Nekad je nužno odabrati stranu

Vikend je i Telegram tradicionalno donosi pregled većih priča koje smo objavili ovaj tjedan

Možda niste imali vremena za dulje tekstove koji bi vas mogli zanimati

Za slučaj da ste tijekom tjedan imali previše posla da biste posvetili neko vrijeme našim duljim tekstovima, komentarima, analizama i intervjuima, napravili smo mali pregled kako biste mogli nadoknaditi propušteno.

Ovoga smo tjedna, između ostalog, imali komentare o kanonizaciji kardinala Stepinca, kupcu MOL-ovog udjela u INI i obljetnici Oktobarske revolucije, zatim nastavak istraživačke sage o Franji Luciću, priču o Šumskom dvoru i građanskoj kulturi Zagreba.

1. Fižulić: MOL je pronašao kupca za svoj udio u Ini. Što može učiniti hrvatska Vlada?

Bez obzira na konačan ishod i mogućeg kupca MOL-ovog udjela, hrvatska Vlada konačno je dobila priliku za ispravljanje koncesijskih ugovora o eksploataciji nafte i plina iz panonskog i jadranskog podmorja. Najbolji primjer ovog apsurda upravo je spor koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske zbog nepoštivanja ugovora o plinskom poslovanju iz siječnja 2009. Vlada Ive Sanadera tada se obavezala da će nadoknaditi gubitke Ini odnosno MOL-u nastale zbog razlike između prodajne i nabavne cijene uvoznog plina. Objavu odluke u ovom sporu možemo očekivati vrlo skoro i ona neće biti povoljna za Hrvatsku, piše u novoj kolumni Goranko Fižulić.

2. Priča o zemljištu u Poslovnoj zoni Pleternica koje, umjesto za industriju, služi za OPG-ove obitelji Lucić

Telegramov Drago Hedl donosi priču o poslovnoj zoni u Pleternici, u koju je uložen velik novac, no koju, umjesto industrije tog malog slavonskog mjesta, koriste OPG-ovi obitelji HDZ-ovog saborskog zastupnika Franje Lucića. Naime, Lucići su u toj poslovnoj zoni zakupili 30 hektara zemlje, na kojoj nema ni jedne hale, ni jednog pogona, već njegovi sinovi Tomislav, Domagoj i Franjo, odnosno njihova obiteljska poljoprivredna gospodarstva , tamo sade luk, pšenicu, ječam…

3. Kovačević: Oktobarska revolucija strelovito je modernizirala Rusiju. No, sve je to provedeno brutalnom diktaturom

Lenjin se obraća ljudima na Crvenom trgu u Moskvi 25. listopada 1917.
Profimedia, United Archives

7. studenog obilježilo se 100 godina Oktobarske revolucije koja je otvorila put brojnim promjenama u Rusiji i svijetu. Lenjin je, uz njemačku pomoć, osvojio vlast srušivši dezorijentiranu i nelegitimnu Vladu. Plemenite modernističke zamisli o pravu svih na rad, školovanje, besplatno zdravstvo i potrebu da društvo bude pravedno dovele su do fascinantnih rezultata i strelovite transformacije. No, diktatura kojom su provedene, u svim zemljama realnog socijalizma proizvela je više nesretnih nego sretnih ljudi, piše Božo Kovačević.

4. Đurović: Nakon najgoreg pokolja u novijoj povijesti Teksasa, je li došlo vrijeme da Amerika regulira oružje

YouTube

Odjeven u crnu uniformu s pancirkom, ubojica se u nedjelju iza podneva doveo pred Prvu baptističku crkvu u Sutherlands Springu i ubio 26 ljudi. Masovna ubojstva se u Americi sada događaju svaki par mjeseci, a oružje je i dalje dostupno zbog nevjerojatno labavih zakona. Je li vrijeme da se to promijeni, piše Đivo Đurović u novoj kolumni.

5. Markovina: Na stotu godišnjicu Oktobarske revolucije, oktobar je poražen

Russian workers demonstrate on the Field of Mars (Marsovo Polye) in Petrograd during the October Russian Revolution. March 1917 Russian Revolution started with demonstrations against the war and the food supply shortages in Petrograd and led to the abdication of Tsar Nicholas II. During the October 1917 Revolution, the Bolsheviks overthrew the Kerensky's Provisional Government, formed in March 1917, and replaced it for a soviet one, leading to the establishment of the Soviet Union. The October Revolution was led by Vladimir Lenin and Leon Trotsky, and marked the beginning of the spread of communism in the twentieth century. / AFP PHOTO / TASS / -
AFP

Stota godišnjica ruske Oktobarske revolucije obilježava se u vremenu koje dosta nalikuje tridesetim godinama u Europi, piše Dragan Markovina. S jednom velikom razlikom, danas mali broj građana odgovore pokušava naći na ljevici.

6. Paladino: Šumski dvor svjedoči o građanskoj kulturi Zagreba. Nažalost, i o onome što je od nje ostalo

Šumski dvor obilježio je generacije Zagrepčana. Njegova nesretna sudbina posljednjih je desetljeća rezultirala sramotnom devastacijom, koju će vjerojatno, ne trebamo o tome, nažalost, dvojiti, dokrajčiti rušenje i zamjenska izgradnja, nerijetko prethođeni ‘slučajnim’ požarima. No, priča devastacije početka Gornjeg Prekrižja tu ne završava. Vila Pflüger sa zapada te vila Hirschler s kavanom Šumski dvor s istoka danas grade otužan južni portal jednog od najelitnijih zagrebačkih stambenih područja, piše Zrinka Paladino.

7. Čuli ste onaj trač da u dućane stavljaju ogledala koja vas, kao, izduže i stanje? Provjerili smo je li točan

Novinarka Telegrama obišla je 16 najpopularnijih dućana u Zagrebu i slikala, uvijek iz istog kuta, svoj odraz u ogledalu kabina da vidi da li ogledala po dućanima istanjuju i izdužuju, kao što se priča. Prije no što je krenula u svoje istraživanje, otišla je u dućan koji prodaje ogledala i zamolila ih da joj pokažu ogledalo koje prikazuje normalan odraz, da ima za usporedbu.

8. Vatikan još nema datum za kanonizaciju Stepinca i to je težak udarac za Crkvu. No, sama je kriva

Hrvatska enciklopedija

Telegramov komentar o tome što nam je državni tajnik Svete Stolice ne objavljivanjem datuma kanonizacije kadrinala Stepinca poručio :” Svaka takva akcija unutar visokih institucija Katoličke Crkve, poput otvoreno proustaškog javnog djelovanja biskupa Vlade Košića, vrlo vjerojatno kompromitira i konačnu odluku o kanonizaciji Alojzija Stepinca“.

9. S Ilčićem u ministarstvu kulture Plenković desničarima poručuje da ne brinu, ostalima da može što želi

Vjekoslav Skledar /Telegram

Predstavlja li Ilčić i na jednoj kulturnoj temi autoritet ministrici Obuljen Koržinek? Ne. Što može savjetovati ministricu kulture? Manje-više ništa. Ilčić bi eventualno mogao funkcionirati kao politički komesar, koji će odlučivati o tome što može proći, a što ne, piše u svom drugom ovotjednom komentaru Dragan Markovina.