Možda preko tjedna niste stigli pročitati nekoliko naših dužih članaka, napravili smo mali pregled

Dragan Markovina bavio se temom uhićenja u Orašju, donosi osvrt na to zašto se Hrvatska mora odlučiti je li djelovanje HVO-a njezina stvar ili ne. Stručnjaci su za Telegram testirali kesten pire najpopularnijih slastičarnica u centru Zagreba, njih sedam. Telesportov Mihovil Topić donosi analizu igre nogometaša Ante Ćorića, a Aleksandar Holiga piše pak o svojoj ovisnosti o Football Manageru. Pred kraj tjedna sve nas je iznenadila smrt velikog Leonarda Cohena, a Ivan Violić napisao je jedinstven tekst o njegovoj karijeri.

1. Noćas se raspao Zapad kakav smo poznavali i htjeli; što slijedi?

Trumpovu pobjeda, baš kao i Brexit, valja, stoga, promatrati prije svega kao raspad paradigme modernog Zapada, i glavnih njegovih vrijednosti. Umjesto ideologije jednakih šansi, jednakih zakonskih prava, ravnopravnosti , otvorenosti i tolerancije, na vlast u Washingtonu došli su prikriveni do otvoreni rasizam, govor mržnje, pozivi na nasilje, zatvorenost i isključivost.

Vidjet ćemo hoće li takva paradigma, ne predkennedyevske, ne predrooseveltovske, nego baš predlincolnovske Amerike, postati trajna društvena i politička vrijednost, ili će se rasprsnuti za četiri godine. No, noćašnji su izbori, baš kao i njemački početkom tridesetih godina, pokazali da birači katkad katastrofalno griješe. Pročitajte cijeli komentar našeg komentatora o raspadu Zapada kakav smo poznavali.

2. Razgovarali smo s diplomatima i profesorima o utjecaju Trumpove pobjede na Europu i radikalnu desnicu

Pobjeda Donalda Trumpa na izborima za američkog predsjednika zatekla je visoke političke dužnosnike u Bruxellesu. Premda zbog toga u srijedu prije podne nije bilo moguće dobiti precizniju procjenu što će promjena u Washingtonu značiti za Europsku uniju, sugovornici Telegrama iz Bruxellesa suglasni su da će se EU morati okrenuti sebi, da će morati voditi puno samostalniju politiku, no oko pitanja budućnosti EU i mogućeg stvaranja europske vojske, ostaju duboke dvojbe i razlike. Telegramov reporter razgovarao je s diplomatima i profesorima o utjecaju Trumpove pobjede na Europu i radikalnu desnicu.

3. Doznali smo kojom će strategijom Kalmeta pokušati srušiti optužbe u procesu koji uskoro počinje

Iako je optužnicu koja ga tereti za izvlačenje gotovo 22 milijuna kuna iz javnih tvrtki Županijski sud u Zagrebu u četvrtak potvrdio, zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta uvjeren je kako će je srušiti tijekom procesa koji bi uskoro trebao započeti.

Telegram doznaje strategiju Kalmetine obrane za rušenje teških optužbi koje se, osim na bivšeg HDZ-ovog ministra pomorstva, prometa i infrastrukture odnose i na njegovog tadašnjeg najbližeg suradnika – državnog tajnika i predsjednika Nadzornog odbora HAC-a Zdravka Livakovića. Među ključnim argumentima je i jedna ekspertiza vrhunskog pravnog stručnjaka uz čiju pomoć će se Kalmeta braniti.

4. Markovina o uhićenjima u Orašju: Zašto se Hrvatska mora odlučiti je li djelovanje HVO-a njezina stvar ili ne

Malo što je tako zorno svjedočilo o moralnim i intelektualnim problemima hrvatske politike i društva, poput nedavnih uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju. A svi znamo da je konkurencija za takvo što uistinu ozbiljna. Naime, kad zanemarimo razna nagađanja o tome zašto su ti ljudi uhićeni baš sada i koja je u svemu tome uloga globalnih previranja između NATO-a i Rusije, ali i pitanja od kada hrvatske vlasti znaju za ove i ostale potjernice, suočit ćemo se s činjenicom da su ti ljudi osumnjičeni za konkretne zločine, za koje nitko nije odgovarao.

Imajući to u vidu, doći ćemo do dva navedena aspekta problema ovog pitanja, logičkog i moralnog. Čak i kad bismo uvažili sva medijska nagađanja o pozadini ovih uhićenja, još uvijek ne možemo razumijeti zbog čega je ta priča u prvom planu. Tako se gotovo čitava javnost uplela u histerični obračun s pravosuđem Bosne i Hercegovine, bez da u ijednom trenutku uvaži činjenicu da postoje konkretni zločini za koje nitko nije odgovarao. Cijeli komentar Dragana Markovine pročitajte OVDJE.

5. Kupili smo kesten pire u popularnim zagrebačkim slastičarnicama i dali stručnjacima da ga recenziraju

S dolaskom jeseni slastičarnice su, tradicionalno, u svoju ponudu ubacile i kesten pire. Barem većina njih. Svatko kad je u pitanju kesten pirea ima neke svoje preferencije. Neki vole da bude slađi, neki da bude malo aromatičniji, netko sa šlagom, netko obavezno bez.

Stoga smo odlučili, uz pomoć stručnjaka, testirati kesten pire najpopularnijih slastičarnica u centru Zagreba, njih sedam. Odlučili smo se za kesten pire bez šlaga, kako bi naši stručnjaci dobili pravu sliku onoga što kušaju. Za Telegram su tako kesten pire na slijepo kušali chef Berislav Lacković, slastičarka Sanja Sajko iz restorana Rougemarin te slastičarka Marija Gudelj iz slastičarnice Miss Delice. Pročitajte rezultate recenzije koje su nas iznenadile.

6. Gradonačelnik Đakova tvrdi da je cestu do svog ranča platio sam. Zamolili smo račun, kaže da ga ima, ali nam ne da

Gradonačelnik Đakova i bivši saborski zastupnik HDSSB-a i SDP-a, Zoran Vinković tvrdi da je vlastitim novcem patio asfaltiranje puta koji od ceste Pisak (đakovačko prigradsko naselje) – Đurđanci, vodi do njegovog privatnog ranča. Na upit Telegrama tko je bio izvođač radova i kolika je bila cijena Vinković je odgovorio: “Cestu sam osobno financirao svojim novcem. Dakle, niti jedna kuna nije potrošena iz proračuna Grada Đakova”.

Kad smo ga zamolili da predoči račun iz kojeg bi se vidjelo da je doista, kako tvrdi, vlastitim novcem platio izgradnju oko stotinu metara asfaltne ceste do svog ranča, Vinković je putem glasnogovornika poručio da to ne želi učiniti, jer bi ispalo da se pravda, piše Drago Hedl, a pročitajte i ostatak zanimljivog teksta.

7. Moja ovisnost o Football Manageru

“Teško ćete nekome tko nikad nije igrao objasniti zašto je Football Manager tako genijalan izum i zašto se toliko ljudi – često odraslih muškaraca – tako zakači za njega da gube noći u skautiranju, osmišljavanju taktičkih začkoljica te razgovorima s virtualnim igračima, agentima i predsjednicima. I odigravanju utakmica, naravno.

Da su u stanju ugroziti vlastiti posao ili brak zato što ne mogu prestati razmišljati o svojoj virtualnoj momčadi i tome hoće li se njihov najbolji desni branič oporaviti od ozljede na vrijeme za derbi ili će morati upotrijebiti neko priručno rješenje”, piše urednik Telesporta Aleksandar Holiga, a pročitajte i cijeli tekst o njegovoj ovisnosti.

8. Ante Ćorić, talent koji se ne ostvaruje

“Ćorić je u svojim osjetljivim formativnim godinama naučio igrati nogomet koji danas više ne prolazi. Nogomet fantazista, nogomet poteza u kojem nema obavezne igre. Da se razumijemo, Ćorića je i dalje fino gledati na terenu s loptom. Međutim, u modernom nogometu loptu kontroliraš mooožda dvije minute. Ono što radiš ostatak vremena te definira kao igrača. A Ante Ćorić je po tome loš igrač”, piše Telesportov Mihovil Topić u ekstenzivnoj analizi Ante Ćorića. Saznajte zašto Topić piše da statistika nikako nije Ćorićev prijatelj.

9. Bez rocka, Cohen bi ostao tek šansonijer; bez Cohena, rock bi ostao bez jednog od dramatičnijih iskustava

Leonard Cohen cijelu je svoju karijeru proveo na samom rubu rocka: njegova je glazba, osim, možda, u posve kasnim godinama, bila tek melodizoni folk, u funkciji potcrtavanja stihova. Njegov je glas bio sugestivan, ali ne baš senzacionalno dojmljiv. Sveukupni je doživljaj, međutim, bio senzacionalan, jer je Cohen u širini važnog doba rocka (kada je rock bio baš sve: od bluesa i rock and rolla, do akustične glazbe i električnih albuma Milesa Davisa te napokon, rapa) pronašao svoju umjetničku definiciju.

Da nije bilo rocka iz šezdesetih i sedamdesetih godina, Cohen bi vjerojatno ostao tek jedan od opakijih šansonijera; da nije bilo Cohena, rock bi izgubio jedno od svojih nadramatičnijih iskustava. Leonard Cohen, baš kao i kasni Johnny Cash, Gram Parsons ili Tom Waits, koristio je rock kao popularni obrazac za pjesme o patnji i emocionalnom nasilju, piše Ivan Violić u svom tekstu o velikom Cohenu.