Vijest da pada nezaposlenost zvuči dobro, no i dalje smo među najgorima u EU. Stručnjakinja objašnjava kontekst
Razgovarali smo s Ivom Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu
Prema podacima Eurostata objavljenim ovog tjedna, Hrvatska je jedna od zemalja s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini. Konkretno, stopa nezaposlenosti smanjena je za 2,5 postotna poena i ona je u prosincu 2017. iznosila 10 posto. Broj nezaposlenih smanjio se sa 226 na 179 tisuća, odnosno za 47 tisuća.
Većina medija ove je brojke prenijela kao veliki uspjeh Hrvatske, što je djelomično točno. Pad stope nezaposlenosti sigurno je dobra vijest, no ne smijemo zanemariti neke druge brojke koje daju širu sliku.
Nezaposlenost pada, ali i dalje smo među najgorima u EU
Hrvatska je, tako, i dalje među top pet zemalja Europske unije koje imaju najvišu stopu nezaposlenih, a obećavajuć podatak sigurno nije niti pad broja zaposlenih. O našem tržištu rada razgovarali smo s stručnjakinjom za tržište rada, Ivom Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
“Ako gledamo samo promjenu, odnosno smanjenje, kako stope tako i razine nezaposlenosti, u razdoblju između prosinca 2016. i prosinca 2017. onda bismo možda mogli govoriti o nekakvom zadovoljstvu ili uspjehu. Međutim, jasno je da je takvo gledište pogrešno s obzirom da pruža samo djelomičnu informaciju o stvarnom stanju na tržištu rada u Hrvatskoj”, kaže Tomić.
Hrvatska ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u EU
Sa stopom nezaposlenosti od 10 posto Hrvatska je među najgorim državama EU. Najvišu stopu nezaposlenosti ima Grčka, više od 20 posto, slijedi Španjolska sa 16,4 posto, Cipar s 11,3 posto, Italija sa stopom nezaposlenih od 10,8 posto te nakon njih Hrvatska, prema podacima od prošlog prosinca.
“Mi smo i dalje, u uvjetima gospodarskog rasta i relativno povoljnog stanja na tržištima rada u EU, imali petu najvišu stopu nezaposlenosti među članicama Europske unije, čak 2,7 postotnih poena višu u odnosu na prosjek 28 zemalja Unije”, kaže Tomić. Ako bismo gledali sami pad stope nezaposlenosti, onda bi Grčka koja je najgora u EU i ima najveću stopu nezaposlenosti od 20,7 posto, trebala biti još zadovoljnija, jer je ta stopa u godinu dana pala za 2,6 postotnih poena.
“Stoga je uvijek prilikom interpretacije podataka potrebno promatrati širi kontekst i nikada zaključke ne donositi samo na temelju jedne brojke”, kaže naša sugovornica. Inače, osim pet navedenih zemalja među kojima je i Hrvatska, sve ostale zemlje EU imaju stopu manju od 10 posto nezaposlenih. Najbolje kotira Češka sa stopom nezaposlenosti od 2,3 posto, te Malta i Njemačka, s po 3,6 posto.
Loša je vijest i da pada broj zaposlenih
U Hrvatskoj je u prosincu pao i broj zaposlenih. Prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku za prosinac prošle godine, ukupan broj zaposlenih u odnosu na prošli studeni pao je za 1,4 postotna poena, bilo ih je 1.345.382. Blagi je to pad i u odnosu na godinu prije. Doduše, prošlog prosinca zabilježili smo i blagi pad nezaposlenosti, za 0,4 posto u odnosu na mjesec prije. “Pad nezaposlenosti je samo jedna strana medalje jer je za stabilan gospodarski rast potreban i rast zaposlenosti”, kaže Tomić.
Poručuje i da nije dobro ako se smanjenje nezaposlenosti ne preslikava u povećanje zaposlenosti. “Uz smanjenje aktivnog stanovništva ili radne snage, što se događa zbog pada nezaposlenosti, ali i stagniranja ili pada zaposlenosti, mi zapravo imamo dodatni pritisak na sudionike na tržištu rada jer smanjenje broja aktivnog stanovništva znači i povećanje broja neaktivnog stanovništva, odnosno broja umirovljenika, obeshrabrenih radnika, učenika ili studenata…”.
Nitko ne zna koliki je točno utjecaj iseljavanja
Posljednjih godina svjedoci smo značajnog iseljavanja iz Hrvatske, no teško je utvrditi u kojoj se to točno mjeri manifestira na pad nezaposlenosti. Tomić kaže kako precizne podatke o tome nemamo, ali je jasno da je iseljavanje barem dijelom odgovorno za smanjenje nezaposlenosti.
U 2016. iz Hrvatske se, prema službenoj statistici iselilo 36 tisuća ljudi, a u zemlju se uselilo manje od 14 tisuća. No, stvarne su brojke iseljavanja sasvim sigurno veće. Za period od 2009. do 2016. službena brojka iseljenih doseže gotovo 150 tisuća osoba, kaže Tomić dodajući da službena statistika vjerojatno podcjenjuje stvarne trendove, odnosno da je vjerojatno iselilo i više ljudi.
“Među njima je više od 45% osoba u dobnoj skupini od 25 do 44 godine, a gotovo 55% čine muškarci, dok je najpopularnija destinacija Njemačka. Gledano kratkoročno, iseljavanje ima dijelom pozitivan učinak na statistiku hrvatskog tržišta rada jer utječe na smanjenje i stope i razine nezaposlenosti. Međutim, ako se ovakvi trendovi emigracije nastave to bi moglo dovesti do snažne depopulacije, što bi dovelo do daljnjeg smanjenja ponude rada te ugrožavanja dugoročnih stopa ekonomskog rasta.”.
Kako možemo preokrenuti trendove?
Na tržište rada i zapošljavanje utječe mnogo faktora koje bi trebalo preokrenuti kako bi se trendovi poboljšali. Naša sugovornica kaže kako je struktura naše ekonomije zasigurno bitan čimbenik koji utječe na trendove na tržištu rada. “Prilično izraženo oslanjanje na turistički sektor uzrokuje pojavu značajne sezonalnosti u kretanjima na hrvatskom tržištu rada, uz nestabilnost, odnosno kratkotrajnost zaposlenja, ali i potražnju za specifičnim zanimanjima potrebnim upravo u tom sektoru”, kaže Tomić.
Kao jedan od problema navodi i obrazovni sustav koji prilično kaska za potrebama tržišta rada tako da nova radna snaga koja ulazi na tržište rada često nema znanja i vještine koje traže poslodavci, dok se postojeća sporo prilagođava dinamičnim promjenama u globaliziranom svijetu. “Osim toga, tu su i relativno visoki troškovi rada u odnosu na neke usporedive zemlje u okruženju, dok je zaposlenima razina primanja često mala u odnosu na troškove života”, kaže Tomić. Kao probleme našeg tržišta rada navodi i “izraženu pravnu nesigurnost, nedostatak poduzetničkih inicijativa, ali i općenitu apatiju i stanje u društvu bez optimističnih očekivanja za budućnost”.