Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vijeće Europe je shvatilo da neke zemlje odugovlače s Istanbulskom pa inzistira da ju što prije ratificiraju

Poručuju da Konvencija ne pokušava mijenjati rodne odluke, nego zaštititi žene od nasilja

ZADNJA IZMJENA: ožu 8, 2018
Foto: Borko Vukosav

U Istanbulskoj konvenciji nema nikakva pokušaja izmjene rodnih uloga, već je njezina svrha edukacija protiv rodnih stereotipa da je žena inferiorna, poručuje Vijeće Europe i poziva države članice u četvrtak u povodu Međunarodnog dana žena da ratificiraju Konvenciju koje je svrha spriječiti i ukinuti nasilje nad ženama.

Vijeće Europe zadnjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatije kao Istanbulska konvencija), koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo, piše u priopćenju za medije.

‘Raspršite maglu pogrešnih shvaćanja’

Ta vodeća europska organizacija za zaštitu ljudskih prava poziva države da “rasprše maglu pogrešnih shvaćanja” da je svrha konvencije nametnuti “rodnu ideologiju” ili da je ona “protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”.

Hrvatska je jedna od država u kojima ratifikacija izaziva oštre rasprave u parlamentu, civilnom sektoru i stručnim krugovima. “U Konvenciji nema nikakva pokušaja izmjene rodnih uloga”, objašnjava u videoisječku Bridget O’Loughlin, izvršna tajnica Istanbulske konvencije.

Nasilje je većinom upereno prema ženama

Međutim, u Konvenciji se kaže da je zbog rodnih uloga koje su do danas izgrađene žena često smatrana “manje važnom ili manje utjecajnom”. Zbog takvih “rodnih stereotipa” žena je ranjivija od muškarca kad je riječ o nasilju, kaže O’Loughlin.

“Ne čujete često da je muškarac premlaćen samo zato što je muškarac. S druge strane nasilje u svim segmentima života – bilo u politici, u obitelji, na ulici, na društvenoj mreži – upereno je prema ženi upravo zato što je žena”, objašnjava ona.

Konvencija želi zaštitu od diskriminacije

Ono što Konvencija zahtijeva jest edukacija koja će prekinuti stereotipe temeljene na ideji da su žene inferiorne muškarcima, kao i ideji da je u redu ako muškarac tuče ženu. U Konvenciji nema “nikakvih zahtjeva” prema državama da priznaju istospolni brak i jedina je njezina svrha spriječiti nasilje i progoniti počinitelja.

U tekstu nema ni nikakvog zahtjeva za legalnim priznavanjem trećeg spola ili transrodnih osoba, jedino postoji zahtjev da “nitko ne smije biti diskriminiran”, kaže O’Loughlin. Ističe da Konvencija treba zaštititi sve osobe od nasilja, ne samo žene i djevojčice, nego i muškarce i dječake.

Polemike u hrvatskom Saboru

U Hrvatskom saboru Konvencija je izazvala dugotrajne rasprave, a oporba optužuje vladajuće zastupnike da odugovlače staviti je na dnevni red i zbog toga je najavila interpelaciju. Zbog Konvencije spore se i civilne udruge, ali i stručnjaci. Jedni ističu da je rod znanstveni pojam, nužan u analizi događaja u svijetu ako analiziramo žene i muškarce kroz povijest.

Drugi, poput Znanstvenog vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) drže da se Konvencijom žele plasirati znanstveno nedokazane teze o rodnom i spolnom ustroju čovjeka.

Sve države članice potpisale Konvenciju

Ukidanje nasilja nad ženama “prevažno” je pitanje da bi se odbacilo zbog magle nastale pogrešnim tumačenjima Istanbulske konvencije, zaključuje VE, najstarija paneuropska organizacija koja ima 47 država članica od kojih 28 članica EU, a nad kojom u svibnju Hrvatska preuzima šestomjesečno predsjedanje.

Sve države članice Vijeća Europe potpisale su Europsku konvenciju o ljudskim pravima, međunarodni ugovor kojemu je cilj zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Europski sud za ljudska prava nadgleda provedbu Konvencije u državama članicama.

Više s weba