na razini EU koje bi zamijenilo tržišne mehanizme i osiguralo da se plin distribuira tamo gdje je potreban.
Osim toga, u Bruxellesu smatraju da bi EU morala naći „značajna financijska sredstva“ kako bi privukla plin u Europu, u slučaju da su globalne cijene plina više od postavljenog limita. Pritom, bilo bi izazovno utvrditi adekvatnu gornju granicu za cijenu plina, a ne riskirati sigurnost opskrbe.
Protuprijedlog Bruxellesa
Jasno je, dakle, da briselska administracija nije sklona rješenju koje zagovara hrvatska Vlada. No, treba napomenuti da odluku ne donosi Komisija, nego zemlje članice. Portal Politico, pak, javlja da su države, koje – kao i Hrvatska – podržavaju uvođenje limita zbog toga ljute što Komisija nije pripremila detaljan plan kako bi to cjenovno ograničenje moglo izgledati.
Umjesto toga, iz Komisijinog dokumenta proizlazi da je briselskoj administraciji prihvatljivije limitiranje cijene plina isključivo iz Rusije što bi ujedno smanjilo prihode Moskve i njezine sposobnosti da financira rat u Ukrajini. U dokumentu se procjenjuje da je zanemariva mogućnost da Rusija, u znak odmazde, preusmjeri svoj prirodni plin prema drugim tržištima.
EU bez straha za zimu
Čak i da dođe do potpunog prekida opskrbe plinom iz Rusije (a već sad je njegov udio u europskom uvozu tek devet posto), EU bi se mogla s time nositi „tijekom zime s prosječnom temperaturom zahvaljujući uskladištenim zalihama i planom za smanjenje potražnje koji je usvojen u srpnju”.
Kako smo nedavno analizirali, EU članice su uspjele na vrijeme napuniti svoja podzemna skladišta plina pa zimske mjesece dočekuju spremnije nego što se donedavno činilo.
Pregovori s dobavljačima
Na ministarskom sastanku bit će riječi i o drugim mjerama – za uštedu energije i preusmjeravanje viška prihoda energetskih kompanija kućanstvima i poduzećima koja se ne budu mogla nositi s visokim računima. Te je mjere prije dva tjedna prezentirala Europska komisija. Ni tada nije bilo konkretnog prijedloga za limitiranje cijene plina.
Povjerenica za energiju Kadri Simson potvrdila je da su druge opcije ovog trenutka aktualnije. “Pregovaramo s našim pouzdanim dobavljačima putem plinovoda. Ako to ne urodi plodom, onda je moguće ograničenje cijena”, citira Hina njezinu izjavu. Jedan od pouzdanih dobavljača je i Norveška.
Koji je sljedeći potez Vlade?
Kakav će biti ishod današnjeg sastanka, teško je predvidjeti. Ministru Filipoviću i stav hrvatske Vlade svakako ne idu u korist argumenti Komisije, ali niti činjenica da je zahtjev za ograničavanje cijene plina potpisalo 12 zemalja članica, dakle zasad manje od polovice.
S druge strane, pritisak država članica na Komisiju se očito pojačava. Pitanje je, međutim, hoće li to danas biti dovoljno da europski dogovor bude onakav kakav su u Vladi priželjkivali.